PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 14/1995 • 136 6.6. Emisija jednog bočnog pojasa s umanjenim nositeljem: emisija jednog bočnog pojasa pri kojoj stupanj potiskivanja nositelja omogućuje obnavljanje nositelja i demodulaciju.
NN 14/1995 • 137 6.7. Emisija jednog bočnog pojasa s potisnutim nositeljem: emisija jednog bočnog pojasa pri kojoj je nositelj potpuno potisnut i taj nositelj nije namijenjen za demodulaciju.
NN 14/1995 • 138 6.8. Izvanpojasna emisije*: emisija na frekvenciji ili frekvencijama odmah izvan potrebite širine frekvencijskog područja kao rezultat modulacijskog postupka, ali bez sporednih emisija.
NN 14/1995 • 139 6.9. Sporedne emisija*: emisija na frekvenciji ili frekvencijama koje su izvan potrebitog frekvencijskog područja, a čija razina se može smanjiti bez utjecaja na prijenos odgovarajućih obavijesti. Sporedne emisije obuhvaćaju harmonijske emisije, parazitne emisije, međumodulacijske proizvode i proizvode frekvencijske pretvorbe, ali ne i izvanpojasne emisije.
NN 14/1995 • 140 6.10. Neželjena emisija*: obuhvaća sporedne emisije i izvanpojasne emisije.
NN 14/1995 • 141 6.11. Dodijeljeno frekvenecijsko područje: frekvencijsko područje unutar kojeg je dopuštena emisija neke radijske postaje; širina pojasa jednaka je potrebitoj širini frekvencijskog pojasa uvećanoj za dvostruku apsolutnu vrijednost frekvencijske tolerancije. Kad se radi o svemirskim postajama, dodijeljeno frekvencijsko područje sadrži dvostruki maksimalni Dopplerov pomak, koji se može pojavti na bilo kojoj točki Zemljine površine.
NN 14/1995 • 142 6.12. Dodijeljena frekvencija: Središte frekvencijskog područja dodijeljenog nekoj radijskoj postaji.
NN 14/1995 • 143 6.13. Znakovita frekvencija: frekvencija koja se lako prepoznaje i mjeri u danoj emisiji. Frekvencija signala nositelja, na primjer, može biti označena kao znakovita frekvencija.
NN 14/1995 • * Izrazi pridruženi određenjima danim pod brojevima 136,139 i 140 izražavaju se na službenim (ITU) jezicima kako slijedi:
NN 14/1995 • 144 6.14. Referentna frekvencija: frekvencija koja ima čvrst i određen položaj u odnosu na dodijeljenu frekvenciju Odstupanje ove frekvencije u odnosu na dodijeljenu frekvenciju ima istu apsolutnu vrijednost i predznak kao i odstupanje znakovite frekvencije u odnosu na središte frekvencijskog područja zauzetog emisijom.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 14/1995 • 145 6.15. Frekvencijska tolerancija: najveće dopušteno odstupanje središnje frekvencije emisijom zau zetog frekvencijskog područja nekog odašiljanja od dodijeljene frekvencije, ili odstupanje znakovite frekvencije neke emisije od usporedbene frekvencije. Frekvencijska tolerancija izražava se u dijelovima milijuna ili u hercima (Hz).
NN 14/1995 • 146 6.16. Potrebita širina frekvencijskog pojasa za dani razred emisije, širina frekvencijskog pojasa koja je upravo dostatna za omogućivanje prijenosa obavijesti danom brzinom i zahtijevanom kvalitetom pod utvrđenim uvjetima.
NN 14/1995 • 147 6.17. Zauzeta širina pojasa: širina frekvencijskog područja takva da su ispod niže i iznad više frekvencijske granice srednje emitirane snage jednake utvrđenom postotku (i/2 ukupne srednje snage dane emisije. Ako ITU-R Preporuka drukčije ne određuje, za odgovarajući razred emisije za vrijednost i/2 uzima se 0,5%. 148 6.18. Desno (u smjeru kazaljke na satu) polarizirani val: eliptično ili kružno polarizirani val u kojem se vektor električnog polja, promatran u bilo kojoj nepokretnoj ravnini, okomitoj na pravac prostiranja, gledajući u smjeru prostiranja, vrti s vremenom udesno ili u smjeru kazaljke na satu.
NN 14/1995 • 149 6.19. Lijevo (suprotno smjeru kazaljke na satu) polarizirani val: eliptično ili kružno polarizirani val, u kojem se vektor električnog polja, promatran u bilo kojoj nepokretnoj ravnini, okomitoj na pravac prostiranja, gledajući u smjeru prostiranja, vrti s vremenom ulijevo ili suprotno smjeru kazaljke na satu.
NN 14/1995 • 150 6.20. Snaga: Snaga radijskog odašiljača uvijek se izražava u jednom od sljedećih oblika u skladu s razredom emisije, upotrebljavajući dogovorene oznake kao što su:
NN 14/1995 • - snaga vala nositelja (PZ ili pZ). Za različite razrede emisije, odnosi između vršne snage ovojnice, srednje snage i snage vala nositelja, uz uvjete normalnog rada i bez modulacije, sadržani su u ITU-R Preporukama, kojima se može koristiti kao naputkom.
NN 14/1995 • 151 6.21 Vršna snaga ovojnice (nekog radijskog odašiljača) srednja snaga koju neki odašiljač privodi antenskom napojnom vodu tijekom jedne frekvencijske periode i pri najvišoj amplitudi modulacijske ovojnice, uz normalne radne uvjete.
NN 14/1995 • 152 6.22. Srednja snage (nekog radijskog odašiljača): srednja snaga koju neki odašiljač privodi antenskom napojnom vodu tijekom vremena dovoljno dugog u odnosu na periodu najniže modulacijske frekvencije, uz normalne radne uvjete.
NN 14/1995 • 153 6.23. Snaga vala nositelja (nekog radijskog odašiljaća): srednja snaga koju neki odašiljać privodi antenskom napojnom vodu tijekom jedne radio-frekvencijske periode, u uvjetima bez modulacije
NN 14/1995 • 154 6.24. Dobitak antene: obično izražen u decibelima, odnos snage potrebite na ulazu referentne antene bez gubitaka prema snazi privedenoj ulazu dane antene, takav da obje antene u danom smjeru na jednakoj udaljenosti proizvode polje jednake snage ili jednaku gustoću toka snage. Ako nije drukčije određeno, dobitak se odnosi na smjer najvećeg zračenja. Dobitak se odnosi na određenu polarizaciju. Ovisno o izboru referentne antene razlikuju se: a) apsolutni ili izotropni dobitak (Gj), kada je antena neka izotropna antena izdvojena u prostoru; b) dobitak u odnosu na poluvalni dipol (Gd), kada je referentna antena poluvalni dipol izdvojen u prostoru, kojemu ekvatorijalna ravnina sadrži dani smjer; c) dobitak u odnosu na kratku okomitu (štap) antenu (Gv), kada je referentna antena pravodni vodić, mnogo kraći od jedne četvrtine valne duljine, okomit na površinu savršeno vodljive ravnine u kojoj se nalazi dani smjer.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 65/00, Broj 78/06,
Broj 121/07, Broj 52/09,
Broj 125/07, Broj 96/03
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE