PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 56/2000 • 17. Ocjenjujući osnovanost prijedloga u odnosu na odredbu članka 3. Ustava, kojom je vladavina prava utvrđena kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, Ustavni sud ponavlja svoje stajalište, iskazano u Odluci U-I-659/1994, U-I-146/1996, U-I-228/1996, U-I-508/1996, U-I-589/1999 od 15. ožujka 2000. (»Narodne novine«, broj 31/2000), da vladavina prava, pored zahtjeva za ostvarenjem načela ustavnosti i zakonitosti, sadrži i dopunske zahtjeve koji se tiču samih zakona i njihova sadržaja. U pravnom poretku utemeljenom na vladavini prava zakoni moraju biti opći i jednaki za sve, a zakonske posljedice moraju biti primjerene legitimnim očekivanjima stranaka u svakom konkretnom slučaju u kojem se zakon na njih neposredno primjenjuje.
NN 56/2000 • Razmatrana zajedno s relevantnim zakonskim odredbama kojima je uređen postupak stjecanja i održavanja prava na pojedini oblik industrijskog vlasništva, odredba članka 3. Zakona na jasan način razgraničava tri moguća načina nastanka pristojbene obveze, ne ostavljajući mogućnost za tumačenja koja bi eventualno ugrozila pravnu sigurnost sudionika u postupku zaštite prava industrijskog vlasništva. Imajući u vidu svrhu zbog koje je donesen poseban Zakon o upravnim pristojbama u području prava industrijskog vlasništva (koja se sastoji u jedinstvenom uređenju obveza plaćanja upravnih pristojbi za sve oblike industrijskog vlasništva, uređene u pet posebnih materijalnih zakona), u osporenoj odredbi nije bila moguća (a niti potrebna) podrobnija razrada svakog pojedinog načina nastanka pristojbene obveze, jer ona proizlazi iz odredbi Zakona o patentima, Zakona o žigu, Zakona o industrijskom obličju, Zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga, te Zakona o zaštiti planova rasporeda integriranih sklopova. Stoga Sud utvrđuje da osporeni dio odredbe članka 3. Zakona udovoljava zahtjevima kojima pojedina zakonska odredba mora udovoljavati da bi bila usklađena s vladavinom prava.
NN 56/2000 • 18. Budući da posebni zakoni koji uređuju pojedini oblik industrijskog vlasništva sadrže odredbu kojom se nositelju prava industrijskog vlasništva omogućava plaćanje upravne pristojbe i u naknadnom roku od 6 mjeseci nakon isteka redovnog roka za njezino plaćanje, u domaće je zakonodavstvo u cijelosti prenesena odredba članka 5bis stavka 1. Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva, koja glasi: »Jedan naknadni rok, koji treba biti najmanje šest mjeseci, dat će se za plaćanje taksa predviđenih za održavanje prava industrijskog vlasništva, uz doplatu naknadne takse, ako nacionalno zakonodavstvo zahtijeva takvu taksu«. Prema tome, odredba članka 5bis stavka 1. Pariške konvencije uređuje situaciju koja nastaje neplaćanjem upravnih pristojbi za održavanje prava u redovnom roku određenom zakonom, nakon što je pravo na pojedini oblik industrijskog vlasništva već priznato, na način da omogućuje plaćanje pristojbe i u naknadnom roku, koji mora iznositi najmanje 6 mjeseci.
NN 56/2000 • Dosljedno tome, odredba članka 5bis stavka 1. Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva ne odnosi se na osnovu nastanka obveze plaćanja upravnih pristojbi koju predlagatelj u svom podnesku osporava (»odlukom Zavoda«), jer se odluka Zavoda, kojom se određuje pristojbena obveza za održavanje prava, odnosi na vrijeme proteklo od dana podnošenja prijave do dana priznanja prava, a ne na obvezu plaćanja pristojbi za održavanje prava nakon što je to pravo već priznato. U tom se smislu predlagatelj pogrešno pozvao na odredbu članka 134. Ustava, jer ona nije mjerodavna za ocjenu ustavnosti osporenog dijela odredbe članka 3. Zakona o upravnim pristojbama u području prava industrijskog vlasništva.
NN 56/2000 • 19. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 41. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), riješeno je kao u izreci.
