PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 105/1999 • 1. Prijedloge za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona navedenog u izreci, kao cjeline te njegovih pojedinačnih odredbi, podnijeli su dr. Velimir Milošević iz Zagreba, prof. dr. Božidar Jelčić iz Zagreba, Hrvatska odvjetnička komora, Kaptol-Tišina d.o.o. iz Siska, Anđelko Stanić, javni bilježnik iz Dubrovnika, Općinsko vijeće Općine Draganići, dr. Željko Štanfel iz Ivankova i Franjo Zubović iz Županje, dipl. oec. Slavko Ciko iz Splita, Mesoprodukt d.o.o. iz Požege te Hrvatska stranka umirovljenika.
NN 105/1999 • Predlagatelji su ustavnost navedenog Zakona odnosno njegovih pojedinih odredbi osporili osnovom članaka 3., 4., 14. stavak 2., 16., 18. stavak 1., 19. stavak 2., 23. stavak 2., 28., 48. stavak 1., 50. stavak 2., 51. i 63. Ustava, s time da se od ovih odredbi najviše ukazivalo na povrede ustavnih odredbi kojima se jamči jednakost svih pred zakonom (članak 14. stavak 2.) te jednakost i pravednost poreznog sustava (članak 51. stavak 2. Ustava).
NN 105/1999 • Razlozi osporavanja u bitnome su sljedeći: - cijeli Zakon je neustavan jer se njime ne ostvaruju ustavna načela o podmirivanju javnih troškova prema gospodarskim mogućnostima i utemeljenosti poreznog sustava na načelima jednakosti i pravednosti; - nedovoljni raspon između miminalne (25%) i maksimalne (35%) porezne stope (članak 5.), neplaćanje poreza na iznose kamata od štednje, kredita, zajmova i dr. (članak 37.) te primjene porezne stope od 25% na primanja članova upravnih i nadzornih odbora (članak 49. st. 1.) dovodi do neravnomjernosti u poreznom opterećenju i nejednakog tretmana građana bez obzira na njihove gospodarske mogućnosti; - umanjenje dohotka za neoporezivi dio dohotka za djecu i druge uzdržavane članove uže obitelji samo jednom supružniku ako su oba obveznici poreza na dohodak (članak 35. st. 3.) vrijeđa načelo jednakosti roditelja u pogledu skrbi, uzdržavanja i odgajanja djece; - propisivanje da u dohodak odnosno prihod ulazi i vrijednost usluga koje porezni obveznik iz slobodnih zanimanja ostvari po tržišnim vrijednostima (članak 15. st. 1. druga rečenica) ne može obuhvatiti i prihod odvjetnika ostvaren od usluga koje on kao pravnu pomoć obavlja besplatno, a koje usluge se ne mogu uzimati niti kao dohodak na koji se plaća ovaj porez jer bi se time porez platio i za ono što odvjetnik nije naplatio.
NN 105/1999 • Davanje ovlasti Poreznoj upravi da pokreće i vodi prekršajni postupak te donosi rješenje o prekršaju s time da o žalbi protiv toga rješenja odlučuje Središnji ured te iste Porezne ustanove (članak 108.) u protivnosti je s ustavnim načelom o presumpciji nedužnosti budući da je Porezna uprava tijelo izvršne vlasti te da nema pravo utvrđivati ni krivnju niti izricati kaznu, a zbog organizacijske vezanosti područne porezne uprave sa središnjom u okviru Ministarstva povrijeđena je dvostupnjevitost postupka u pogledu žalbe i odlučivanja o žalbi; - uvrštavanjem djelatnosti bilježnika u slobodna zanimanja (članak 11.) degradirana je institucija javnog bilježnika jer je javnobilježnička služba javna i dio pravosuđa, a ovlastima Ministarstva financija kao izvršne vlasti u provedbi zakona koji znače suspenziju propisa o javnom bilježništvu povreda je ustavnog načela trodiobe vlasti; - neustavno je određivanje da katastarski prihod čini dohodak od poljoprivrede i šumarstva te osnovicu za oporezivanje (članci 19. i 20.) s obzirom na veliki nesrazmjer između stvarno ostvarenog dohotka i katastarskog prihoda.
NN 105/1999 • Obveza poslodavca da za račun posloprimca kao poreznog obveznika kod svake isplate plaće obračunava, obustavlja i uplaćuje porez na plaću (članak 41. st. 1. i 4.), što se odnosi i na stranu organizaciju koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici Hrv
NN 105/1999 • Odredbama koje propisuju da žalba protiv rješenja o određivanju prisilne naplate poreza ne zadržava naplatu te da se u žalbi ne mogu iznositi okolnosti koje se odnose na razrez poreza (članak 73. st. 6. i 7.) poreznom obvezniku se prije konačnosti i ovršnosti odluke o prisilnoj naplati poreza onemogućava jednakost svih pred zakonom s obzirom na moguće pogreške pri utvrđivanju poreznih obveza; - nije ustavno niti priznavanje osobnog odbitka umirovljenicima u iznosu od 1.750,00 kn (članak 34. st. 1.) jer su umirovljenici za vrijeme radnog odnosa izdvajanjem doprinosa za MIO platili sve propisane doprinose zbog čega bi mirovine bile oslobođene od plaćanja poreza i prireza.
NN 105/1999 • 2. Prijedlozi su tijekom postupka dostavljeni Ministarstvu financija radi davanja stručnog mišljenja glede navoda predlagatelja. U svojim očitovanjima Ministarstvo je u cijelosti osporilo u prijedlozima izraženu sumnju u ustavnost Zakona i navedenih zakonskih odredbi jer smatra upravo suprotno - da su osporene odredbe Zakona u skladu s Ustavom Republike Hrvatske.
NN 105/1999 • U nastavku se izlažu stajališta koja se odnose na osporene a važeće zakonske odredbe jer je dio osporenih odredbi zahvaćen brojnim izmjenama i dopunama navedenog Zakona, zbog čega više nisu relevantni razlozi osporavanja takvih odredbi kao ni navodi Ministarstva iz očitovanja danih prije tih izmjena. Stajališta se u bitnome odnose na sljedeće:
NN 105/1999 • Prijedlozi za ocjenu ustavnosti osporenog Zakona kao cjeline ne sadrže argumente koji bi opravdavali ukidanje cijelog Zakona. Zakonodavac se u okviru svojih ustavnih nadležnosti opredijelio za onaj opći trend razvoja poreznog sustava čije značajke su snižavanje najviših poreznih stopa, smanjivanje broja tarifnih razreda i ukidanje olakšica vezanih za poreznu osnovicu. Novi porezni sustav uveo je mogućnost socijalno pravednog oporezivanja jer dopušta umanjenje porezne osnovice po osnovi osobnih odbitaka, čije povećavanje je u zavisnosti od potreba poreznih obveznika primatelja najnižih dohodaka s jedne strane te razvitkom gospodarstva i smanjivanja obveza koje opterećuju državu s druge strane.
NN 105/1999 • Propisivanje pravila prekršajnog postupka odredbama osporenog Zakona zajedničko je za sve porezne propise, a zbog specifičnosti poreznih prekršaja kao povreda brojnih i složenih poreznih zakona i propisa za njihovu provedbu svrsishodno je da prekršajni postupak vodi i rješenje o prekršaju donosi Porezna uprava, čime se postiže učinkovitost u vođenju tih postupaka, a osigurana je i dvostupnjevitost postupaka te sudska zaštita pokretanjem upravnog spora pred Upravnim sudom.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 105/1999 • Djelatnost javnog bilježnika je uvrštena u slobodna zanimanja, od kojih se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti kao osnovica za plaćanje poreza na dohodak, stoga što ta djelatnost sadrži sva obilježja samostalne djelatnosti u smislu Zakona, kao što su samostalnost, trajnost i namjera ostvarivanja dohotka.
NN 105/1999 • Propisani način obračuna, obustave i uplate poreza na dohodak od nesamostalnog rada tj. poreza na plaću u skladu je s utvrđenim obilježjima nesamostalnog rada kojim se smatra svaki odnos između poslodavca i posloprimca u kojem je posloprimac obvezan raditi prema uputama poslodavca. Kako su u tom odnosu pri isplati plaće poznati svi elementi za obračun poreza na plaću, propisivanjem obveze poslodavca da za (umjesto) posloprimca obračunava i uplaćuje porez na plaću osigurava se učinkovitost i ekonomičnost u ubiranju toga poreza, a što je uređeno u svim zemljama s tržišnim gospodarstvom. Pri tom je istaknuta i razlika u odnosu na obračun poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji porez porezni obveznik sam plaća na temelju rješenja Porezne uprave, a određen je na temelju pretpostavljenog dohotka poreznog obveznika i tijekom godine se plaća u obliku predujma.
NN 105/1999 • Priznavanje paušalnih izdataka kod dohotka od druge samostalne djelatnosti u visini 25% umjesto stvarnih izdataka kako je to propisano za druge vrste dohotka od samostalne djelatnosti nije suprotno načelu porezne jednakosti odnosno pravednosti pri oporezivanju budući da ono obuhvaća jednako postupanje prema poreznim slučajevima koji bi inače trebali biti različito tretirani. Do navedene odredbe dohotka od druge samostalne djelatnosti se utvrđivao kao razlika između ostvarenih poslovnih primitaka i stvarno nastalih poslovnih izdataka, koji su se razlikovali od jednog do drugog poreznog obveznika po vrsti, načinu nastanka i visini. Osporenom odredbom propisano je paušalno utvrđivanje izdataka (25% od ostvarenih primitaka) za sve porezne obveznike bez iznimke, što pojednostavljuje postupak oporezivanja dohotka od druge samostalne djelatnosti.
NN 105/1999 • Određivanje da se predujam poreza od drugih samostalnih djelatnosti plaća po stopi od 35% bez prava na osobne odbitke te da se smatra konačno utvrđenim porezom, zbog čega porezni obveznik nije obvezan podnositi godišnju poreznu prijavu, što je do tada morao činiti, ne znači da je porez preplaćen tijekom godine pa da je time porezni obveznik kreditirao državu, nego samo da je taj porez plaćen u točnom iznosu s obzirom na visinu godišnje porezne osnovice već prilikom plaćanja predujma poreza. Propisivanjem da se predujam načelno smatra konačno utvrđenim i plaćenim porezom na razini kalendarske godine kao poreznog razdoblja, namjera zakonodavca je bila smanjiti broj poreznih prijava fizičkih osoba koje su obveznici poreza na dohodak po osnovi obavljanja druge samostalne djelatnosti.
NN 105/1999 • Odredbe prema kojima žalba protiv rješenja o određivanju prisilne naplate poreza prodajom imovine ne zadržava naplatu odnosno da se u žalbi ne mogu iznositi okolnosti koje se odnose na naplatu poreza su neophodne kako bi se osigurala učinkovita i ravnomjerna prisilna naplata poreza kao proračunskog prihoda što je prihvaćeno i u poreznim sustavima drugih zemalja, a okolnosti koje se odnose na razrez poreza porezni obveznik je mogao isticati u postupku utvrđivanja poreznih obveza suglasno odredbama Zakona o općem upravnom postupku, čija primjena je supsidijarna.
NN 105/1999 • Budući da se mirovine ostvaruju na temelju prijašnjeg rada i ranije uplaćenih doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, mirovine se smatraju dohotkom od nesamostalnog rada na koji se plaća porez na dohodak. Međutim, osobni odbitak priznat umirovljenicima u većem iznosu (2.500,00 kn) nego ostalim obveznicima poreza na dohodak (1.000,00 kn) ima za svrhu umanjenje njihove porezne osnovice upravo zbog činjenice da su mirovine ostvarene na temelju prije oporezovanih doprinosa.
NN 105/1999 • 3. Suglasno temeljnoj odredbi iz članka 2. stavka 4. al. 1. Ustava, prema kojoj Hrvatski državni sabor samostalno, u skladu s Ustavom i Zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj, zakonodavac je osporeni propis donio u okviru prilagodbe propisa iz porezne oblasti novim gospodarskim (tržišnim) odnosima, budući da su prema ustavnom načelu iz članka 49. stavak 1. Ustava, poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.
NN 105/1999 • Izravna ustavna osnova za donošenje poreznih propisa je članak 51. Ustava, kojim je određeno da je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima (stavak 1.) te da se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti (stavak 2.).
NN 105/1999 • Ustavni sud je ocijenio da nisu osnovani prijedlozi kojima se predlaže ukidanje Zakona o porezu na dohodak u cjelini. Naime, navodi predlagatelja u pravcu da Zakon, posebice njegove odredbe kojima je utvrđena visina stopa poreza na dohodak, ne jamči snašanje javnih troškova prema gospodarskim mogućnostima pojedinaca odnosno ne osigurava porezni sustav na načelima jednakosti i pravednosti, nisu potkrijepljeni argumentima temeljem kojih bi se mogla utvrditi neustavnost cijelog propisa. Iz prijedloga je razvidno da se predlagatelji ne slažu s osporenim Zakonom stoga što imaju drugačije viđenje cjelokupnog sustava oporezivanja. Kreiranje porezne politike dio je ustavne samostalnosti zakonodavca glede uređivanja gospodarskih odnosa (članak 2. stavak 4. al. 1. Ustava). Za procjenu da li se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti (članak 51. stavak 2. Ustava) potrebno je imati u vidu porezni sustav kao cjelinu, a porez na dohodak je samo jedan segment toga sustava. Međutim, u nadležnosti Ustavnog suda nije ocjenjivanje svrsishodnosti samog poreznog sustava, već utvrđivanje je li propis putem kojega se on realizira u suglasnosti s Ustavom (članak 125. stavak 1. al. 1. Ustava). U konkretnom slučaju za to ne postoje osnovani razlozi.
NN 105/1999 • Glede osporenih pojedinačnih odredbi Zakona o porezu na dohodak, utvrđeno je da nisu osnovani prijedlozi za ocjenu ustavnosti odredbi iz članaka 5., 7., 11., 15., 34. stavak 1., 41. stavci 1. i 5., 43., 46. stavak 2., 73. stavci 6. i 7. te 108. Zakona.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 85/07, Broj 94/99,
Broj 1/09, Broj 51/91,
Broj 86/92, Broj 76/99
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE