PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Propis 1995-02-12-238 NN 12/1995

• 1. Obustavlja se postupak za ocjenu zakonitosti Odluke o donošenju Provedbenog urbanističkog plana "Kupina II- druga faza" u Bolu ("Službeni glasnik općine Brač", broj 3/92.

Propis NN 12/1995

• 2. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama" i "Službenom glasniku općine Hol". Obrazloženje Rješenjem ovoga Suda broj U-II-253/1992 od 16. ožujka 1994. godine pokrenut je postupak za ocjenu zakonitosti Odluke o donošenju Provedbenog urbanističkog plana "Kupina II - druga faza" u Bolu u dijelu planirane zone za školski sportski i zabavni centar ("Službeni glasnik općine Brač", broj 3/92).

Propis NN 12/1995

• Rješenje je objavljeno u "Narodnim novinama", broj 26/94). Općinsko vijeće nove Općine Bol na sjednici održanoj 12. lipnja 1994. godine donijela je Odluku o donošenju iznijena i dopunidbi Provedbenog urbanističhog plana "Kupina II - druga faza" u Bolu. Odluka je objavljena u "Službenom glasniku Općine Bol", broj 3/94 od 15. lipnja 1994. godine. Prema članku 1. ove odluke izmjene i dopune PUP-a "Kupina II - druga faza" obuhvaćaju i česticu zemljišta broj 587/1 k.o. Bol u vlasništvu podnositelja prijedloga za ocjenu zakonitosti. Sabor Republike Hrvatske je, međutim, još prije donošenja i objave naprijed navedene odluke Općinskog vijeća Općine Bol donio novi Zakon o prostornom uređivanju ("Narodne novine", broj 30/94) koji je stupio na snagu 23. travnja 1994. godine, a toga je dana prestao važiti raniji Zakon prostornom planiranju i uređivanju prostora ("Narodne novine", broj 54/80, 16/86, 18/89, 34/91 i 53/93). U ovakovoj pravnoj situaciji Sud je pozvao predlagatelja da obavijesti Sud da li ostaje kod prijedloga da se ocijeni zakonitost Odluke o donošenju izmjena i dopunidbi Provedbenog urbanističkog plana "Kupina II - druga faza" Općinskog vijeća Općine Bol u odnosu na novi Zakon i da u potvrdnom slučaju dade razloge, te dopuni obrazloženje prijedloga. Sve ovo u roku od 15 dana, a u skladu s odredbom članka 25. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94) Predlagatelj nije Sudu podnio nove prijedloge.

Propis NN 12/1995

• Stoga je Sud, temeljem odredbe alineje 2 stavka 2 članka 27. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91), obustavio postupak. Odluka o objavi temelji se na odredbama članka 20. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Propis NN 12/1995
• Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti članka 70. Zakona o stambenim odnosima po prijedlogu Ane Slišković temeljem članka 15. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91) na sjednici održanoj 20. veljače 1995. godine donio je ovo
Propis NN 12/1995
• 1. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti odredaba članka 70. Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", broj 51/1985, 42/1986, 37/1988, 47/1989, 22/1990, 22/1992, 58/1993 i 70/1993).
Propis NN 12/1995 • 2. Rješenje se dostavlja Saboru Republike Hrvatske na odgovor.
Propis NN 12/1995 • Ana Slišković iz Zagreba, podnijela je putem punomoćnika Ranka Radovića odvjetnika u Zagrebu, Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za ocjenu ustavnosti članka 70. Zakona o stambenim odnosima (u daljnjem tekstu ZSO). Predlagateljica smatra da je navedeni članak suprotan ustavnom jamstvu iz članka 34. Ustava Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustav) - dom je nepovrediv - dok se iz sadržaja podneska može zaključiti da predlagateljica smatra da je osporeni članak suprotan odredbama 3. i 4. Ustava te članku 14. stavku 2. i članku 26. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud je svojim rješenjem od 14. studenog 1994 godine broj U-I-892/1994 pokrenuo postupak ocjene ustavnosti članka 94. Zakona o stambenim odnosima koje je objavljeno u "Narodnim novinama", broj 83/94 od 18. studenog 1994. godine. Člankom 70. ZSO određuje se nadležnost upravn ih(stambenih) tijela u predmetima iseljenja osoba koje su u stan uselile na osnovi ugovora o simuliranoj zamjeni stanova, dakle bez valjane pravne osnove. Članak 70. ZSO predstavlja zakonodavnu tvorevinu naslijeđenu iz prošlih vremena, u kojoj se, zbog prenaglašene želje da se postupak učini učinkovitim i bez osjećaja za razlikovanje različitih pravnih situacija, zanemarila sva ostala procesna načela, kao što su načelo zakonitosti, traženja istine, i dr. Odredbe članka 70. ZSO, stoga, izazivaju opravdanu sumnju da se njima povređuju odredbe Ustava Republike Hrvatske i to:
Propis NN 12/1995 • a) Načelo vladavine prava Opravdano se postavlja pitanje da li se odredbama članka 70. ZSO u dovoljnoj mjeri zajamčuje zakonitost, istinitost i pravičnost u odlučivanju o pravima i dužnostima stranaka, te da li su dosegnute standardne civilizacijske tekovine pravne zaštite svojstvene pravnoj državi i vladavini prava (članak 3. Ustava).
Propis NN 12/1995 • b) Načelo diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu Člankom 70. ZSO pravni predmeti u kojima sudjeluju dvije stranke koje su u sporu a u suštini su građanskopravne (stambene) prirode - pa bi zbog toga trebali biti u jurisdikciji sudova - stavljaju se pod sudbenost upravnih tijela i rješavaju po pravilima upravnog postupka. Po članku 4. Ustava državna je vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Načelo diobe vlasti ne znači samo da je svaka grana državne vlasti samostalna i neovisna o drugoj, već i da svaka od njih ima izvorno područje djelovanja (sudbenost, jurisdikciju). Odredbe članka 70. ZSO u suprotnosti su s odredbama o sudskoj nadležnosti iz Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 3/1994), koji, razradujući ustavna načela o autonomnom području djelovanja sudbene vlasti, određuje jurisdikciju sudova u građanskopravnim sporovima (stavak 2. članka 3) i nadležnost općinskih sudova u sporovima iz stambenih odnosa (točka 2g stavka 1. članka 16).
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 12/1995 • Nadalje, Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 34/1992) je odredbom članka 2. toč. lj. listu prava što se jamče na ustavnoj razini proširio i na sva prava predviđena međunarodnim instrumentima, a osobito Općom deklaracijom o pravima čovjeka od 10. prosinca 1948, međunarodnim paktovima o građanskim i političkim odnosno o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i Europskom konvencijom o zaštiti prava čovjeka i temeljnih sloboda (Rimska konvencija, 1950. - arg. iz članka 1). Prema odredbi članka 14. 1. Međunarodnog pakta o gradanskim i političkim pravima svatko ima pravo na to da njegova stvar bude pravično i javno raspravljena pred nadležnim, nezavisnim i nepristranim sudom, ustanovljenim na temelju zakona, koji će, između ostalog, odlučiti i o sporovima o njegovim pravima građanskopravnog karaktera ("Narodne novine"- Međunarodni ugovori, br. 12/1993). Sličnu odredbu ima i Europska konvencija (članak 6).
Propis NN 12/1995 • Uzimajuči u obzir navedene ustavne odredbe i odredbu članka 11. Međunarodnog pakta treba zaključiti da Ustavni zakon o ljudskim pravima, time što upućuje na odredbe Međunarodnog pakta (i Europske konvencije), zahtijeva da o svim sporovima koji se tiču stambenih stvari, zato što te stvari spadaju u domenu građanskih stvari, moraju odlučivati sudovi. Stoga je osnovana sumnja da članak 70. ZSO nije u skladu s odredbom članka 4. Ustava Republike Hrvatske o diobi vlasti. Treba napomenuti da Zakon o stambenim odnosima nije usklađen s Ustavom, te se temeljni pravni instituti tog zakona još zasnivaju na pravnim kategorijama koje više ne postoje u ustavnom poretku Republike Hrvatske (npr. društveno vlasništvo, davanje stana na korištenje). Svoju dosadašnju praksu, po kojoj su predmet ocjene ustavnosti bile i pojedine odredbe zakona koji još nisu usklađeni s Ustavom, ovaj Sud je izrazio u svojim odlukama broj U-I-231/1990 od 12. svibnja 1992. i U-I-272/1992 od 9. ožujka 1994. c) Po članku 70. stavak 1. ugovor o simuliranoj zamjeni je ništav, a u stavku 2. se određuje nadležnost upravnog (stambenog) organa za postupanje ako netko useli u stan na temelju takvog ništavog ugovora. Iz ovih odredaba proizlazi da postojanje temeljne procesne pretpostavke za provođenje upravnog postupka od koje ovisi apsolutna nadležnost upravnih organa - ovisi od prethodnog rješenja jednog izrazitog građanskopravnog pitanja, tj. je li ugovor o zamjeni stana prividan (simuliran) ili nije (članak 66. Zakona o obveznim odnosima).
Propis NN 12/1995 • O pitanjima valjanosti ugovora pa i specifičnog ugovora o zamjeni stanova, treba da odlučuju sudovi, a ne upravni odbori. Zbog toga i ovdje vrijede razlozi koji su izneseni u prethodnoj točki ovog referata. d) Načelo jednakosti svih pred zakonom i pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti (stavak 2. članka 14. i članak 26. Ustava). Odredbama članka 70. ZSO stranke se, samo zbog toga što je spor pravno kvalificiran kao simulirana zamjena, upućuju na provođenje upravnog postupka koji je sumaran i koji ne odgovara razini pravnih standarda za zaštitu spornih građanskih prava, dok se u srodnim stambenim sporovima strankama omogućuje vođenje sudskog parničnog postupka koji daje veće garancije za obranu prava stranaka i zakonito rješenje spora. Iz navedenih razloga, Ustavni sud je pokrenuo postupak kao što je navedeno u izreci ovog rješenja. Temeljem odredbe članka 40. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 29/94) rješenje se dostavIja Saboru Republike Hrvatke radi odgovora.
Propis NN 12/1995 • Odluka o objavi rješenja temelji se na odredbi stavka 1. članka 20. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Propis NN 12/1995 • Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, povodom prijedloga Antuna Kelave iz Opatije, za ocjenu zakonitosti, na sjednici održanoj 15. veljače 1995. godine, donio je
Propis NN 12/1995 • 1. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu zakonitosti dijela odredbe članka 19. Statuta Grada Opatije ("Službene novine" Županije primorsko-goranske, broj 10/1993), koji glasi:
Propis NN 12/1995 • 2. Ovo će se rješenje objaviti u "Narodnim novinama" i "Službenim novinama" Županije primorsko-goranske.
Propis NN 12/1995 • Antun Kelava iz Opatije podnio je ovom Sudu prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu zakonitosti dijela odredbc članka 19. Statuta Grada Opatije ("Službene novine" Županije primorsko-goranske, broj 10/1993) - u daljem tekstu: Statut.. Predmetnom odredbom članka 19. Statuta određeno je među ostalim da se referendum može raspisati -radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika o promjeni područja grada ili županije" Predlagatelj navodi da je sporna odredba, u dijelu koji se odnosi na raspisivanje referenduma radi pribavljanja mišljenja u pogledu promjene područja grada ili županije, u nesuglasju s odredbom članka 17. stavak 2. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi te odredbama članaka 9. i 10. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. U prijedlogu se izričito ne navodi u čemu je to nesuglasje, ali se može zaključiti da predlagatelj smatra da nema osnove za utvrđivanje mogućnosti raspisivanja referenduma o promjeni područja županije odnosno grada obzirom da ta pitanja (određivanja područja jedinica lokalne samouprave) spadaju u zakonodavnu nadležnost, te da u pogledu učestvovanja građana u zakonodavnoj proceduri postoje, pored referenduma, drugi "demokratski načini".
Propis NN 12/1995 • Odredbom članka 129. stavak 1. Ustava određeno je da se područje jedinica lokalne samouprave - općine, kotara i grada određuje zakonom pošto se prethodno pribavi mišljenje stanovnika tog područja. Odredbom članka 131. stavak 2. Ustava određeno je da se područje županije, kao jedinice lokalne uprave i samouprave, određuje zakonom poštujući pri tome Ustavom utvrđene kriterije (povijesni, prometni, gospodarski čimbenici, te prirodna samoupravna cjelina). Navedenim ustavnim odredbama propisano je da je određivanje područja jedinica lokalne samouprave i uprave u nadležnosti Sabora Republike Hrvatske, koji to pitanje uređuje zakonom. U odnosu na sudjelovanje stanovništva u postupku određivanja područja jedinica lokalne samouprave i uprave kod određivanja područja županije Ustavom nije propisano obavezno pribavljanje mišljenja stanovnika područja županije. Nasuprot tome kod određivanja područja ostalih jedinica lokalne samouprave i uprave, grada ili općine, takvo mišljenje je obavezno. Zakonom o područjime županije, gradova i općina u Repblici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 90/92) određena su područja jedinica lokalne samouprave i uprave (osim kotareva) kao i pitanja u svezi postupka za promjenu područja tih jedinica. Odredbom članka 9. navedenog Zakona propisano je da inicijativu za promjenu područja županija, grada ili općine mogu dati predstavnička tijela jedinice lokalne samouprave po prethodno pribavljenom mišljenju stanovništva na području za koje se promjena traži.
Propis NN 12/1995 • Nadalje, odredbom članka 10. navedenog Zakona utvrđena su prava građana u odnosu na postupak odlučivanja o područjima jedinica lokalne samouprave i uprave - međutim ne svih jedinica, već samo područja općine odnosno grada. Tom odredbom propisano je da pravo predlaganja promjene područja općine odnosno grada imaju građani koji imaju prebivalište na tom području i to najmanje jedna trećina ukupnog stanovništva. Prije podnošenja prijedloga građani su dužni pribaviti mišljenje predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave tog područja, a ono, pak, može zatražiti mišljenje stanovnika na području jedinice lokalne samouprave. U odnosu na određivanje područja jedinica lokalne samouprave, odredbom članka 6. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", broj 90/92, 94/93 i 117/93) određeno je među ostalim da se područje općina, grada i županije uređuje posebnim zakonom s tim da je kod određivanja područja općine odnosno grada obavezno pribavljanje mišljenja stanovnika tog područja. Nadalje, u pogledu sudjelovanja građana u odlučivanju odredbom članka 17. tog Zakona određeno je da se referendum može raspisati radi odlučivanja, među ostalim, o pitanjima iz djelokruga općinskog odnosno gradskog vijeća, kao i o drugim pitanjima određenim zakonom i statutom.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 92/96, Broj 123/03, Broj 84/02, Broj 75/02, Broj 145/08, Broj 147/02
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled