PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 38/1999 • Ministarstvo unutarnjih poslova odgovorilo je da se prijedlog ne odnosi na odredbe Zakona o javnom okupljanju koje se u postizanju njegove svrhe, odnosno cilja, izravno ili neizravno odnose na mjerodavnost tog Ministarstva.
NN 38/1999 • Ministarstvo uprave dostavilo je svoje mišljenje o predmetnom prijedlogu. U bitnom navodi da, kada je osporenom odredbom propisano da se ovlašćuje jedinica lokalne samouprave na određivanje mjesta na kojima će se održavati javni prosvjed, ne primjenjuje se odredba članka 16., već da je u primjeni odredba članka 129. stavka 2. Ustava, kojom se propisuje da se zakonom utvrđuje djelokrug tijela jedinica lokalne samouprave te je, na temelju te odredbe, poglavarstvo jedinice lokalne samouprave ovlašteno donositi propise o mjestima predviđenim za mirna okupljanja građana, kao ovlast iz njezinog samoupravnog djelokruga. Smatra da time zakonodavna vlast nije delegirala jedinici lokalne samouprave pravo da ograničava ustavna prava građana, već je zakonom utvrdila djelokrug njezinih tijela, za što da postoji temelj u naprijed navedenoj ustavnoj odredbi. Također navodi da se davanjem ovlasti jedinici lokalne samouprave da određuje mjesta mirnog okupljanja ne ograničava i pravo na mirno okupljanje, budući da se ne ovlašćuje jedinicu lokalne samouprave da određuje tko i kada može organizirati mirno okupljanje građana, pa ni pod kojim uvjetima, kao i da se takvim zakonskim uređivanjem samo osigurava normalno funkcioniranje gradskih službi, primjerice javnog prometa te očuvanja javnog reda i mira, a u interesu ostalih građana koji ne sudjeluju u javnom okupljanju.
NN 38/1999 • Prema odredbi članka 42. Ustava Republike Hrvatske, svim se građanima priznaje pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed.
NN 38/1999 • Nadalje, prema odredbi članka 16. Ustava, slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.
NN 38/1999 • Sud ocjenjuje da se osporenom odredbom članka 3. stavka 3. Zakona o javnom okupljanju ograničava pravo iz članka 42. Ustava, jer je pravo na određivanje mjesta na kojem se može održati javno okupljanje dano tijelima lokalne samouprave bez ikakvih ograni
NN 38/1999 • Također, Sud je mišljenja da kada se neko ustavno pravo može ograničiti u smislu odredbe članka 16. Ustava, onda to ograničenje mora biti jasno i nedvojbeno, bez ikakvih mogućnosti ekstenzivnog ili voluntarističkog tumačenja u propisivanju ili primjeni ograničenja.
NN 38/1999 • Naime, javno okupljanje i mirni prosvjed, u pravilu, impliciraju izražavanje nezadovoljstva, ili izražavanje određenog zahtjeva, odnosno poruke, a ne samo razmjenu mišljenja istomišljenika. Stoga valja pretpostaviti da je jasno i logično da organizatori javnog okupljanja žele to okupljanje provesti na mjestima koja su uobičajeno okupljalište većeg broja ljudi određenog naseljenog mjesta, a što bi pretpostavljeno trebalo dovesti kako do većeg broja okupljenih ljudi, tako i do većeg odjeka skupa, pa i vjerojatnijeg ostvarenja svrhe okupljanja.
NN 38/1999 • U slučaju kad se i može pretpostaviti da određeno okupljanje ljudi, s obzirom na njihov predvidiv ili očekivani broj, uzroke, povode i svrhu okupljanja, zahtijeva izvjesna ograničenja radi zaštite prava i sloboda u smislu članka 16. Ustava, ta ograničenja bi mogla biti samo u funkciji zaštite i očuvanja vrijednosti iz članka 16. Ustava. Ona mogu biti konkretno uređena samo zakonom, kao što bi se zakonom moglo propisati i uvjete koje organizatori javnog okupljanja moraju ispuniti da bi na određenom mjestu i u određeno vrijeme održali javni skup.
NN 38/1999 • Kad osporena odredba daje pravo tijelima lokalne samouprave da mogu odrediti mjesto na kojemu se svako javno okupljanje može održati, a istovremeno ne propisuje zbog čega se može odrediti jedno, a ne neko drugo mjesto, dakle u određivanju mjesta javnog okupljanja jedinice lokalne samouprave nisu zakonom ograničene u smislu odredbe članka 16. Ustava, Sud ocjenjuje da primjena te odredbe dovodi do povrede prava iz članka 42. Ustava.
NN 38/1999 • Sud je također mišljenja da se osporena odredba ne može opravdati pozivom na odredbu članka 129. stavka 2. Ustava.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 38/1999 • Naime, došlo bi do neprihvatljivo ekstenzivnog tumačenja te odredbe, kada bi se lokalnoj samoupravi dala mogućnost određivanja mjesta za javno okupljanje kao ograničenja u smislu članka 16. Ustava, jer je propisivanje tih ograničenja isključiva zakonska materija, a za prenošenje lokalnoj samoupravi ovlaštenja na propisivanje takvih ograničenja, Sud ne nalazi ustavne osnove. Stoga propisivanje ograničenja ustavnih prava prelazi okvire prava na lokalnu samoupravu koja su obuhvaćena u članku 128. stavku 2. Ustava. Time se ne želi reći da treba zakonom odrediti sva mjesta u Republici Hrvatskoj na kojima javno okupljanje nije dopušteno, već zakon treba dati jasne i objektivne kriterije i okvire za određivanje takvih mjesta lokalnoj samoupravi. To znači da ograničenja može postaviti samo zakon, a lokalna bi samouprava, isključivo i samo kao iznimke od pravila iz članka 42. Ustava, u skladu sa zakonom mogla odrediti mjesta na kojima se javna okupljanja ne mogu održavati, a ne kao temeljem osporene odredbe da lokalna samouprava određuje mjesta na kojima se ta okupljanja mogu održavati, iako za takvo određivanje uopće nisu postavljeni zakonski kriteriji koji bi i inače morali biti u skladu, isključivo, s odredbom članka 16. Ustava.
NN 38/1999 • Dakle, glede odgovora Ministarstva uprave, prema kojem, zakonodavna vlast propisujući da će mjesta mirnoga okupljanja propisati jedinica lokalne samouprave, nije delegirala jedinici lokalne samouprave pravo da ograničava ustavna prava građana, već je zakonom utvrdila djelokrug njezinih tijela temeljem odredbe članka 129. stavka 2. Ustava, stajalište je Suda da nije u skladu s Ustavom prepustiti tijelima lokalne samouprave, pa ni u skladu sa zakonom, propisivanje ograničenja ustavnog prava, upravo radi izričitosti odredbe članka 16. Ustava, prema kojoj se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom. Istina, zakonodavac bi mogao ovlastiti lokalnu samoupravu da svojim propisima uređuje pojedina pitanja, ali ne i ona koja su samim Ustavom izrijekom određena kao zakonodavna materija, a to je upravo mogućnost ograničavanja ustavnih sloboda i prava u smislu odredbe članka 16. Ustava. Ne može zakonodavac prenositi uređivanje isključive zakonske materije ograničavanja ustavnih sloboda i prava na lokalnu samoupravu, jer to nisu pitanja ustrojstva i djelokruga tijela jedinica lokalne samouprave koja se temeljem odredbe članka 129. stavka 2. Ustava uređuju njihovim statutom u skladu sa zakonom. Ustavne slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom u skladu s Ustavom, samo u skladu s ustavnom ovlašću i samo u granicama ustavne ovlasti. Tako proizlazi ne samo iz članka 16. Ustava, već i iz njegovih drugih odredbi u kojima se, iznimno, daje mogućnost ograničavanja pojedinih ustavnih sloboda i prava (primjerice: odredba članka 50., odredba članka 32. stavka 3., odredba članka 36. stavka 2.).
NN 38/1999 • Kada bi se, međutim, temeljem odredbe članka 14. Ustava zakonom odredili kriteriji za određivanje mjesta na kojima se mirno okupljanje i javni prosvjedi građana na određenim mjestima ne bi smjeli održavati baš zbog zaštite vrijednosti iz članka 14. Ustava, moglo bi se na lokalnu samoupravu prenijeti pravo da u skladu sa zakonskim kriterijima odredi konkretna mjesta u naselju na kojima se mirno okupljanje i javni prosvjedi građana ne bi mogli održavati. Naime, u tako opisanom slučaju, prema mišljenju Suda, ne bi se radilo o prenošenju ovlaštenja za uređivanje isključive zakonske materije, dakle za ograničavanje ustavnih prava, na lokalnu samoupravu, već samo o ovlaštenju i dužnosti lokalne samouprave da u provedbi zakonom određenih kriterija odredi samo konkretna mjesta u naselju na kojima se mirno okupljanje i javni prosvjedi ne mogu održavati, jer njihovo održavanje na tako određenim mjestima ne bi bilo u skladu s ograničenjima koja je postavio zakon temeljem ovlasti iz članka 14. Ustava.
NN 38/1999 • Konačno, Sud ocjenjuje da osporena odredba nije u suglasnosti s odredbama članka 11. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koju je Republika Hrvatska potvrdila ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 18/97), prema čijem stavku 1. svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja, i prema čijem se stavku 2. ne mogu postavljati nikakva ograničenja ostvarenju tog prava, osim onih koja su propisana zakonom i koja su u demokratskom društvu nužna radi interesa državne sigurnosti ili javnog reda i mira, radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.
NN 38/1999 • Nesuglasnost osporene odredbe s navedenim odredbama međunarodnog prava, predstavlja povredu načela vladavine prava iz članka 3. Ustava, kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.
NN 38/1999 • Stoga je, temeljem odredbe članka 21. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91), odlučeno kao u točki 1. izreke.
NN 38/1999 • Točka 2. izreke ove odluke temelji se na odredbi članka 20. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
NN 38/1999 • Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o prijedlogu Hrvatske čiste stranke prava za ocjenu ustavnosti drugog propisa, na sjednici održanoj dana 14. travnja 1999. godine, donio je
NN 38/1999 • I. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti Zaključka o određivanju mjesta za javna okupljanja ("Službeni glasnik Grada Zagreba", br. 10/92, 11/92, 10/95, 3/97 i 6/97), i taj se Zaključak ukida.
NN 38/1999 • II. Ova odluka objavit će se u "Službenom glasniku Grada Zagreba" i u "Narodnim novinama".
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 41/00, Broj 65/97,
Broj 39/99, Broj 24/06,
Broj 92/04, Broj 68/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE