PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE 
NOVI BRZI PREGLED ZAKONSKE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 33/2008 • Navedene tvrdnje podnositeljice o pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju Ustavni sud nije razmatrao u ovom ustavnosudskom postupku, jer je izvođenje dokaza i utvrđivanje činjenica proveo za to nadležni redovni sud u parničnom postupku. Ustavni sud u ustavnosudskom postupku ne utvrđuje činjenično stanje niti se u pravilu upušta u ispitivanje jesu li nadležna javnopravna tijela i sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje te ocijenili dokaze, jer on nije žalbeni sud, niti je bilo kakav viši stupanj redovnog suda (suda opće nadležnosti). Ustavni sud razmatra samo one činjenice i okolnosti konkretnog slučaja koji su relevantni s aspekta zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom, jer o njihovom postojanju ovisi i ocjena o povredi podnositeljičinog ustavnog prava.
NN 33/2008 • U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.
NN 33/2008 • Razrađujući članak 12. stavak 1. Ustava, članak 25. stavak 1. Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine« broj 59/90, 26/93, 27/093, 7/96., 59/01, 114/01, 69/03 – pročišćeni tekst) propisuje:
NN 33/2008 • Nastava u osnovnim školama izvodi se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
NN 33/2008 • 1. imaju odgovarajuću stručnu i pedagošku spremu prema odredbama ovoga Zakona i drugih propisa,
NN 33/2008 • Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredaba, a imajući osobito u vidu zakonsku pretpostavku da učitelji mogu obavljati nastavni rad u osnovnoj školi samo ako su osposobljeni izvoditi nastavu na hrvatskom jeziku, Ustavni sud u provedenom ustavnosudskom postupku nije utvrdio postojanje bilo kojih činjenica ili okolnosti koji bi mogli dovesti u sumnju neovisnost ili nepristranost nadležnih sudova pri odlučivanju o podnositeljičinom tužbenom zahtjevu u provedenom parničnom postupku, niti bilo koji podatak u spisu predmeta upućuje na zaključak da su nadležni redovni sudovi u konkretnom slučaju postupali arbitrarno.
NN 33/2008 • Polazeći od činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom dokaznom postupku, nadležni sudovi podrobno su obrazložili svoja stajališta iznesena u osporenim presudama, a Vrhovni sud Republike Hrvatske postupao je u granicama svoje nadležnosti kad u revizijskom postupku nije razmatrao činjenična utvrđenja nižestupanjskih sudova.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE
NN 33/2008 • Iako u ustavnoj tužbi podnositeljica nije obrazložila razloge zbog kojih smatra povrijeđenim navedeno ustavno pravo, razvidno je da podnositeljica zapravo nije zadovoljna ishodom samog parničnog postupka. Ustavni sud u tom smislu ističe da ishod konkretnog parničnog postupka (odbijanje tužbenog zahtjeva podnositeljice za utvrđenjem ništetnosti akata o prestanku njezina radnog odnosa) sam po sebi ne znači da je podnositeljici povrijeđeno i ustavno pravo na rad, odnosno slobodu rada.
NN 33/2008 • Pravo na rad zajamčeno člankom 54. stavkom 1. Ustava nije apsolutno, a u negativnom određenju podrazumijeva i pravo pojedinca da mu radni odnos ne prestane na način suprotan mjerodavnom zakonu. Budući da u konkretnom slučaju Ustavni sud nije utvrdio nijednu činjenicu ili okolnost koja bi upućivala na to da prestanak radnog odnosa podnositeljice nije bio zasnovan na zakonu, Ustavni sud utvrđuje da podnositeljici nije povrijeđeno navedeno ustavno pravo.
NN 33/2008 • 8. Podnositeljica također smatra povrijeđenima i »pravo jednakosti i nacionalne ravnopravnosti iz čl. 3. Ustava RH«.
NN 33/2008 • Osim dijela rečenice u kojem navodi da smatra povrijeđenim pravo »nacionalne ravnopravnosti iz čl. 3. Ustava RH«, u ustavnoj tužbi podnositeljica ni na jednom mjestu nije istaknula svoju nacionalnu pripadnost, niti je na bilo koji način obrazložila razloge zbog kojih smatra da je u konkretnom postupku vezanom uz prestanak njezina radnog odnosa bila diskriminirana po osnovi svoga nacionalnog podrijetla. Ustavni sud, s druge strane, ne vidi na koji bi način odlukama podnositeljičinog poslodavca i presudama sudova u provedenom parničnom postupku bilo povrijeđeno pravo podnositeljice na nacionalnu ravnopravnost, niti postoje bilo kakve činjenice ili okolnosti koje bi upućivale da je u konkretnom slučaju prekršena ustavna zabrana diskriminacije podnositeljice po osnovi njezina nacionalnog podrijetla.
NN 33/2008 • Nesposobnost za obavljanje nastave na hrvatskom jeziku predstavlja zakonsku (objektivnu) smetnju za obnašanje učiteljskih poslova u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj. U tom su smislu učitelj/ica, pripadnik/ca nacionalne manjine, kao i učitelj/ica pripadnik/ca većinskog naroda u jednakom pravnom (ustavnom i zakonskom) položaju, a činjenica različite nacionalne pripadnosti učitelja/ice od one kojoj pripada službeni jezik u osnovnim školama nije ni ustavna ni zakonska smetnja za obavljanje učiteljskih poslova u Republici Hrvatskoj. Bitna je samo osposobljenost osobe, hrvatskog državljanina/državljanke, za vođenje osnovnoškolske nastave na hrvatskom jeziku – neovisno o njezinoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, društvenom položaju ili drugim osobinama – jer se radi o jednoj od najvažnijih javnih službi koja po naravi stvari postavlja pred sve koji je obavljaju jednake (posebne) zahtjeve.
NN 33/2008 • Ustavni sud ne ulazi u razloge zbog kojih je podnositeljica odlučila da u izvođenju nastave postupa na takav način. Za Ustavni sud relevantno je samo to, da ne postoji sumnja u istinitost te činjenice, pri čemu ni u provedenom ustavnosudskom postupku nisu nađene činjenice ili okolnosti koje bi takvo sudsko utvrđenje dovele u pitanje.
NN 33/2008 • Sažeto, isticanje podnositeljice da nije pripadnica većinskog naroda i da poznaje hrvatski jezik nije i ne može biti isprika za njezinu nedostatnu osposobljenost koju je iskazala u praktičnom izvođenju osnovnoškolske nastave tijekom koje se njime nije služila. Ta činjenica potvrđena je i u postupku pred nadležnim sudovima u kojima je podnositeljica imala osigurana Ustavom i mjerodavnim zakonima zajamčena jamstva, pa time ni njezino pozivanje na diskriminaciju po osnovi nacionalnog podrijetla u konkretnom slučaju nije osnovano.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA 
IZBOR:
Broj 131/00, Broj 1/01,
Broj 102/95, Broj 52/90,
Broj 80/02, Broj 57/05
LINK - POSLOVNI SAVJETNIK, POSLOVNI SUBJEKTI, POSLOVNI PLAN I DRUGO