PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
web-s-obzirom-na-cinjenicu-vtvy NN 135/1999

• Za zemljište koje je temeljem odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu postalo državno vlasništvo, a nalazi se u posjedu zadruge, Državno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske dužno je u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu Zakona o zemljišnim knjigama pokrenuti postupak za upis tog prava u korist Republike Hrvatske (članak 224. stavak 3. Zakona o zemljišnim knjigama).

Stranica 1999-12-135-2107 NN 135/1999

• Slijedom navedenog, Sud je utvrdio da je podnositeljici ustavne tužbe osporenim prvostupanjskim i drugostupanjskim rješenjem povrijeđeno ustavno pravo na žalbu koje se jamči u članku 18. Ustava i ustavno pravo vlasništva iz članka 48. Ustava Republike Hrvatske.

Internet NN 135/1999

• Također osporenim odlukama povrijeđeno je i ustavno načelo iz članka 115. stavka 3. (sudovi sude na temelju Ustava i zakona) Ustava Republike Hrvatske.

Internet stranice NN 135/1999

• Stoga je na temelju odredbe člnka 69. i 72. Ustavnog zakona riješeno kao u izreci.

Internet stranice NN 135/1999
• Republika Hrvatska zastupana po Državnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske podnijela je ustavnu tužbu u svezi sa rješenjem Županijskog suda V., Gž-125/97 od 18. veljače 1997. godine u zemljišnoknjižnom predmetu, radi povrede ustavnog prava iz članka 19. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske.
Internet stranice NN 135/1999
• Ustavni sud Republike Hrvatske je svojom odlukom U-III-1031/97 od 17. studenoga 1999. godine usvojio tu ustavnu tužbu.
Internet stranice NN 135/1999 • Takva odluka je za mene neprihvatljiva, te sam glasovao protiv nje, i za to svoje mišljenje, temeljem članka 126. stavka 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) dajem sljedeće obrazloženje:
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Informacije NN 135/1999 • Točno je, da prema članku 59. Ustavnog zakona svaka fizička i pravna osoba može podnijeti ustavnu tužbu ako smatra da joj je odlukom sudbene, upravne vlasti ili drugih tijela sa javnim ovlastima povrijeđeno jedno od ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina.
Poslovne stranice NN 135/1999 • Upravo iz te odredbe izvodim zaključak da to pravo ne pripada državi, nego samo čovjeku i građaninu (bez obzira na to što je u novom Ustavnom zakonu to pravo prošireno i na pravne osobe). Država tu ni u kom slučaju ne spada, iako je i ona u izvjesnom smislu pravna osoba (sui generis), a to znači da nije aktivno legitimirana na podnošenje ustavne tužbe.
Pregledi NN 135/1999 • Držim, da se može postaviti čak upitnim i mogućnost podnošenja ustavne tužbe po pravnoj osnovi, no kako je izmijenjeni Ustavni zakon riješio da može, o tome bi se moglo raspravljati samo de lege ferenda. Kada je u pitanju pravna osoba onda se radi o užoj asocijaciji od države, čiji članovi u pravilu imadu isti pravni interes. Država je nešto drugo. Kod države se radi o svim njenim građanima, koji ne samo da ne moraju nego i nemaju isti pravni interes, što očigledno proizlazi čak i iz ovog predmeta u kojem je država u stvari u ime svih građana podnijela ustavnu tužbu, koja je protiv interesa jedne asocijacije (PZ »S.«) čiji članovi su također građani te iste države.
Glasnik NN 135/1999 • Uostalom, povredu ljudskih prava može izvršiti isključivo država preko svojih organa kako su oni i nabrojeni u citiranom članku 59. Ustavnog zakona.
Novo NN 135/1999 • Postavlja se onda pitanje, kako bi ta ista država koja jedino može povrijediti ljudska prava mogla ustati ustavnom tužbom sama protiv sebe (svojih organa) i tražiti zaštitu povrede ustavnih prava od same sebe.
Poslovi NN 135/1999 • Naravno da Ustavni sud ne spada u kategoriju organa redovnih sudova niti upravnih organa. Postupak pred Ustavnim sudom je potpuno samostalan, i nikako se ne može uzeti kao neki nastavak postupka pred bilo kojim državnim organima. Prema tome država može imati položaj stranke pred redovnim državnim organima, no iz toga se nikako ne može izvoditi zaključak da joj pripada i pravo podnošenja ustavne tužbe zbog povrede ustavnih prava pred njezinim organima. Stoga bi prihvaćanje aktivne legitimacije države kod podnošenja ustavne tužbe radi zaštite ustavnih prava doista bilo apsurdno.
Poticaji NN 135/1999 • Nadalje, ovakav se zaključak mora izvesti i iz činjenice da se podnositelj ustavne tužbe nakon što iscrpi redovni pravni put kod nacionalnog ustavnog suda, može za zaštitu ustavnih prava obratiti i Europskom sudu za ljudska prava. No tamo se prema Konvenciji i važećoj proceduri tužba za zaštitu ljudskih prava podnosi protiv države, što bi značilo u konkretnom slučaju da bi država Hrvatska mogla u krajnjoj konsekvenci obratiti se tom Sudu, ali bi tada morala tužiti samu sebe, što je također nonsens.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA IZBOR: Broj 56/06, Broj 49/09, Broj 130/97, Broj 34/97, Broj 72/07, Broj 14/91
LINK - TRGOVINA, ZAPOSLENJA, NATJEČAJI, JAVNI SERVISI, UPRAVA Pregled