PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 130/1999 • Na temelju odredbe članka 26., stavka 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99) pisano obrazlažem
NN 130/1999 • 1. Arbitražni (izbrani, obranički) sudovi su pravosudni mediji koji svoje ovlaštenje za suđenje, u gotovo svim vrstama imovinskopravnih sporova u kojima stranke mogu slobodno raspolagati svojim pravima, crpu iz suglasne volje stranaka u sporu. O volji stranaka ovisi ovlaštenje izbranih arbitara da sude i odluče o predmetu spora. Međutim, hrvatski pravni poredak delegira izbranom sudu, respektirajući ugovor stranaka, osnovne prerogative državnog pravosuđa. Arbitraža je pravosudno tijelo: ono sudi i donosi presudu koja prema strankama ima svojstva pravomoćnosti i izvršnosti (čl. 481. i 483. Zakona o parničnom postupku, »Narodne novine«, broj 53/91, i 91/92, dalje: ZPP). Stranka koja uspije u arbitražnom sporu može, dakle, odmah zahtijevati da nadležni državni sud provede prisilnu ovrhu arbitražne odluke (osim u slučaju, kada je ugovorom stranaka predviđena mogućnost pobijanja presude pred izbranim sudom višeg stupnja - čl. 483. st. 1. ZPP-a).
NN 130/1999 • U prilog stava da je arbitraža pravosudno tijelo govori i zakonsko rješenje Stečajnog zakona (»Narodne novine«, broj 44/96) sadržano u odredbama čl. 178. (»Osporene tražbine«), st. 5. i 9. reč. 1., koji glase:
NN 130/1999 • »(5) Na zahtjev vjerovnika koji je upućen na parnicu stečajno vijeće može odlučiti da se rješavanje spora povjeri kojem stalnom izbranom sudištu u Republici Hrvatskoj.«
NN 130/1999 • Presuda izbranog suda je, prema tome, akt delegirane jurisdikcije, koji ima snagu pravomoćne presude redovnog suda. Smatram zato, dosljedno iznesenom, da arbitražnu odluku (presudu, pravorijek) treba, u načelu, svrstati u kategoriju »Odluka sudbene vlasti« u smislu odredaba čl. 59. st. 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (dalje: Ustavni zakon). Odatle slijedi zaključak: ustavna tužba može se podnijeti (i) u slučaju povrede ustavnih prava i sloboda arbitražnom odlukom.
NN 130/1999 • Ovo, dakako, vrijedi samo za odluke »prave« arbitraže - dakle takve, koja nosi sve karakteristike ovog procesnopravnog instituta. Ne odnosi se na odluke »neprave« arbitraže, jer one nemaju značenje sudskog judikata, nego predstavljaju tek osnovu za traženje pravne zaštite pred sudom.
NN 130/1999 • 2. Prema odredbi čl. 59. st. 2. Ustavnog zakona, ako je zbog povrede ustavnih prava dopušten drugi pravni put, ustavna tužba može se podnijeti tek nakon što je taj pravni put iscrpljen. Dosljedno tome, ako su stranke arbitražnim ugovorom predvidjele mogućnost pobijanja arbitražne odluke pred izbranim sudom višeg stupnja (čl. 483. st. 1. ZPP-a), žalba ima svojstvo redovnog pravnog sredstva i odgađa nastupanje pravomoćnosti i izvršnosti arbitražne odluke (suspenzivni učinak). Redovni pravni put u ovakvom slučaju iscrpljen je odlukom izbranog suda višeg stupnja (o odbijanju žalbe, odnosno o preinaci arbitražne odluke).
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 130/1999 • Pobijanje je ograničeno na razloge koji se odnose na pravovaljanost arbitražnog ugovora, njegov sadržaj, na konstituiranje arbitražnog vijeća, na neke najteže povrede postupka (razlozi iz toč. 1-5), na povredu kogentnih propisa koje je moguće uvrstiti u pojam javnog poretka (toč. 6), te na razloge za ponavljanje postupka (toč. 7). Među razlozima nema onih koji se odnose na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava. Po tim svojstvima kontrola državnog suda je ograničena kontrola: ona se ne upušta u ispitivanje odluke o meritumu spora. Presuda kojom se tužbeni zahtjev usvaja poništava presudu izbranog suda s posljedicama ex tunc.
NN 130/1999 • Smatram da je po svojim pravnim značajkama tužba za poništaj arbitražne odluke donekle bliska prijedlogu za ponavljanje postupka, a bitno različito pravno sredstvo od revizije (koja se, pored ostalih razloga, može izjaviti i zbog pogrešne primjene materijalnog prava).
NN 130/1999 • Prema odredbi čl. 59. st. 3. Ustavnog zakona, u stvarima u kojima je dopuštena revizija u parničnom ili izvanparničnom postupku, pravni put je iscrpljen nakon što je odlučeno i o tom pravnom sredstvu. Drugi izvanredni pravni lijekovi, npr. ponavljanje postupka nisu pretpostavka podnošenju ustavne tužbe. Analogijom, a posebno imajući u vidu tendenciju ustavnosudske prakse o neširenju pojma iscrpljenog pravnog puta na podnošenje drugih izvanrednih pravnih sredstava (osim revizije), možemo zaključiti: podnošenje tužbe za poništaj arbitražne odluke nije pretpostavka za ustavnu tužbu u povodu te odluke.
NN 130/1999 • b) Tužba za poništaj arbitražne odluke nije pretpostavka za podnošenje ustavne tužbe.
NN 130/1999 • Odatle slijedi zaključak: Ustavni sud trebao je u konkretnoj ustavnosudskoj stvari odlučiti o meritumu.
NN 131/1999 • O PRAVIMA I DUŽNOSTIMA PROMATRAČA NEVLADINIH UDRUGA U PROMATRANJU RADA TIJELA ZA PROVEDBU IZBORA ZA IZBOR ZASTUPNIKA U ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOGA SABORA
NN 131/1999 • 1. Nevladine udruge koje su registrirane u Republici Hrvatskoj kao udruge koje djeluju na području neovisnog promatranja izbornih postupaka i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava imaju pravo pratiti izborni postupak, a napose promatrati provedbu izbora, te rad izbornih povjerenstava na svim razinama i biračkih odbora, a izborna tijela su im dužna omogućiti promatranje.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA 
IZBOR:
Broj 88/09, Broj 182/04,
Broj 80/04, Broj 124/04,
Broj 47/06, Broj 76/09
LINK - TRGOVINA, ZAPOSLENJA, NATJEČAJI, JAVNI SERVISI, UPRAVA