NN 56/2000 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Velimir Belajec, Marijan Hranjski, Petar Klarić, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, u povodu prijedloga Hrvatske demokratske stranke, Hrvatske seljačke narodne stranke, Hrvatskih proljeća i Nacionalne demokratske stranke, sve iz Zagreba, koje zastupa Željko Peroković, odvjetnik iz Zagreba, za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona, na sjednici održanoj dana 24. svibnja 2000. godine, donio je
NN 56/2000 • Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti članka 19. stavka 5. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave (»Narodne novine«, broj 59/96).
NN 56/2000 • 1. Hrvatska demokratska stranka, Hrvatska seljačka narodna stranka, Hrvatska proljeća i Nacionalna demokratska stranka (u daljnjem tekstu: predlagateljice), sve iz Zagreba, koje zastupa Željko Peroković, odvjetnik iz Zagreba, podnijele su prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbe članka 19. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave (»Narodne novine«, broj 59/96; u daljnjem tekstu: Zakon), kojim je izmijenjena dotadašnja odredba članka 26. stavka 4. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave (»Narodne novine« broj 90/92, 69/95).
NN 56/2000 • »Lista jedne stranke ili nezavisna kandidatska lista koja na izborima za članove predstavničkih tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave dobije manje od 5% važećih glasova, lista dviju političkih stranaka ili koalicijska dvostranačka lista koja na izborima dobije manje od 8% važećih glasova, lista tri ili više političkih stranaka, odnosno koalicijska lista tri ili više stranaka koja na izborima dobije manje od 11% važećih glasova, ne sudjeluje u diobi mjesta u predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave«.
NN 56/2000 • 3. Predlagateljice smatraju da navedena odredba nije u suglasnosti s ustavnim načelom jednakosti svih pred zakonom i s ustavnim jamstvom slobode udruživanja.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 56/2000 • Obrazlažući svoj prijedlog, predlagateljice navode da su političke stranke prije donošenja sporne odredbe bile potpuno jednake pred zakonom glede minimuma visine izbornog praga potrebnog za izbor kandidata u predstavnička tijela, bez obzira jesu li izlazile na izbore samostalno ili u koaliciji. Naime, osporavanom odredbom izmijenjena je odredba članka 26. stavka 4. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne uprave i samouprave (»Narodne novine«, broj 90/92, 69/95), koja je propisivala da kandidatska lista koja je na izborima dobila manje od 5% glasova ne sudjeluje u diobi mjesta u predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave. Predlagateljice također ističu da istovjetne odredbe o jedinstvenom izbornom pragu od 5% sadrži i Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski državni sabor (»Narodne novine«, broj 116/99).
NN 56/2000 • Predlagateljice stoga smatraju da odredba članka 19. stavka 5. Zakona nije u suglasnosti s člankom 14. stavkom 1. i člankom 43. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske, te predlažu da Ustavni sud pokrene postupak za ocjenu ustavnosti osporene odredbe.
NN 56/2000 • 4. Prema odredbi članka 45. stavka 1. Ustava biračko pravo je opće i jednako i imaju ga svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina. Ono se ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Ustav Republike Hrvatske ne sadrži posebnu odredbu koja bi se odnosila na izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave, to jest na izbor članova gradskih i općinskih vijeća, članova županijskih skupština i članova Gradske skupštine Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave).
NN 56/2000 • Ustav Republike Hrvatske ne sadrži niti okvirna pravila za izbor zastupnika u domove Hrvatskoga državnog sabora (primjerice, o vrsti izbornog sustava, o uvjetima za izbor zastupnika, o postupku izbora, itd.). Za njihovo određivanje Ustav ovlašćuje zakonodavno tijelo. U odredbi članka 72. stavka 3. Ustava, naime, propisano je da se zakonom određuju broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u domove Sabora.
NN 56/2000 • Utvrđivanje uvjeta kojima se uređuje izborni sustav, pa tako i sporno pitanje u konkretnom slučaju (određivanje visine izbornog praga), u pravilu samo po sebi nije pitanje od ustavnopravnog značaja i ono ne može biti neposredno predmetom ocjene ustavnosti u postupku pred Ustavnim sudom, osim u situacijama kada bi zakonsko rješenje zadiralo u ostvarivanje Ustavom zajamčenoga općeg i jednakog biračkog prava.
NN 56/2000 • Slijedom navedenog, osnovanost prijedloga za ocjenu ustavnosti članka 19. stavka 5. Zakona u predmetnom postupku potrebno je ocjenjivati s aspekta eventualnih diskriminacijskih učinaka koje bi osporavana odredba mogla izazivati među političkim strankama, kandidatima i drugim sudionicima izbornog natjecanja. U tom smislu Sud ocjenjuje da je neposredno mjerodavna za ocjenu suglasnosti osporene odredbe članka 19. stavka 5. Zakona, odredba članka 14. stavka 2. Ustava, kojom se jamči jednakost svih pred zakonom i odredba članka 45. stavka 1. Ustava, koja propisuje jednakost biračkog prava.
NN 56/2000 • 5. Za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave Zakonom je propisan mješoviti, razmjerno-većinski izborni sustav. U razmjernom dijelu tog sustava, koji se temelji na kandidacijskim listama političkih stranaka i nezavisnim kandidacijskim listama, Zakon je propisao tzv. prohibitivne klauzule u visini od 5% dobivenih važećih glasova (za listu jedne političke stranke i za nezavisnu listu), 8% dobivenih važećih glasova (za listu dvije političke stranke ili koalicijsku dvostranačku listu), te 11% dobivenih važećih glasova (za listu tri ili više političkih stranaka ili koalicijsku listu tri ili više stranaka).
NN 56/2000 • Prohibitivne klauzule ili zakonski izborni pragovi u razmjernim izbornim sustavima predstavljaju, dakle, najmanju razinu potpore birača, odnosno najmanji broj važećih glasova birača što ga kandidacijske liste moraju dobiti na izborima da bi ostvarile pretpostavke za sudjelovanje u konačnom postupku raspodjele mandata, koji se, nakon utvrđivanja broja važećih glasova za svaku listu, provodi primjenom DžHondtove metode preračunavanja glasova u mandate.
NN 56/2000 • Propisivanje prohibitivnih klauzula ili zakonskih izbornih pragova predstavlja učinkovito normativno sredstvo kojim se sprječava pretjerano stranačko usitnjavanje sastava predstavničkih tijela i time osigurava djelotvornost njihova rada, odnosno stabilnija vlada, veća politička moć u procesu donošenja odluka, manji broj prijevremenih izbora, itd. Ono istodobno sprječava osvajanje mandata ekstremno desnim i ekstremno lijevim političkim grupacijama s neznatnom potporom biračkog tijela. Stoga izborni zakoni većine europskih zemalja, koje su prihvatile razmjerni izborni sustav ili pak mješoviti razmjerno-većinski izborni sustav, sadrže odredbe o izbornim pragovima. Njihova se visina razlikuje od zemlje do zemlje. Osim toga, pojedine zemlje propisuju izborne pragove samo na razini izbornih jedinica, druge samo na razini države, a treće alternativno na obje razine, što ovisi o volji zakonodavnog tijela svake pojedine zemlje.
NN 56/2000 • 6. U zemljama u kojima izborni zakoni omogućavaju prijeizborno ili izborno koaliranje više stranaka, ponekad se propisuju i različite visine izbornih pragova, ovisno o broju političkih stranaka koje se udružuju u pojedinu koaliciju. Temeljni razlog propisivanja više različitih visina izbornih pragova u tom se slučaju opravdava obvezom osiguranja jednakosti među svim sudionicima izbornog natjecanja. Budući da se udruživanje dvije ili više političkih stranaka u jednu prijeizbornu ili izbornu koaliciju provodi s namjerom da njihova jedinstvena kandidacijska lista dobije više glasova birača no što bi ih pojedinačno dobile zasebne liste svake od stranaka u slučaju da nisu udružene u koaliciju, onda se smatra opravdanim za liste tako udruženih stranaka propisati više izborne pragove od onih čija se visina zahtijeva za listu samo jedne političke stranke. Suprotno od navoda predlagateljica, različite visine izbornih pragova propisuju se, dake, radi ostvarenja i osiguranja načela ravnopravnosti svih sudionika izbornog natjecanja u smislu osiguranja svim strankama jednakih izbornih izgleda na uspjeh.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 70/08, Broj 23/07,
Broj 118/99, Broj 18/05,
Broj 5/09, Broj 79/06
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE