PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 16/1996 • (53) Za drugu će podskupinu Ministarstvo rezervirati 20% ukupnih sredstava za projekte. U projektima te podskupine mogu sudjelovati istraživači koji nisu uključeni u prvu podskupinu projekata ili ako ne sudjeluju u realizaciji višestrano financiranih projekata. Istraživač može sudjelovati samo na jednom projektu spomenute podskupine. Visinu financiranja tih projekata odredit će ministar za svaku godinu sukladno raspoloživim sredstvima, broju projekata i broju istraživača na projektu, a najviše do 24.000 kuna godišnje po projektu.
NN 16/1996 • (54) Poticajni projekti za mlade znanstvenike mogu se dodijeliti za rad koji ima komplementarni karakter u odnosu na rad na osnovnom projektu u koji je pristupnik uključen. Za projekte koji iznose do 24.000 kuna godišnje Ministarstvo odvaja 5% ukupnih sredstava za projekte. Za poticajne projekte mogu se natjecati mladi znanstvenici i novaci ispod 31 godiine. Znanstvena kvaliteta prijedloga glavni je kriterij ocjene projekta. Za poticajne projekte ne mogu se natjecati mladi znanstvenici s projekata druge podskupine (vidi točku (53). Zadaća poticajnih projekata za mlade znanstvenike jest smanjiti iseljeničke tokove među mladim znanstvenicima te pokrenuti natjecateljski duh akademske sredine.
NN 16/1996 • (55) U tu skupinu (37% ukupnih sredstava za projekte) svrstavaju se projekti koji nužno pretpostavljaju osiguravanje dijela financijskih sredstava izvan proračuna Ministarstva. Udjel Ministarstva u tim projektima može biti do 70% troškova pojedinoga projekta, a najviše do 300.000 kuna godišnje, dok bi se preostali dio sredstava osigurao sufinanciranjem gospodarskih, međunarodnih i drugih subjekata. Vrednovanje i odabir projekata provodi se po kriterijima Ministarstava, a sve se obveze reguliraju višestranim ugovorom između predlagača projekta, Ministarstva i fufinancijera. Takav tip projekta treba osigurati primjenu novih znanja u gospodarstvu, odnosno pretvaranje novih spoznaja u potencijalnu primjenu u gospodarstvu i proizvodnji proizvoda i usluga.
NN 16/1996 • (56) Sufinanciranjem višestrano financiranih projekata u smislu ovoga programa smatraju se novčana ulaganja u projekte znanosti i tehnologije. Sufinanciranim ulaganjima neće se smatrati korištenje postojeće opreme (instrumenti, uređaji i dr.).
NN 16/1996 • (57) Na tablici 9 i slici 6 prikazan je plan raspodjele sredstava prema područjima znanosti i vrstama projekta. Nacionalno se znanstveno vijeće nakon analize višegodišnjih statističkih podataka o ulaganjima u znanstvena područja odlučilo za ovu raspodjelu ukupnih sredstava za projekte po područjima: 25,3% za prirodne znanosti, 27,3% za tehničke znanosti, 20,1% za za biomedicinske, 12,3% za biotehničke, 8,9% za društvene i 6,1% za humanističke znanosti. Kroz tri slijedeće godine relativni se odnos među područjima neće mijenjati, a novčani iznosi bit će prilagođeni raspoloživim sredstvima za projekte. Za 1996. godinu to je ukupno 73,02 milijuna kuna, tako da su na tablici dani i novčani iznosi po znanstvenim područjima i vrstama projekata.
NN 16/1996 • Tablica 9. Rapodjela sredstava prema načinu financiranja u odnosu na znanstveno područje. Sveukupna sredstva Ministarstva za financiranje projekata u 1996. godini iznose 73,02 milijuna kuna.
NN 16/1996 • Slika 6. Raspodjela sredstava po znanstvenim područjima. Sveukupna sredstva Ministarstva za financiranje projekata u 1996. godini iznose 73,02 milijuna kuna.
NN 16/1996 • (58) Prosudba i vrednovanje znanstvenostraživačkih aktivnosti imaju važnu ulogu u provođenju nacionalne politike u području znanosti i tehnologije. Uvažavajući međunarodna iskustva koja upućuju na uspostavu institucionalnoga i proceduralnoga okvira za prosudbu, potrebno je u Republici Hrvatskoj uspostaviti sličan susta. U prosudbi znanstvenoistraživačkih aktivnosti sudjelovali bi mjerodavni stručnjaci iz Republike Hrvatske, hrvatski znanstvenici iz dijaspore, a po potrebi bi se uključivali i međunarodni stručnjaci tvoreći recenzentsko tijelo (pool), koji na prijedlog područnih vijeća utvrđuje ministar znanosti i tehnologije. Temeljne su zadaće provođenje i primjena zaključaka prosudbe, razvoj metoda za prethodnu prosudbu te briga i praćenje podudarnosti između iskazanih ciljeva i rezultata dobivenih provedbom znanstvenoistraživačkih aktivnosti. Potrebno je uspostaviti sustav kojim će se već u drugoj godini realizacije projekta obujam i dinamika financiranja usko vezati uz ostvarene rezultate, što uključuje i moguću odluku o prestanku financiranja projekta.
NN 16/1996 • (59) Radi jednostavne i učinkovite prosudbe prijedloga projekata te postizanja općih i posebnih ciljeva ovoga Programa određuje se operativni način vrednovanja odnosno prosudbe prijedloga znanstvenih i tehnologijskih projekata koji se osniva na općim i posebnim kriterijima: (i) ocjena kvalitete projekta temelji se na najmanje dvije nezavisne anonimne recenzije, od kojih će jedna biti od inozemnog recenzenta (svaka se recenzija boduje nezavisno); (ii) prethodna znanstvena postignuća prosuđuju se scientometrijskim ili drugim primjerenim pokazateljima, prema kvalifikacijskim kriterijima znanstvenih područnih vijeća. Akademski odjek i domet prosuđuju se na temelju citiranosti prethodnih znanstvenih publikacija, odnosno na temelju prihvaćenosti rezultata istraživanja kao dijela međunarodnih projekata. Te dvije kategorije (znanstvena proizvodnja i odjek) boduju se nezavisno. Pri primijenjenim i razvojnim istraživanjima relevantna je usklađenost s postavljenim i prihvaćenim ciljevima projekta; (iii) usklađenost sadržaja projekta s tematskim i razvojnim prioritetima unutar znanstvenih područja (v. toč. (41) i (47); (iv) realnost financijskog dijela projekta prosuđuje stručno tijelo Ministarstva; (v) znanstveno područno vijeće Ministarstva prosuđuje usklađenost prijedloga projekta s načelima i ciljevima Programa i time ugrađuje i promiče interese zemlje; (vi) izvedivost projekta (vremenska, instrumentalna, ljudstvena) u odnosu prema uvjetima znanstvenoga rada u predlaganoj znanstvenoj ustanovi prosuđuje stručnjak Ministarstva; (vii) prijedlog projekta mora biti napisan na hrvatskom i na engleskom jeziku, terminologijom rabljenom u rečenome području ili grani znanosti. Izuzetak od kriterija (vii) može biti projekt iz područja društvenih i humanističkih znanosti koji se umjesto na engleskom jeziku može napisati na kojem drugom svjetskom jeziku, a izuzetak od inozemnog recenzenta (kriterij (i)(u tim područjima utvrđuje dotično Znanstveno područno vijeće.
NN 16/1996 • (60) Kriteriji (i), (ii) i (iii) boduju se brojčanim ocjenama. Svaka recenzija u kriteriju (i) i prosudba u kriteriju (ii), pored brojčane ocjene, sadrže i opisnu ocjenu prema zadanom obrascu. Kriterijima kvalitete projekta (ocjene u kriteriju (i)(, akademske kvalitete nositelja prijedloga projekta (ocjene u kriteriju (ii)(i tematske i razvojne usklađenosti (kriterij (iii)(pridodaje se odgovarajuća težina u zbirnoj ocjeni projekta. Kriteriji (iv), (v), (vi) i (vii) ocjenjuju se kvalifikacijskim ocjenama "pozitivan" odnosno "negativan". Projekti koji ne zadovoljavaju kriterije (iv), (v), (vi) i (vii) neće biti razmatrani.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 16/1996 • (61) Prije raspisa natječaja za nov ciklus financiranja projekata, Nacionalno će znanstveno vijeće definirati kvantitativne odnose parametara (i), (ii) i (iii) iz točke 59. pri formiranju zbirnog pokazatelja kakvoće projekta.
NN 16/1996 • (62) Nakon prihvaćanja projekta od strane područnoga vijeća visina će se financiranja utvrditi posebnim ugovorom o financiranju s Ministarstvom, temeljem realne prosudbe troškova i opsega troškova koje Ministarstvo prihvaća za financiranje. Pri višestrano financiranim projektima cijenu dogovaraju svi sudionici u financiranju.
NN 16/1996 • (63) Istraživači koji sudjeluju u znanstvenoistraživačkim aktivnostima nositelji su znanstvenoga i tehnologijskoga razvoja. Stoga je u sljedećem razdoblju potrebno uskladiti znanstveno usavršavanje i obrazovanje istraživača s ciljevima i prvenstvima Programa. Pritom je podjednako važno usmjeriti buduće istraživače na temeljna istraživanja, na povezivanje temeljnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja, na povezivanje temeljnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja te na buduće poduzetništvo (osobito visokotehnologijski utemeljeno). Institucionalno: cilj je postići uravnoteženost usmjeravanja istraživača po pojedinim nacionalnim sektorima. Raspoloživa su iskustva ohrabrujuća. Od 1992. godine prosječno je svake godine odobreno oko 170 novih znanstvenih novaka, a trenutačno ih je u potpori oko 900. U slijedećem razdoblju planira se potpora za 250 znanstvenih novaka godišnje. Temeljem Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti omogućena je sedmogodišnja potpora znanstvenom novaku za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (tri godiine za stupanj magistra znanosti).
NN 16/1996 • (64) Nacionalno znanstveno vijeće svjesno je dragocjena potencijala hrvatskih znanstvenika koji su trenutno u inozemstvu te njihova mogućeg vrlo pozitivnog utjecaja na domaći znanstveni i ukupni razvoj. Stoga će se u suradnji s Ministarstvom razraditi modaliteti stimuliranja povratka naših znanstvenika mehanizmima brza stvaranja mjesta i uključivanja u sustav financiranja projekta.
NN 16/1996 • (65) Potrebno je poticati programe koji izravno doprinose općem promicanju znanja te popularizaciji znanja i znanosti i njezinih rezultata u širokoj javnosti. Osobito važnim treba smatrati stvaranje poticajnog fonda za profesore u srednjem obrazovanju, iz kojeg će se nagrađivati najuspješniji doprinosi na odabrane teme, odnosno u odabranim područjima (filologija, povijest i sl.).
NN 16/1996 • (66) Ministarstvo provodi program sustavnog razvoja znanstvene infrastrukture kao bitnoga budućeg razvoja znanosti i tehnologije u Republici Hrvatskoj. Program razvoja znanstvene infrastrukture osobito obuhvaća razvoj kapitalne istraživačke infrastrukture (vivariji, banke gena, banke staničnih linija i sl.), eksperimentalnih linija, opreme (osobito tzv "velike opreme") i instrumenata, istraživačkih brodova i dr. što se stavlja na raspolaganje svim kvalificiranim korisnicima. Glede kapitalne opreme osobito treba naglasiti: (i) Ministarstvo će sačiniti i voditi kvalitetan popis kapitalne istraživačke opreme i paralelan popis postojeće ekspertize (popis eksperimentalnih, analitičkih, servisnih, informatičkih, računarskih i drugih stručnih autoriteta); za distribuciju navedenih informacija koristit će se informatički sustav Ministarstva i CARNet; (ii) Nova oprema kupovat će se sredstvima Republike Hrvatske tako da se sustavno širi pokrivenost spektra instrumenata, eksperimentalnih linija i eksperimentalnih aktivnosti; (iii) Hrvatska će omogućiti svojim znanstvenicima pristup i opremi koja je nedostupna u našoj zemlji; (iv) Za sustavnu potporu infrastrukturi brinut će se posebna skupina u Ministarstvu, koja će ujedno koordinirati rad s drugim ministarstvima i državnim tijelima na područjima s preklopom (mjeriteljstvo, normizacija, ispitivanje kvalitete i sl.); (v) Kapitalna oprema kupljena sredstvima Republike Hrvatske bit će dostupna svakom kvalificiranom znanstveniku u državi bez obzira na smještaj te opreme i mjesto zaposlenja istraživača (o prvenstvu uporabe takve opreme odlučivat će povjerenstva, koja će slijediti upute Ministarstva).
NN 16/1996 • (67) Ministarstvo će nastaviti sustavnu izgradnju računalnokomunikacijske i informacijske infrastrukture znanosti i visoke naobrazbe započete projektom CARNet. Interaktivna, multimedijska, računalnokomunikacijska infrastruktura mora doći ne samo do svake ustanove već i do svakoga radnog stola ili učionice. Štoviše, kako znanstvena aktivnost ne prestaje krajem radnoga vremena, znanstvenicima i studentima treba osigurati pristup mreži i od kuće i iz studentskih domova i prije nego to bude moguće za sve ostale građane. Pritom istodobno mora biti osigurana odgovarajuća međunarodna povezanost u nekoliko smjerova. Od strateškoga je značenja uključiti CARNet u međunarodne sustave i projekte na takav način da bude prolaznom mrežom za europske komunikacije, a ne samo krajnji član. Time će se osigurati strategijski interes Europe za stanje i kvalitetu hrvatske mreže te je učiniti nedjeljivim sastojkom paneuropskih sustava.
NN 16/1996 • (68) Na takvu sustavu gradit će se informacijska infrastruktura koja se temelji na pojedincu kao izvoru informacija i znanja, koje će zahvaljujući suvremenim informacijskim tehnologijama biti na raspolaganju i domaćoj i svjetskoj javnosti trenutačno i bez zapreka ili ograničenja. Posebnim prikupljalištima, prije svega u tematskim centrima po pojedinim znanstvenim područjima, osigurat će se pohrana najvažnijih i kapitalnih djela i rezultata. Tematska će povjerenstva, pod pokroviteljstvom Ministarstva, osigurati standarde za opisivanje i pretraživanje takvih arhiva znanja. Poseban naglasak stavit će se na osiguravanje pristupa u međunarodne riznice znanja.
NN 16/1996 • (69) Informacijske i komunikacijske tehnologije bitna su pretpostavka decentralizirana razvoja Hrvatske te ubrzana razvoja malih i srednjih poduzeća. Hrvatski građanin u malom mjestu mora imati na raspolaganju visokokvalitetna informacijska čvorišta, kabelsku i interaktivnu televiziju, što podrazumijeva vrlo kvalitetan računalskokomunikacijski sustav. Dodaju li se tomu i dobre komunikacije radi transporta roba te brza prilaza bolnicama i sličnim institucijama, tad prestaju bitne prednosti stanovnika metropole. Time bi započeo prirodan povratak pučanstva u čistije, humanije i estetski kvalitetnije sredine. Razgranata telekomunikacijska mreža mora se rabiti i za podizanje prosvjetno-pedagoškoga standarda. Naime kvalitetni programi, često i interaktivna tipa, moraju se brzo distribuirati u čvorove lokalnih škola. Taj je model razvoja posebno pogodan za otoke, koji u uvjetima dobrih transportnih, informacijskih i kulturnih sveza postaju atraktivnim mjestima za život građana.
NN 16/1996 • (70) Projektima s područja mjeriteljstva i kontrole kvalitete koji su kao dio državne infrastrukture bitni za ukupan razvoj gospodarstva svaka država mora posvetiti dužnu pozornost. Izgradnja dijela institucijske infrastrukture što obuhvaća mjeriteljstvo, ispitivanje i jamstvo kvalitete, a temelji se na sustavu normi, treba se oslanjati na uspostavljanje zakonske regulative po uzoru na europska rješenja u području ovlašćivanja (akreditacije) laboratorija i potvrđivanja (certifikacije) proizvoda i usluga te certifikacije sustava kvalitete (prema ISO 9000). Razvoj mjeriteljske znanosti važna je potpora stvaranju kvalitetnih ispitnih laboratorija koji imaju središnju važnost u gospodarstvu, zdravstvu, održavanju kvalitete životnoga prostora, trgovini i dr. te su jedan od temelja za jamstvo kvalitete proizvoda.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 59/07, Broj 152/05,
Broj 89/08, Broj 77/98,
Broj 21/96, Broj 71/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE