PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 33/2002 • Ispravan obrazac tiskanice iz članka 93. »Putni nalog u svrhu ostvarivanja zdravstvene zaštite« glasi:
NN 34/2002 • Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski sabor na sjednici 21. ožujka 2002., donio je
NN 34/2002 • ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE S AKCIJSKIM PLANOM ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE
NN 34/2002 • Korupcijom se smatra svaki oblik zloporabe ovlasti radi osobne ili skupne koristi, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. Takvo je određenje široko i pokriva velik krug pojava. Javno mnijenje i politički način govora pod pojmom korupcije razumiju sasvim različite društvene pojave: organizirani i gospodarski kriminal, lošu vlast i njezine posljedice, ljudsku prevrtljivost i bahatost vlasti. Ne postoji zakonsko određenje korupcije, ali se konvencionalno pod tim pojmom smatra davanje i primanje mita (članak 347., i 348. KZ-a), protuzakonito posredovanje (članak 343. KZ-a), zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti (članak 338. KZ-a), zlouporaba položaja i ovlasti (članak 337. KZ-a), zlouporaba u postupku stečaja (članak 283. stavak 2. i 3. KZ-a), nelojalna konkurencija u vanjskotrgovinskom poslovanju (članak 289. stavak 2. KZ-a), sklapanje štetnih ugovora (članak 249. KZ-a), odavanje službene tajne (članak 351. KZ-a) te izdavanje i neovlašteno pribavljanje poslovne tajne (članak 295. KZ-a). Svako od navedenih određenja otkriva pojedini element fenomena korupcije i premda se o određenju mogu voditi sporovi, neprijeporna je društvena i politička šteta korupcije i njezinog postojanja u Republici Hrvatskoj.
NN 34/2002 • Korupcija je štetna. Premda postoji oduvijek, u modernoj državi ona postaje opasnost jer šteti obavljanju društvenih poslova, snižava potrebnu razinu morala u političkom odlučivanju, blokira javnu upravu, sudstvo čini nedjelotvornim. Postoje različiti izračuni šteta nastalih korupcijom. Međutim, najveća je šteta u tome što ona iskrivljuje prioritete u političkom i gospodarskom odlučivanju i pogubno šteti javnoj odgovornosti i društvenom moralu.
NN 34/2002 • Procjene o raširenosti korupcije govore o tome da je korupcija stvarni problem Republike Hrvatske. Prvi, ali nažalost i nepouzdani podatak jest statistika kaznenih djela. Uvid u statistike upućuje na to da je riječ o vrlo malom broju prijavljenih, optuženih i osuđenih osoba za korupcijska kaznena djela. U razdoblju od 1996. do 2000. godine podneseno je ukupno 475 kaznenih prijava za kaznena dijela iz članaka 347., 348., 343., 338. i 289. stavak 2. i 3. KZ-a.
NN 34/2002 • U tom razdoblju optužene su 333 osobe, a pravomoćno je osuđena 171 osoba. Kaznom zatvora osuđeno je 19 osoba za kaznena dijela primanja i davanja mita, uvjetnom osudom 122 osobe a novčanom kaznom 30 osoba. U 2001. godini za korupcijska kaznena djela prijavljeno je ukupno 114 osoba od čega za kazneno djelo primanja mita iz članka 347. KZ-a 50 soba, a za kazneno djelo davanja mita iz članka 348. KZ-a 58 osoba. Zbog kaznenog djela protuzakonitog posredovanja iz članka 343. KZ-a 5 osoba protiv kojih je istraga u tijeku, dok je 1 osoba prijavljena zbog kaznenog djela zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti iz članka 338. KZ-a i u tijeku je istražni postupak. Zbog kaznenog djela primanja mita optuženo je 30 osoba, a za kazneno djelo davanja mita 46 osoba. Osuđene su ukupno 62 osobe, od čega kaznom zatvora 4 osobe za primanje mita, a 2 osobe za davanje mita, dok su ostalim osuđenima izrečene uvjetne osude ili novčane kazne. Prateći sudsku politiku kažnjavanja, proizlazi da je preblaga i suprotna suvremenim trendovima u svijetu gdje je strože sankcioniranje korupcijskih kaznenih djela. Sudska politika kažnjavanja trebala bi se približiti propisanim granicama zakonske politike kažnjavanja, a sudska i zakonska politika kažnjavanja neopravdano se razilaze.
NN 34/2002 • Ovi podaci upozoravaju na postojanje nesklada između javne percepcije raširenosti pojave i javnog mnijenja o tome. Istraživanja javnog mnijenja u Republici Hrvatskoj bez iznimke pokazuju da percepcija i stavovi ispitanika korupciju smatraju raširenom (vrlo raširenom 65,8%, raširenom 32,9%) te da ju osuđuju (od 54 do 82%).
NN 34/2002 • Međunarodna istraživanja pokazuju isto. Prema indeksu CAPI Transparency International Republika Hrvatska je na 51. mjestu liste od 90 zemalja. U usporedbi s prethodnim izvješćem za 1999. godinu, Republika Hrvatska ostvarila je zamjetan napredak, jer se nalazila na 74. mjestu te ljestvice. Napredak Republike Hrvatske treba pripisati općem napretku političke situacije u zemlji i povećanju ugleda u svijetu, ali prije svega nizom mjera i konkretnih postupaka nove hrvatske vlasti u procesuiranju gospodarskog i organiziranog kriminala. U usporedbi sa susjednim i tranzicijskim zemljama, Republika Hrvatska je, usprkos napretku, ocijenjena relativno nisko. Ocjena položaja Republike Hrvatske zasniva se na četiri samostalna istraživanja uglednih svjetskih institucija i smatra se relevantnom ocjenom stupnja korumpiranosti pojedine zemlje. Nešto je bolja ocjena EBRD-a koja u svojem izvješću uočava da je korupcija u Republici Hrvatskoj ozbiljan problem, no ocjenjuje ju nižom nego u drugim tranzicijskim zemljama. Istraživanja Svjetske banke pokazuju da Republika Hrvatska prema anketama provedenim koncem 1999. spada u srednju skupinu tranzicijskih zemalja. Podaci upućuju na relativno nizak ukupni indeks, osobito administrativnu (nisku) korupciju, ali visok stupanj korupcije na razini političkog odlučivanja, pravosuđa. Istraživanje upozorava na slabu društvenu i političku odgovornost – što je samo po sebi i znak i uvjet korupcije – ali i na postojanje jakih društvenih skupina koje su spremne kočiti društvene reforme. Uza sva ograničenja metoda istraživanja, to je zasigurno znak loše reputacije Republike Hrvatske i slike koja se svakako treba izmijeniti.
NN 34/2002 • Činjenica da ne možemo točno mjeriti koliko je korupcija raširena u Republici Hrvatskoj ne priječi pouzdano znanje da smeta u poslovanju i da dojam o njezinoj raširenosti odbija strane ulagače i hrvatske poduzetnike. Štoviše, svaka relativizacija vrlo je štetna jer stvara mogući alibi za izostanak političke odlučnosti u provedbi mjera: sporedno je da li je ona naslijeđena ili stvorena, je li riječ o eroziji morala ili tko snosi veću krivnju, ali je važno što se čini protiv korupcije.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 34/2002 • Svjesni smo i tereta tradicija – ostali su tragovi proteklih političkih režima, osobito njihovih naličja: privilegiranja poslušnih, mogućnosti da se u ime viših ideala nisko krade, da se sve može vezama i utjecajem, da lojalnost i poslušnost moćnicima vrijedi više od rada i inovacije. Znamo da i druge zemlje imaju slične probleme, znamo da korupcija nikada neće potpuno nestati, ali smo sigurni u to da se ne može čekati pasivno.
NN 34/2002 • Uspjeh borbe protiv korupcije ovisi o većem broju čimbenika, od kojih je najvažnija politička volja i odlučnost. U Republici Hrvatskoj, ne samo prema mišljenju građana, već i kao predizborno obećanje i opća obveza glavnih političkih stranaka, pokreta i udruga, postoje pretpostavke općeg konsenzusa o potrebi suzbijanja korupcije. Postoje pretpostavke stvaranja koalicije političkih subjekata za borbu protiv korupcije. Politička obveza stoga nije obična deklaracija nauma, već jasna politička obveza i odgovornost prema biračima i građanima.
NN 34/2002 • Velik je uspjeh i mobilizacija stručne i političke javnosti u raspravama o problemu korupcije. U javnosti, uz iznimnu podršku medija, borba protiv korupcije doživljava se kao jedan od prioriteta. Prethodne, u osnovi demoralizirajuće primjedbe o tome da je korupcija naslijeđena i endemska pojava koja ima uporište u stavovima i navikama ljudi, zamjenjuje se spoznajom da je riječ o sistemskoj pojavi protiv koje se treba boriti te da korupciju treba svesti na najmanju moguću mjeru.
NN 34/2002 • U tom su smislu političke i ekonomske reforme pravi povod za akciju suzbijanja korupcije. Promjene u političkom sustavu: visoko legitimirana vlast, otvorenost prema reformama, te promjene u ekonomskom sustavu: prevladavanje etatističke logike redistribucije i poticanje tržišta, stranih ulaganja, a konačno, i strateška orijentacija prema europskim integracijama poticaj su borbi protiv korupcije. Isto kao što je i uspjeh u suzbijanju korupcije preduvjet ostvarenju takvih ciljeva.
NN 34/2002 • Politička obveza suzbijanja korupcije temelji se i na preuzetim međunarodnim obvezama glede suzbijanja korupcije i organiziranog kriminala. Na globalnoj razini, u slijedu Rezolucije Opće skupštine UN 3514 (1975) i Konvencije UN-a o transnacionalnom organiziranom kriminalu usvojene u Palermu u prosincu 2000. godine, koju je potpisao Predsjednik Republike Hrvatske, Republika Hrvatska preuzima obvezu učinkovitih mjera suzbijanja korupcije. Republika Hrvatska djeluje suglasno Globalnom programu UN-a protiv korupcije. Republika Hrvatska primjenjuje 40 preporuka FATF-a.
NN 34/2002 • Od posebnog je značenja Konvencija OECD-a o sprječavanju potkupljivanja stranih javnih dužnosnika koji sudjeluju u međunarodnim poslovnim transakcijama. Konvencija predviđa niz obveza prema zemljama pristupnicama: obvezu inkriminacije podmićivanja stranih službenika, obvezu pravne pomoći i drugo. Stupila je na snagu 15. veljače 1999. godine. Konvencija predviđa mogućnost da joj pristupe i zemlje koje nisu članice OECD-a. Republika Hrvatska je u postupku pristupanja Konvenciji.
NN 34/2002 • Praktički ne postoji značajniji međunarodni forum – u rasponu od interparlamentarnih udruga i skupova, udruga poslodavaca ili sindikata, pa do bankarskih institucija (Svjetska banka, MMF), ili čak biskupskih sinoda – koje nisu istaknule potrebu borbe protiv korupcije.
NN 34/2002 • Navedene norme međunarodnog prava upućuju na to da su borba protiv korupcije i poduzimanje učinkovitih pravnih i drugih mjera postali sastavni dio međunarodnih obveza suverenih i priznatih zemalja.
NN 34/2002 • Borba protiv korupcije sastavni je dio procesa demokratizacije, modernizacije države i javne uprave, poštenih uvjeta utakmice u gospodarstvu, djelovanja sudstva i zaštite prava i sloboda građana. Korupcija je društveno zlo koje zahtijeva sistemski napor i visok stupanj mobilizacije svih društvenih snaga pri njegovom suzbijanju. Glavni akteri poticanja jesu institucije civilnog društva koje moraju prepoznati potrebe, institucije vlasti i uprave koje oblikuju mjere i različite razine državnih institucija koje nose odgovornost. Pretpostavka mjera je jasna politička volja podrške borbi protiv korupcije, ne samo u podršci zakonskim i sistemskim izmjenama i podršci institucijama već i u konkretnim slučajevima.
NN 34/2002 • Korupcija je rezultat sustava a istodobno i glavna prepreka njegovu mijenjanju. Strategija borbe stoga podrazumijeva i sustavne i strateške mjere uklanjanja uvjeta u kojima korupcija uspijeva, kao što su ekonomska stagnacija i društveno siromaštvo, nizak standard i visoka očekivanja materijalnog dobitka, čimbenici kulture i tradicije, masovna društvena nesigurnost, nezaposlenost, neučinkovitost vlasti i drugo. Zakonska rješenja podrazumijevaju sistemsko uključivanje mjera otežavanja korupcije. U svakoj budućoj promjeni zakona, osobito onih koji se odnose na područja u kojima postoji visok rizik korupcije, prijedloge treba sagledati i u tom svjetlu. Izmjene u ekonomskom sustavu moraju potaknuti privatizaciju državnog vlasništva jer centralizirano upravljanje i nejasna struktura vlasništva potiču zloporabu ovlasti. Zakonska rješenja, u tom i drugim područjima, podrazumijevaju sistemsko uključivanje mjera otežavanja korupcije. Potrebno je sustav dobivanja javnih poslova, nabave robe i usluga prilagoditi prema iskustvima koje imamo u posljednje vrijeme. Treba pozornije regulirati postupke i uvjete natječaja, osobito kada je riječ o velikim poslovima i međunarodnim elementima. Prevencija korupcije usmjerena je na pojednostavljenje i deregulaciju intervencija u gospodarski život, demistificiranje vlasti i poticanje shvaćanja da je služba u vlasti ponajprije odgovornost prema javnom interesu.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 109/05, Broj 47/08,
Broj 44/08, Broj 71/07,
Broj 14/06, Broj 151/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE