PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 38/2000 • 8. Temeljem navedenih polaznih (načelnih) razloga, u svezi s konkretnim osporavanjima i obrazloženjem danim u ustavnoj tužbi, navodi se sljedeće:
NN 38/2000 • 8.1. Ustavna tužba podnijeta je u svezi s pojedinačnim aktima donijetim od strane sudbene vlasti u parničnom postupku, konkretno, u postupku koji je pokrenut u povodu prijedloga za ponavljanje pravomoćno završenog postupka u kojem je raskinut međustranački ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, a koji prijedlog za ponavljanje postupka je pravomoćno odbijen.
NN 38/2000 • 8.2. Tužitelji od Ustavnog suda traže donošenje odluke kojom bi se ocijenilo i utvrdilo da su im, naprijed označenim sudbenim aktima, povrijeđena prava iz članka 14. i članka 48. Ustava, koja označuju ustavnim pravima. Kao razlog navode da sudovi u tri stupnja (općinski, županijski i Vrhovni sud) nisu proveli predložene dokaze (ispitivanje određenih svjedoka, pribavljanje predloženih obavijesti, a posebice vještačenje po njima predloženom vještaku).
NN 38/2000 • 8.3. Slijedi da tužitelji postupaju s ustavnom tužbom kao pravnim lijekom, a od Ustavnog suda traže postupanje kao od suda višeg stupnja u odnosu na sudove koji su proveli predmetni postupak te donijeli osporene akte (da odluči je li u parničnom postupku, provedenom pred sudovima sva tri stupnja, pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, kao i o tome je li pravilno primijenjeno materijalno i postupovno pravo).
NN 38/2000 • 9. Konkretno, tužitelji u ustavnoj tužbi ističu povredu načela iz članka 14. Ustava, označujući ga kao povredu ustavnog prava. Kao razlog navode svoju prosudbu da su sudovi pogrešno ocijenili izvedene dokaze te nisu izveli sve predložene dokaze, što je
NN 38/2000 • 9.1. Opće načelo o jednakosti, zajamčeno člankom 14. Ustava, jamči svakome sva prava i slobode bez ikakve diskriminacije na bilo kojoj osnovi, dakle, pruža jamstvo svima da su pred zakonom jednaki i da su svi ovlašteni, bez diskriminacije na jednaku pravnu zaštitu.
NN 38/2000 • 9.2. Ustavno jamstvo jednakosti iz članka 14. Ustava bilo bi povrijeđeno kad bi se utvrdilo da stranke u postupku, koji je prethodio osporavanom pojedinačnom aktu, nisu imale ravnopravan položaj, odnosno kad bi se utvrdilo da osporavani pojedinačni akt nije uopće ili nije razborito vezan u materijalnopravnom smislu, što bi ga činilo samovoljnim ili arbitrarnim.
NN 38/2000 • 9.3. Budući da tužitelji u ustavnoj tužbi nisu naveli u čemu bi bila sadržana povreda ustavnog načela jednakosti iz članka 14. Ustava, a navodna nepravilnost i nezakonitost osporavanih rješidbi sudova - sve kad bi i postojala - još ne znači povredu načela jednakosti, to prava istaknuta u ustavnoj tužbi nisu predmet ustavnosudske zaštite.
NN 38/2000 • 10. Druga, u ustavnoj tužbi istaknuta povreda, je povreda članka 48. Ustava.
NN 38/2000 • 10.1. Odredbama članka 48. Ustava jamči se pravo vlasništva (stavak 1.), što nositelju vlasničkog prava jamči pravo raspolaganja svojom imovinom. No, odredba određuje (stavak 2.) i obvezu nositelja vlasničkog prava pridonositi općem dobru. Nadalje, odredba pruža ustavni temelj zakonskoj regulativi za pravo stjecanja vlasništva stranih osoba. Konačno, odredba jamči i pravo nasljeđivanja.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 38/2000 • 10.2. Ustavno jamstvo vlasništva vezuje zakonodavca, koji ne smije zakonima ograničavati vlasništvo ispod razine određene Ustavom (članci 16. i 50. Ustava). Ipak, zakonodavac je ovlašten prilagođavati pojedine sadržaje vlasničkog prava socijalnim, gospodarskim, ekološkim i drugim okolnostima razvoja društva, čuvajući bit vlasničkog prava.
NN 38/2000 • 10.3. Jamstvo prava vlasništva, na ustavnopravnoj razini, štiti to pravo od posizanja države u vlasnička prava pojedinca, shvaćena u vrlo širokom smislu (načelno sva imovinska prava). Ono priječi upravnim vlastima (bilo pojedinačnim aktom ili propisom) posizanje u vlasništvo na način da se na štetu vlasnika nameću određene dužnosti činjenja, trpljenja ili propuštanja, osim ako je posizanje zasnovano na zakonu.
NN 38/2000 • 10.4. U slučaju zadiranja u vlasništvo od strane drugih pravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) radi se, u pravilu, o imovinskim sporovima privatnog prava za koje je predviđena sudska (eventualno i neka druga) pravna zaštita. Stoga povreda vlasništva koju su počinile fizičke ili pravne osobe nije povreda ustavnog prava, jer se ustavno jamstvo vlasništva ne odnosi na takve slučajeve.
NN 38/2000 • 10.5. Dakle, i kad je pred sudovima dovršen sudski postupak u smislu odredaba članka 59. stavak 2. i 3. Ustavnog zakona, odluke sudova u imovinskopravnim stvarima Ustavni sud, načelno, ne provjerava u postupku povodom ustavne tužbe.
NN 38/2000 • 10.6. Ustavni sud bi mogao provjeravati i takvu odluku sudbene vlasti, ali ne neposredno zbog povrede ustavnog jamstva vlasništva, već iznimno i posredno, i to zbog povrede načela jednakosti pred sudovima (i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti - članak 26. Ustava) te u slučajevima kada ocijeni da je osporena odluka, prosuđujući je kroz zaštitu ustavnih prava i sloboda čovjeka i građanina, utemeljena na neprihvatljivom pravnom stajalištu ili je tako pogrešna i bez razboritog pravnog obrazloženja da ju je moguće ocijeniti arbitrarnom i samovoljnom.
NN 38/2000 • 10.7. Na temelju svega iznijetog, i u odnosu na ovu drugu, u ustavnoj tužbi istaknutu povredu u svezi s člankom 48. Ustava, utvrđuje se da Ustavni sud ne ocjenjuje jesu li dokazi i činjenice, što ih tužitelji ističu kao nove (novote), takvi da predstavljaju valjane razloge koji bi mogli dovesti do povoljnije odluke za tužitelje, jer je takva prosudba u nadležnosti sudova, a ne Ustavnog suda.
NN 38/2000 • 11. Konačno je za navesti da se, prema odredbama članka 59. stavak 1. Ustavnog zakona, ustavna tužba može podnijeti ako podnositelj smatra da mu je odlukom sudbene, upravne vlasti, ili drugih tijela koja imaju javne ovlasti, povrijeđeno neko njegovo ustavno pravo. Ustavnom se tužbom, dakle, traži zaštita ustavnog prava.
NN 38/2000 • 11.1. Iz ustavne tužbe očigledno i nedvojbeno proizlazi da se njome zahtijeva zaštita prava koja se ne mogu podvesti pod prava i slobode čovjeka i građanina u smislu članka 125. alineja 3. Ustava i članka 59. stavak 1. Ustavnog zakona.
NN 38/2000 • 12. Budući da prava na koja se podnositelji ustavne tužbe pozivaju nisu ustavna prava, nema ni povrede tih prava. Stoga se podnositeljima ne može pružiti ustavnosudska zaštita već je ustavna tužba odbijena te je odlučeno kao u izreci.
NN 38/2000 • Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću petorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac dr. sc. Velimir Belajec, kao predsjednik Vijeća te suci Marijan Hranjski dr. iur., Ivan Mrkonjić dr. iur., dr. sc. Jasna Omejec i Vice Vukojević dr. iur., kao članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi A. M. iz S., na sjednici održanoj 13. ožujka 2000. godine, donio je jednoglasno
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 2/07, Broj 125/97,
Broj 12/09, Broj 133/07,
Broj 23/01, Broj 135/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE