PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 32/2002 • 58. Razvijeni odnosi i suradnja sa susjedima temelj su i politički preduvjet potpune hrvatske intergracije u europsku maticu. Bez mira i sigurnosti u našem neposrednom okružju, ne može biti postignuta optimalna razina nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Države u hrvatskom okružju mogu, načelno, biti razvrstane u sljedeće tri kategorije: 1.) visoko razvijene liberalne demokracije, pripadnice europske integracijske matice, članice EU; 2.) države u visokom stupnju tranzicije, pred priključenjem Europskoj uniji, odnosno NATO-u; 3.) države pred početkom cjelovitoga procesa tranzicije, bremenite sigurnosnim i gospodarsko-socijalnim problemima i pod intenzivnim nadzorom međunarodne zajednice. Niti jedna od država iz hrvatskoga okružja ne predstavlja izravnu sigurnosnu prijetnju za Republiku Hrvatsku. Procesi i stanja u nekim državama predstavljaju određeni sigurnosni rizik za Republiku Hrvatsku.
NN 32/2002 • 59. Odnosi s Bosnom i Hercegovinom imali su u proteklom desetljeću izravan utjecaj na nacionalnu sigurnost u Hrvatskoj. Hrvatska, zbog zemljopisnog položaja i zbog činjenice da su Hrvati jedan od triju konstitutivnih naroda, ima izrazit interes da Bosna i Hercegovina bude stabilna i demokratska država, sposobna za samostalan održivi razvoj i, u što skorijoj budućnosti, potpuno integrirana u europsku maticu. S tim ciljem, Hrvatska će nastaviti sa započetom politikom aktivne afirmacije središnjih državnih vlasti Bosne i Hercegovine, održavajući stalan dijalog s predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti susjedne države. Posebna pozornost bit će posvećena Međudržavnom vijeću za suradnju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Skrb za pripadnike hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini odvijat će se transparentno i na programskoj osnovi. Osobita skrb jamči se stradalnicima rata – udovicama, ratnoj siročadi i ratnim vojnim invalidima. Povratak prognanika i izbjeglica temeljna je pretpostavka pune normalizacije međudržavnih odnosa. Usprkos napretku, ovaj proces odvija se još uvijek sporo i neujednačeno, uz zamjetan nerazmjer među entitetima. U Republici Srpskoj vlada osobito restriktivna praksa glede povratka Hrvata i Bošnjaka. Hrvatska će, svjesna svoje odgovornosti za regionalnu stabilnost i sigurnost, nastaviti s vlastitom politikom nediskriminacije na bilo kojoj osnovi, glede povratka i povrata imovine. Međutim, povratak je dvosmjeran proces i bez suradnje sviju sudionika neće biti uspješan. Važan element sigurnosne politike Republike Hrvatske, u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, jest suradnja u području kontrole granica te općenito suradnja na području unutarnjih poslova. S ciljem onemogućavanja i sprječavanja tzv. asimetričnih izazova i prijetnji – terorizma, organiziranog kriminala i ilegalnih migracija – Hrvatska će poticati suradnju nadležnih tijela dviju država. Takva suradnja trebala bi biti u narednim godinama najveći zajednički zalog regionalnoj i europskoj sigurnosti i stabilnosti.
NN 32/2002 • 60. Prekretnica u odnosima između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) dogodila se parlamentarnim i predsjedničkim izborima u SRJ, u listopadu 2000. godine. Tim događajem stvorene su pretpostavke za punu normalizaciju odnosa i, slijedom toga, uspostavu dobrosusjedskih odnosa. Otvaranjem procesa izručenja Haškom tribunalu najodgovornijih osoba za zločine počinjene u agresiji na Republiku Hrvatsku, učinjen je sljedeći važan korak u procesu normalizacije. Procesuiranjem ostalih optuženika za ratne zločine bit će otklonjena jedna od najvećih zapreka uspostavi istinskih dobrosusjedskih odnosa i punoga povjerenja među državama. Utvrđivanje sudbine nestalih i zatočenih građana Republike Hrvatske tijekom ratne agresije, pitanje je od iznimne važnosti te ima apsolutni prioritet. U preostala važna pitanja za uspostavu dobrosusjedskih odnosa spadaju povratak prognanika i konačno utvrđivanje državne granice, kao i rješavanje sigurnosnog pitanja hrvatske Prevlake. Ovo posljednje, Hrvatska će, kao sigurnosno pitanje, nastojati riještiti u dobroj vjeri i na obostranu dugoročnu korist. Samo rješavanjem preostalih otvorenih pitanja u dobroj vjeri, bit će stvorene pretpostavke za dugoročnu dobrosusjedsku suradnju i puni angažman svih nacionalnih resursa na objema stranama – prvenstveno gospodarskih, zatim sigurnosnih, kulturnih i drugih. S tim ciljem iznimno je važno bilateralnim državnim ugovorima na vrijeme urediti sva područja suradnje, za koja postoji obostrani interes.
NN 32/2002 • 61. U odnosima sa Slovenijom, koji su tijekom čitavoga razdoblja neovisnosti dviju država bili dobrosusjedski i partnerski, Hrvatska će konstruktivno i u dobroj vjeri nastojati riješiti preostala otvorena pitanja. To su, u prvom redu, pitanje granice u Piranskom zaljevu i pitanje štednih uloga hrvatskih štediša Ljubljanske banke. Međutim, niti jedno od ovih pitanja nije utjecalo, niti smije utjecati, na visoku razinu odnosa i sadržaje partnerstva Hrvatske i Slovenije.
NN 32/2002 • 62. Italija, kao važna i velika članica EU i NATO-a, s kojom Hrvatska dijeli dugu pomorsku granicu, važan je promotor Hrvatske u pristupanju tim integracijama. Rimski i Osimski sporazumi čine nepromjenjivu sastavnicu odnosa s Italijom.
NN 32/2002 • 63. Mađarska, odnedavno članica NATO-a, stabilan je susjed i partner s kojim Hrvatska od stjecanja neovisnosti ima besprijekorne odnose u svim područjima. Integracijska iskustva Mađarske dragocjena su za Republiku Hrvatsku.
NN 32/2002 • 64. Regionalna je suradnja, u svom multilateralnom segmentu, važna sastavnica hrvatske sigurnosne politike. U posljednjem desetljeću ona je bila institucionalizirana u obliku brojnih inicijativa. Raznolikost tih inicijativa dodatno naglašava multi-regionalni identitet Hrvatske – Srednjoeuropska inicijativa (SEI), Proces suradnje u jugoistočnoj Europi (SECI), Radna zajednica Alpe-Jadran, Radna zajednica podunavskih regija, Jadransko-jonska inicijativa, Kvadrilaterala, Forum ministara obrane jugoistočne Europe (SEDM) – glavni su primjeri regionalne forumske suradnje. Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu (PS), pokrenut na inicijativu EU, potiče i omogućava sinergiju svih postojećih inicijativa, unoseći istodobno novu kvalitetu i nove sadržaje. Primjer uspješnosti Pakta o stabilnosti jest osnivanje Regionalnog centra za pomoć u implementaciji i verifikaciji nadzora razoružanja (RACVIAC), osnovanog u suradnji Njemačke i Hrvatske. Hrvatska je zainteresirana za produbljivanje svih oblika suradnje, a u području vojno-obrambene suradnje, za sudjelovanje u zajedničkim vojnim postrojbama, namijenjenim za djelovanje u mirovnim misijama država srednje Europe – multinacionalnoj brigadi u okviru Kvadrilaterale, kao i u okviru Procesa suradnje srednjoeuropskih država u mirovnim operacijama (CENCOOP). Ova vrsta suradnje nezaobilazna je poluga izgradnje sigurnosti i povjerenja u svim regijama kojima Hrvatska pripada, a osobito u regiji jugoistočne Europe.
NN 32/2002 • 65. Kako bi osigurala što šire razumijevanje i potporu za svoju sigurnosnu i vanjsku politiku, Hrvatska, uz bilateralnu i regionalnu suradnju, osobitu pozornost poklanja aktivnom sudjelovanju u radu međunarodnih organizacija – Ujedinjenim narodima (UN), Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OSCE), Vijeću Europe (VE), Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i drugima.
NN 32/2002 • 66. Hrvatska vidi UN kao krovnu međunarodnu organizaciju koja posjeduje ne samo sposobnosti za kolektivnu sigurnost, već i sposobnosti za provođenje preventivne diplomacije, mirovnih operacija i drugih mjera za izgradnju mira i sigurnosti na globalnoj razini.
NN 32/2002 • 67. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) predstavlja okosnicu europske kooperativne sigurnosti. Njezine terenske misije i promatračke aktivnosti jesu konkretan doprinos sigurnosti i širenju najviših međunarodnih demokratskih standarda. Pozitivna iskustva koje je stekla u izravnoj suradnji s misijom OSCE-a, Hrvatska će aktivno prenositi jačanjem vlastitoga sudjelovanja u svim oblicima aktivnosti Organizacije.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 32/2002 • 68. Hrvatska je postala članicom UN-a i OSCE-a neposredno nakon međunarodnog priznanja. Obje organizacije odigrale su važnu ulogu u procesu njezine afirmacije. Najvažniji događaj, bez sumnje, je bila uspješno provedena reintegracija hrvatskog Podunavlja u matični ustavno-pravni poredak, pod prijelaznom administracijom UN-a. Međutim, u početnome razdoblju članstva, Hrvatska je češće bila objekt aktivnosti navedenih organizacija, a rjeđe aktivni subjekt u njihovim aktivnostima.
NN 32/2002 • 69. U godinama koje dolaze nastojat ćemo dodatno afirmirati vlastiti položaj, dajući odgovarajući doprinos u svim područjima rada – političkom, gospodarskom, vojnom, kao i u području zaštite ljudskih prava i demokratskih sloboda. U obje će organizacije Hrvatska pridonositi razvoju i stvaranju opće prihvaćenih pravila i prakse u području prevencije sukoba i upravljanja krizama.
NN 32/2002 • 70. Od stjecanja neovisnosti, Hrvatska je aktivan sudionik i stranka svih globalnih međunarodnopravnih intrumenata na području kontrole oružja i razoružanja — Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), Ugovora o potpunoj zabrani nuklearnih proba (CTBT), Konvencije o zabrani kemijskog oružja (CWC), Konvencije o zabrani bakteriološko-biološkog oružja (BWC) i Konvencije o zabrani određenih vrsta konvencionalnog oružja, s pripadajućim protokolima (CCW). Hrvatska je stranka i izvorna potpisnica Otavske konvencije o zabrani protupješačkih mina.
NN 32/2002 • 71. Hrvatska nema, niti razvija oružje za masovno uništavanje. Doprinos Hrvatske sprječavanju širenja oružja za masovno uništavanje, sastojat će se u temeljitoj implementaciji postojećih međunarodnih mehanizama te razvijanju učinkovitoga nacionalnog sustava za nadzor izvoza, osobito osjetljivih tehnologija i supstanci za dvostruku namjenu koje mogu biti korištene u proizvodnji takve vrste oružja, kao i sredstava za prijenos oružja za masovno uništavanje (tehnologija projektila). Uspjeh ovih nastojanja osigurat će se usklađenim djelovanjem ovlaštenih tijela hrvatske državne uprave, te usvajanjem modernih zakonodavnih rješenja, a posebno će ovisiti o daljnjem širenju međunarodne suradnje u razmjeni podataka.
NN 32/2002 • 72. S tim ciljem, Hrvatska izražava spremnost i interes za pristupanje međunarodnim aranžmanima na području nadzora izvoza tehologije – Vasenarski sporazum, Australska skupina i Režim za nadzor tehnologije projektila (MTCR). Osobito je važno za Hrvatsku pristupiti Vasenarskom sporazumu, koji uređuje izvoz, uvoz i transfer susptanci i robe s dvostrukom namjenom (dual use). Uz mogućnost razmjene informacija, time će se unaprijediti i izgledi hrvatskih proizvođača za plasman robe na svjetsko tržište. Hrvatska će uskladiti svoj režim na području izvoza oružja i vojne opreme s Kodeksom EU o izvozu oružja, kako bi se i na ovom osjetljivom području postigla optimalna usklađenost regulative i djelovanja.
NN 32/2002 • 73. Hrvatska aktivno i u dobroj vjeri sudjeluje u provedbi Sporazuma o sub-regionalnoj kontroli oružja, sklopljenog prema članku IV. Aneksa Ib Dejtonskog mirovnog sporazuma (tzv. Sporazum iz Firence), čija je uspješna implementacija . značajno pridonijela izgradnji povjerenja među strankama (Republika Hrvatska, SRJ, BiH/Federacija i Republika Srpska). Hrvatska, međutim, drži da bi pristupanje Sporazumu o konvencionalnim snagama u Europi (CFE Treaty) i svođenje Sporazuma iz Firence u okvire CFE-a, bio sljedeći logičan i legitiman korak, koristan i za regionalnu i za europsku sigurnost. Hrvatska aktivno sudjeluje u implementaciji Bečkoga dokumenta iz 1999. i svih drugih mjera za izgradnju povjerenja i sigurnosti usvojenih u okviru OESS-a.
NN 32/2002 • 74. Problem malog i lakog oružja (SALW) zahtijeva koordiniran međunarodni napor, želi li ga se iskorijeniti. Hrvatska je, kao zemlja koja je osjetila posljedice nenadziranog raspačavanja i prometa malim i lakim oružjem, spremna aktivno sudjelovati u svim međunarodnim i regionalnim naporima za njegovo stavljanje pod odgovarajući sustav nadzora. Uspješan program prikupljanja i uništavanja malog i lakog oružja od stanovništva na cijelom području Republike Hrvatske, a posebno u hrvatskom Podunavlju, kao i sudjelovanje hrvatskih stručnjaka u međunarodnim forumima, ukazuju na hrvatske mogućnosti. Uz postojeće globalne mehanizme UN-a, te regionalne OESS-a, posebno su značajni napori u okviru Pakta o stabilnosti.
NN 32/2002 • 75. Dosadašnje sudjelovanje Hrvatske u međunarodnim mirovnim i humanitarnim operacijama bilo je ograničeno činjenicom da su svi resursi godinama bili angažirani u obrani zemlje od agresije. Aktivniji pristup ovom segmentu međunarodne suradnje bit će, sukladno s mogućnostima, važan element hrvatske sigurnosne politike. Mirotvorstvo je jedno od temeljnih načela Ustava Republike Hrvatske.
NN 32/2002 • 76. Pri donošenju odluka o sudjelovanju u međunarodnim mirovnim misijama vodit će se računa o validnoj međunarodno-pravnoj osnovi manadata, integracijskim ciljevima Republike Hrvatske, kao i lokaciji kriznog žarišta. Sukladno s tim, Hrvatska prepoznaje UN kao krovnu organizaciju zaduženu za očuvanje mira i sigurnosti u svijetu, pod čijim okriljem mirovne misije imaju punu legitimnost. U samoj provedbi, za Hrvatsku će prioritet imati misije pod vodstvom NATO i EU. Također su, za Hrvatsku važnije mirovne misije u kriznim žarištima koje imaju direktniji utjecaj na nacionalnu sigurnost. S obzirom na ograničenost resursa i sposobnosti, Hrvatska će promovirati sudjelovanje u mirovnim misijama putem partnerstva s drugim demokratskim državama te kroz regionalno utemeljene multinacionalne mirovne snage, kao što su MLF i CENCOOP.
NN 32/2002 • 77. Osnovna zadaća obrambenog sustava je osiguranje sposobnosti za samoobranu. Osim toga, nova sigurnosna realnost zahtijeva njegov razvoj u smjeru stjecanja sposobnosti za širi spektar zadaća. U okviru obrambenog sustava, Oružane snage Republike Hrvatske temeljni su nositelj funkcije obrane i ustavno odgovorne za zaštitu suverenosti i teritorijalnog integriteta. Oružane snage se mogu uporabiti u samoobrani, kao i zaštiti vitalnih interesa Republike Hrvatske kada diplomatski i politički mehanizmi nisu dovoljni za odvraćanje potencijalne agresije ili ugroženosti.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 14/94, Broj 103/06,
Broj 91/01, Broj 44/94,
Broj 150/09, Broj 107/95
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE