PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
web-7-vrhovni-sud-republike-kwnp NN 22/2001

• »Od oprosta se izuzimaju počinitelji ostalih kaznenih djela utvrđenih Osnovnim krivičnim zakonom Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 31/93 – pročišćeni tekst, 35/93, 108/95, 16/96 i 28/96) i Krivičnim zakonom Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 32/93 – pročišćeni tekst, 38/93, 28/96 i 30/96) koja nisu počinjena tijekom agresije, oružane pobune ili oružanih sukoba te nisu u svezi s agresijom, oružanom pobunom ili oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj.«

Stranica 2001-03-22-408 NN 22/2001

• 8. Za ocjenjivanje dopuštenosti ustavne tužbe valjalo je, prije svega, ocijeniti jesu li podnositeljica ustavne tužbe i njena kćer B. R.–K., kao oštećenici kaznenog djela počinjenog ubojstvom njihovog supruga, odnosno oca J. R.-K., pravno ovlašteni podnijeti ustavnu tužbu (procesna legitimacija). Od rješenja ovog pitanja ovisilo je treba li ustavnu tužbu odbaciti ili o njoj meritorno raspravljati.

Internet NN 22/2001

• 9. Prema članku 59. stavku 1. Ustavnog zakona, »svaka fizička i pravna osoba može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da joj je odlukom sudbene, upravne vlasti ili drugih tijela koje imaju javne ovlasti, povrijeđeno jedno od njenih Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina (u nastavku: ustavno pravo).«

Internet stranice NN 22/2001

• To se prije svega odnosi na osobe koje su neposredni adresati odluka spomenutih tijela, tj. koje su bile stranke u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke. No, Ustavni je sud u svojoj praksi, tumačeći tu odredbu, procesnu legitimaciju priznavao i određenim osobama koje nisu bile stranke u postupku koji je prethodio podnošenju ustavne tužbe. Tako je Ustavni sud raspravljao o ustavnim tužbama umješača u parnici, nije ih odbacivao, ako se ovaj umiješao tijekom parnice u onom stadiju kada je to (još) bilo moguće prema pravilima Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92 i 112/99), kao i o ustavnim tužbama oštećenika, odnosno potencijalnih privatnih tužitelja u kaznenom postupku, kada se radilo o njihovom pravu na pokretanje, odnosno nastavak kaznenog postupka. Iz takvih stajališta Ustavnog suda može se razabrati temeljno pravilo: pravo na ustavnu tužbu, u načelu, imaju svi kojima se, prema pravilima postupka koji je prethodio toj tužbi, daje mogućnost štititi svoja (ustavna) prava.

Internet stranice NN 22/2001
• 11. Prema odredbama Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, broj 110/97, 27/98, 58/99 i 112/99, u nastavku: ZKP) »…Oštećenik je osoba čije je kakvo osobno ili imovinsko pravo kaznenim djelom povrijeđeno ili ugroženo (članak 170. točka 5.)…«, zbog toga se oštećeniku, odnosno oštećeniku kao (supsidijarnom) tužitelju daju široke ovlasti za podnošenje određenih zahtjeva za pokretanje postupka, ulaganje pravnih lijekova i poduzimanje postupovnih radnji. Ova se ovlaštenja priznaju i njegovom bračnom drugu i djeci (kao i nekim drugim bližim srodnicima), posebno u slučaju smrti neposrednog oštećenika.
Internet stranice NN 22/2001
• Prema članku 50. ZKP, ako oštećenik, oštećenik kao tužitelj ili privatni tužitelj umre u tijeku roka za podnošenje prijedloga za progon, odnosno privatne tužbe, taj prijedlog, odnosno tužbu mogu u roku od tri mjeseca podnijeti (odnosno nastaviti postupak) njegov bračni drug, djeca, roditelji, braća i sestre i posvojitelj, odnosno posvojenik. U tom slučaju imenovane osobe stječu svojstvo oštećenih u kaznenom postupku pa bi bile stranke u postupku (tužitelji) i prema članku 59. stavku 1. Ustavnog zakona imale pravo podnijeti ustavnu tužbu Ustavnom sudu.
Internet stranice NN 22/2001 • U ovom slučaju kazneni postupak je pokrenuo i optužnicu podnio državni odvjetnik, koji nije legitimiran za podnošenje ustavne tužbe. No, zbog te okolnosti, podnositeljica ustavne tužbe – bračni drug (kao i dijete) umrlog oštećenika, koji je bio žrtva konkretnog kaznenog djela, ne mogu biti lišeni ovlaštenja za zaštitu svojih ustavnih prava. Oni ne mogu doći u lošiji položaj glede zaštite ustavnih prava samo zbog toga što je državni odvjetnik bio tužitelj u kaznenom postupku, tim više što na ovu okolnost nisu mogli utjecati.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Informacije NN 22/2001 • Zbog toga, Ustavni sud smatra da imenovane osobe imaju ovlaštenje za podnošenje ove ustavne tužbe.
Poslovne stranice NN 22/2001 • 12. Za ocjenu osnovanosti ustavne tužbe odlučno je, među ostalim, i pitanje može li se u ustavnosudskom postupku odlučivati u povodu odluke suda kojom je pravomoćno obustavljen kazneni postupak. S obzirom na to da se ova okolnost ne spominje u članku 68. Ustavnog zakona, koji određuje iz kojih se razloga ustavna tužba odbacuje zbog nedostatka tzv. procesnih pretpostavki, o njoj je Ustavni sud odlučivao kao u pitanju koje se tiče biti stvari, tj. osnovanosti ustavne tužbe.
Pregledi NN 22/2001 • 13. U članku 31. stavcima 2. i 3. Ustava uređuje se posebno ustavno pravo optuženika, odnosno osuđenika u svezi s ranije provedenim kaznenim postupkom, pa te odredbe glase:
Glasnik NN 22/2001 • 14. U Ustavnom zakonu nema odredaba o tome da se ustavna tužba ne bi mogla podnijeti u slučajevima koje opisuje Ustav. Moglo bi se, eventualno, raditi o besmislenosti ustavne tužbe ako bi se iz odredaba kaznenog zakona mogao izvesti zaključak da se kazneni postupak u ovim slučajevima uopće više ne može ponovno voditi, pa bi ukidanje odgovarajućih odluka kaznenog suda i vraćanje na ponovni postupak bilo bespredmetno.
Novo NN 22/2001 • No, takvom zaključku proturiječi odredba iz citiranog stavka 3. članka 31. Ustava u kojoj se ipak predviđa mogućnost obnove, dakle, i ponovnog vođenja kaznenog postupka, kada je to zakonom određeno. Ne radi se, prema tome, o potpunoj zabrani ponovnog postupka, već o njegovom ograničavanju i dopuštenosti samo u povodu nekih pravnih lijekova (i samo zbog zakonom određenih razloga).
Poslovi NN 22/2001 • 15. Obnova postupka prema ZKP nije isto što i ustavna tužba pred Ustavnim sudom. No, smislenom primjenom tog pravila treba zaključiti da i Ustavni sud u povodu ustavne tužbe može ukinuti pravomoćnu presudu donesenu u korist optuženika, u najmanju ruku iz onih istih razloga zbog kojih se može tražiti obnova postupka (članak 406. ZKP).
Poticaji NN 22/2001 • 16. Ustavna odredba kojom se isključuje mogućnost ponovnog suđenja i kažnjavanja za kazneno djelo optuženika (osuđenika) koji je »… već pravomoćno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom…« odnosi se očito na slučaj kada je u kaznenom postupku izrečena presuda kojom se optuženik oslobađa optužbe ili se proglašava krivim i kažnjava (članci 347. i 348. ZKP).
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA IZBOR: Broj 94/01, Broj 74/09, Broj 42/00, Broj 147/02, Broj 45/92, Broj 74/09
LINK - INFORMACIJE ZA PODUZETNIKE, POSLOVNE INFORMACIJE, PONUDA Pregled