PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
web-mr-snjezana-plevko-ckic NN 97/2003

• 1. Pokazatelji dosadašnjih kretanja i sadašnjeg stanja mirovinskog sustava

Stranica 2003-06-97-1230 NN 97/2003

• Tabele i grafikoni iz foldera “Pokazatelji-očekivanja kretanja”

Internet NN 97/2003

• Općenito uzevši, nakon Domovinskog rata socijalno ugrožena populacija u hrvatskom se društvu osjetno povećala, a državna je intervencija porasla, pa su se znatno povećali ukupni državni socijalni troškovi. Pripremajući se za gospodarski razvoj i europske integracije, država nastoji restrukturirati socijalni sektor, smanjiti njegove izdatke, odnosno dijelom ih premjestiti na građane i civilno društvo. U tom smislu na dnevnom je redu koncept aktivne, kombinirane socijalne politike, o čemu je bilo e bilo riječi u prvom dijelu ovog dokumenta. Socijalna pomoć (i socijalna skrb) dobivaju novu, donekle promijenjenu ulogu.

Internet stranice NN 97/2003

• Prvo treba objasniti sam pojam socijalne pomoći i socijalne skrbi, kako bi se izbjegli mogući semantički i drugi nesporazumi. Socijalna je pomoć (social assistance) skup naknada i usluga namijenjenih osiguranju osnovnih egzistencijalnih uvjeta i pomoći ljudima koji su ostali bez sredstava za život, a sami ih, ili uz pomoć obitelji, nisu u stanju priskrbiti. Socijalna pomoć «… uključuje transfere u novčanom ili naturalnom obliku te institucionalnu skrb za ljude koji se ne mogu starati o sebi ili ne mogu potpuno plaćati takvu skrb. Socijalna pomoć se temelji na potrebama; ona je obično bazirana na provjeri resursa» (Sipos, 1997.:1).

Internet stranice NN 97/2003
• Socijalna je skrb kategorijalni oblik socijalne pomoći. Prema jednoj definiciji socijalna skrb (social care) «… treba zadovoljiti određeni broj individualiziranih potreba, kako i kada se one nenadano pojave. Drugim riječima, radi se o potrebama za koje se pretpostavlja da se ne mogu zadovoljiti pomoću usluga opće namjene» (Jones, 1985.:172). Socijalna je skrb namijenjena najranjivijim socijalnim skupinama, kao što su nemoćni stari, hendikepirani, dugotrajno bolesni, napuštena djeca i slično. Te socijalne skupine imaju specifične, dodatne potrebe, koje se najčešće zadovoljavaju u obitelji, a kada to nije moguće u specijaliziranim državnim i drugim institucijama. Socijalna je pomoć namijenjena širim kategorijama korisnika, a u slučaju socijalne skrbi radi se o dodatnim, individualiziranim potrebama posebno ugroženih kategorija građana. Treba reći da osobe s dodatnim potrebama u pravilu koriste i opću socijalnu pomoć i socijalnu skrb, dok kategorije siromašnih obično dobivaju novčane oblike socijalne pomoći.
Internet stranice NN 97/2003
• Proizlazi, dakle, da je bilo pogrešno «socijalnu skrb» izdići iznad «socijalne pomoći», kao širi pojam kako je to u nas svojevremeno učinjeno. Pojam «socijalna skrb» ima izrazito paternalističku konotaciju, ona asocira na ovisnost, dok su mnoge vrste socijalne pomoći privremena potpora koja treba olakšati socijalno stanje, odnosno omogućiti integraciju korisnika u društvo.
Internet stranice NN 97/2003 • Sama organizacija socijalne pomoći i skrbi može biti različita. Tu prije svega mislimo na centralizirani i decentralizirani, etatizirani i deetatizirani sustav, institucionaliziranu i deinstitucionaliziranu, s obzirom na vrstu naknada i usluga, uvjete pod kojima se pomoć daje, strukturu korisnika. Itd. Svaka zemlja, primjereno svojim tradicijama i socijalnim odnosima, razvila je sustav socijalne pomoći i socijalne skrbi.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Informacije NN 97/2003 • Siromaštvo je danas dosta rasprostranjen fenomen u svijetu. U svom relativnom određenju siromaštvo je dosta prisutno i u razvijenim zemljama. Za određivanje opsega siromaštva koriste se različiti instrumenti, a najuobičajeniji je linija siromaštva (poverty line) koja treba poslužiti kao polazište za definiranje raznih mjera suzbijanja siromaštva (Stropnik, 1994.). Poznato je da see da se nakon pada socijalizma broj siromašnih građana naglo povećao u postsocijalističkim zemljama, u koje spada i Hrvatska. B. Milanović, stručjetske banke, iznio je podatak prema kojem se udio siromašnih u ukupnom stanovništvu u europskim postsocijalističkim zemljama, uključujući i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, od 1987./88. godine do 1993./94. godine povećao od 4% na 37% (Milanović, 1996.). Stoga su sve postsocijalističke zemlje bile prisiljene razviti strategije borbe protiv siromaštva, koje su provodile s više ili manje uspjeha. Siromaštvo je u većini tih zemalja i danas najteži socijalni problem, koji je ozbiljna prepreka provedbi širih gospodarskih i socijalnih reformi.
Poslovne stranice NN 97/2003 • Tzv. dubina siromaštva, kojom se utvrđuje koliko ispod definirane linije u prosjeku siromašni žive pokazala je da u Hrvatskoj to zaostajanje iznosilo 20,7%.
Pregledi NN 97/2003 • Na temelju podataka ovog istraživanja siromaštvo je u nas manjeg opsega nego što se to općenito smatra, a manje je nego u drugim postsocijalističkim zemljama, s izuzetkom Slovenije. Kada se, pak, primijeni međunarodna apsolutna linija siromaštva prema paritetu kupovne moći od 4,3 dolara dnevno po osobi, onda je u Hrvatskoj u vrijeme spomenutog istraživanja bilo 4,8% siromašnih. Ovaj se relativno povoljan podatak o udjelu siromašnih u ukupnom stanovništvu u odnosu na druge postsocijalističke zemlje može objasniti drugim izvorima prihoda građana, pored plaća, mirovina i drugih stalnih dohodaka, kao što su prihodi od vlasništva, rada u sivoj ekonomiji, pomoći srodnika itd. Osobitu je pažnju privukao nalaz istraživanja prema kojem je Hrvatska imala relativno visok Ginijev koeficijent dohodovne nejednakosti (0,352), koji je bio znatno viši nego u nekim drugim postsocijalističkim zemljama. Taj je koeficijent za Mađarsku iznosio 0,232, Češku 0,174 i Sloveniju 0,168.[1] Autori studije Svjetske banke visok Ginijev koeficijent u Hrvatskoj objašnjavaju «… prije svega rastom neregistriranih gospodarskih aktivnosti, nedostatkom tržišne konkurencije i lošom preraspodjelom» (World Bank, 2000.:27). Ako se uzme u obzir potrošnja stanovništva, a ne samo novčani dohodak, onda je Ginijev koeficijent u nas znatno manji od navedenog. U studiji Svjetske banke upozorava se i na dugoročnost siromaštva u Hrvatskoj. To znači da se u nas iz siromaštva teško izlazi, a čini se da se u njega lako upada. Drugim riječima, male su mogućnosti zapošljavanja, tržište je rada nefleksibilno, pa dakle teško dostupno za siromašne građane. Široko rasprostranjeni neformalni rad slabo je plaćen i socijalno nezaštićen. Što se pak tiče same strukture siromaštva, najveći je broj siromašnih u onim kućanstvima koja za kućedomaćine imaju neobrazovane, stare ili pak nezaposlene osobe. Od starijih osoba u težem su položaju one koje ne primaju mirovinu. Treba, također, dodati da su u pravilu siromašnije obitelji koje imaju više djece.
Glasnik NN 97/2003 • U Socijalnom programu sudjelovale su brojne nevladine organizacije, koje su se pojavile u ratnom razdoblju i tako, u iznimnim okolnostima, stvorile značajan civilni sektor socijalne politike koji je doprinio održanju socijalne kohezije u teškim ratnim prilikama. Najvažnije su domaće humanitarne organizacije Hrvatski Caritas i Hrvatski Crveni križ. Djelovalo je, međutim, mnogo stranih humanitarnih organizacija, od kojih su se neke pojavile prvi put, a neke su se kasnije povukle. Pored pomoći međunarodnih organizacija i neposredne pomoći stranih zemalja, opsežna je bila pomoć hrvatske dijaspore iz svijeta, koja je, prvenstveno podupirući obranu nezavisne Hrvatske, pomagala ugroženim hrvatskim građanima.
Novo NN 97/2003 • Prema podacima za 2002. godinu lokalne su jedinice za socijalnu poalnu pomoć i socijalnu skrb izdvojile 988,5 milijuna kuna. To je bilo više od polovine središnjih državnih izdataka namijenjenih u tu svrhu. No, nati da je od svih sredstava iz lokalnih izvora oko 814 milijuna kuna potrošeno u Zagrebu. Prema tome, za većinu lokalnih jedinica sredstva središnje države bila su jedini izvor financiranja socijalne pomoći i socijalne skrbi.
Poslovi NN 97/2003 • No treba imati na umu da je broj stvarnih korisnika ipak bio nešto manji, jer su neki od njih više puta dobivali razne oblike pomoći.
Poticaji NN 97/2003 • Udio gore iskazanih korisnika u ukupnom stanovništvu izračunat je na osnovi ponovi podatka o prisutnom stanovništvu prema popisu 1991. godine. No ako se koristi podatak o procijenjenom stanovništvu za 2000. godinu od 4.292 (Nejašmić, 2000.), onda je broj korisnika državne pomoći te godine iznosio 6,5% sveg stanovništva. Broj korisnika socijalne pomoći protekle je godine porastao, a možemo pretpostaviti da će se povećati i u sljedećim godinama.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA IZBOR: Broj 69/98, Broj 61/08, Broj 79/07, Broj 10/91, Broj 112/04, Broj 24/06
LINK - POSLOVNI SAVJETI, PRAVNA POMOĆ, IDEJE ZA NOVI POSAO Pregled