• Ovaj bi pristup dopustio državama članicama da imenuju neovisno tijelo za izračune – na primjer središnju banku – zaduženo za redovito objavljivanje primjerenih referentnih kamatnih stopa, za veći broj ročnosti i češće nego u standardnom pristupu. Ovakav bi pristup bio opravdan poznavanjem i blizinom financijskih i bankarskih podataka dostupnih ovoj instituciji nasuprot Komisiji. U tom bi slučaju Komisija i vanjski revizor potvrdili metode izračuna. U ovom pristupu mogao bi se razmotriti izlazak iz ovakvog sustava u nekim slučajevima.

• – ne rješava problem nedostatka financijskih podataka u novim državama članicama i dodaje nove parametre koji ne moraju biti lako dostupni,

• – ovakav standardni pristup mogao bi pogodovati velikim poduzetnicima na štetu malih i srednjih poduzetnika za koje ili nema rangiranja ili postoji rangiranje koje je manje pogodno za njih (naročito zbog asimetrije informacija prema davatelju zajma). Ovo bi moglo dovesti do mnogih sporova na temu metoda izračuna za primjenu premije u skladu s kreditnom sposobnošću i instrumentom osiguranja,

• – ne pojednostavljuje zadaću država članica, naročito u pogledu izračuna potrebnih da se provjeri poštivanje pravila de minimis i uredbi o skupnom izuzeću.

• – osigurava jednak tretman u državama članicama uz minimalna odstupanja od trenutne prakse i olakšava primjenu referentnih stopa za nove države članice,

• – koristi pojednostavljene kriterije uzimajući u obzir kreditnu sposobnost poduzetnika umjesto samo njegovu veličinu, što se čini prejednostavnim kriterijem.