PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 80/1999 • Mogućnost da do primjene ove odredbe dođe tek po volji pojedinog od vlasnika zgrada na istom zemljištu, ili da do spajanja svih zemljišnoknjižnih tijela u jedno, dođe po službenoj dužnosti tek kad će se osnivati, obnavljati, dopunjavati ili preoblikovati zemljišne knjige, kao i mogućnost da suvlasnik traži utvrđivanje svojeg stvarnog suvlasničkog dijela, pa čak da traži i razvrgnuće suvlasničke zajednice, ne mogu odlučujuće utjecati na sumnju u ustavnost predmetne odredbe.
NN 80/1999 • Štoviše, upravo u slučaju kada bi suvlasnici kao bivši vlasnici zgrada, ishodili utvrđenje svojega suvlasničkoga dijela prema odnosu vrijednosti zgrade u trenutku spajanja u jedno zemljišnoknjižno tijelo (članak 367. stavak 4. Zakona o vlasništvu), moglo bi se dogoditi da mu tako određeni suvlasnički dio bude manji od onoga što je kao vlasnik zgrade, a ujedno i korisnik, odnosno vlasnik određene površine zemljišta, ranije posjedovao.
NN 80/1999 • Na taj se način ne uvažava, a ujedno se - sumnjati je - i mijenja stanje koje je nastalo primjenom odredbe članka 12. stavka 1. ranije važećeg Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91 i 92/94), kada je ona izmijenjena na način da je vlasnik zgrade koji je imao pravo korištenja zemljišta u društvenom vlasništvu na kojem je zgrada izgrađena i zemljišta što je služilo za redovnu upotrebu te zgrade, postao vlasnik tog zemljišta, a to može predstavljati povredu jamstva prava vlasništva.
NN 80/1999 • Osporena odredba, također, čini se, ne uvažava ni pravno stanje koje je nastalo konvalidiranim pravnim poslovima iz članka 18. stavka 1. Zakona o naknadi, prema kojoj se pravni poslovi koje su prijašnji vlasnici sklopili protivno propisima kojima je bio zabranjen promet građevinskim zemljištem u društvenom vlasništvu smatraju valjanim ako nemaju drugih nedostataka koji ih čine ništavim ili pobojnim.
NN 80/1999 • Konačno, sam postupak utvrđenja veličine suvlasničkih dijelova koje svaki od bivših vlasnika zgrada koji su postali suvlasnici primjenom osporavane odredbe može ishoditi putem suda, pa posebno nakon toga i eventualni postupak razvrgnuća tako utvrđenog s
NN 80/1999 • Slijedom navedenog, odredba članka 367. stavka 3. Zakona o vlasništvu, kad pretvara vlasnika stvari u suvlasnika te iste njegove stvari, protiv ili mimo njegove volje, i dovodi do mogućnosti mijenjanja obima njegova prava glede zemljišta a i same zgrade, pobuđuje sumnju u njezinu suglasnost s odredbom članka 48. stavka 1., s odredbom članka 50. stavka 1. Ustava, pa i s odredbom članka 3. Ustava u kojem se kao temeljna vrednota ustavnog poretka utvrđuje nepovredivost vlasništva, pa Sud pokreće postupak za ocjenu ustavnosti te odredbe.
NN 80/1999 • U nastavku postupka valja provjeriti i mogućnost da li se drukčijom interpretacijom osporene norme, na način da se kao »isto zemljište« na kojem je izgrađeno više zgrada, uzme katastarska (nova izmjera), a ne zemljišnoknjižna čestica, može otkloniti sumnja u ustavnost predmetne norme.
NN 80/1999 • »(1) Vlasništvo na posebnom dijelu zgrade (etažno vlasništvo), a isto tako i pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenom vlasništvu, stečeno na temelju prijašnjih propisa, od stupanja na snagu ovoga Zakona vlasništvo je posebnih dijelova nekretnine, kako je uređeno odredbama ovoga Zakona, pa se prosuđuje po njima ako ovim prijelaznim odredbama nije što posebno određeno.
NN 80/1999 • (2) Vlasnik posebnog dijela zgrade iz stavka 1. ovoga članka nakon stupanja na snagu ovoga Zakona ostaje vlasnikom svoga posebnoga dijela nekretnine, a nositelj prava raspolaganja na posebnom dijelu zgrade postaje vlasnikom toga posebnoga dijela, s time da se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine neodvojivo povezuje s određenim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine po odredbama stavka 3. i 4. ovoga članka.
NN 80/1999 • (3) Vlasniku posebnoga dijela zgrade iz stavka 2. ovoga članka pripada stupanjem na snagu ovoga Zakona odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, umjesto njegova dosadašnjeg sudjelovanja u zajedničkom nedjeljivom vlasništvu zajedničkih dijelova porodične zgrade sa suvlasništvom zemljišta, odnosno umjesto njegova dotadašnjeg sudjelovanja u trajnom pravu korištenja zajedničkih dijelova višestambene zgrade s pravom trajnoga korištenja zemljišta.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 80/1999 • (4) Veličina odgovarajućeg suvlasničkog dijela iz stavka 3. ovoga članka utvrdit će se odgovarajućom primjenom pravila ovoga Zakona o veličini odgovarajućeg suvlasničkog dijela nekretnine koji ovlašćuje suvlasnika da ima u svome vlasništvu posebni dio zgrade; do tada se smatra da su dijelovi svih suvlasnika jednaki, ali svaki od suvlasnika nekretnine, pa makar i ne bio vlasnikom posebnoga dijela zgrade, može zahtijevati da se utvrdi veličina suvlasničkih dijelova koje će sud među njih pravedno podijeliti.
NN 80/1999 • (5) Osobe koje su po prijašnjim propisima imale valjani pravni temelj za stjecanje vlasništva stana odnosno drugoga posebnoga dijela nekretnine, ovlaštene su na tom temelju steći taj stan odnosno drugi posebni dio zgrade zajedno s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, čija će se veličina utvrditi prema odredbama stavka 4. ovoga članka.
NN 80/1999 • (6) Vlasništvo određenoga posebnog dijela nekretnine povezanoga s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine, upisuje se u zemljišnoj knjizi uz odgovarajuću primjenu odredaba predviđenih ovim Zakonom za uspostavu vlasništva na posebnom dijelu zgrade, odnosno upisi prava raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenom vlasništvu smatraju se upisima prava vlasništva posebnoga dijela nekretnine povezanoga sa suvlasničkim dijelom te nekretnine koji je određen po stavku 4. ovoga članka.«.
NN 80/1999 • Odredbe ovoga članka osporavaju predlagatelji pod 1), a istovremeno osporavaju i odredbe članaka 371., 372., 373. i 43. Zakona o vlasništvu, ne navodeći posebno razloge za osporavanje svake od odredbi navedenih članaka.
NN 80/1999 • U bitnom navode da je uspostavljanjem pravnog režima suvlasništva na zajedničkim dijelovima zgrade, a da pritom nisu izuzeti tavani i podrumi, odnosno da se prethodno zgrada u cjelini ne vrati bivšem vlasniku, prekoračeno načelo vladavine prava i prava vlasništva, jer se etažnim vlasnicima, odnosno stanarima koji će moći otkupiti konfiscirane ili nacionalizirane stanove poklanja bez naknade dio zgrade, kojim dijelom bivši vlasnici mogu i dalje raspolagati, tim više što su tavani u višekatnim zgradama prenamjenom bili pretvoreni u stambeni prostor za koji je država dobila naknadu od stanara koji je vršio tu prenamjenu, pa je pravni interes bivših vlasnika da tim dijelom konfiscirane ili nacionalizirane zgrade raspolažu kao sa svojim vlasništvom kojega se na koncu nisu nikada dobrovoljno odrekli.
NN 80/1999 • U dopuni prijedloga, isti predlagatelji ukazuju da Zakonom o naknadi nije izvršena denacionalizacija zajedničkih dijelova zgrade, posebno onih koji se ne koriste u sklopu korištenja same stambene površine, tj. tavana i podruma, dok je logično da stubište čini imovinu koju zajednički koriste stanari radi nesmetanog korištenja stana. Ukazuju i na današnje uvjete korištenja stanova, zbog kojih podrumi i tavani više nisu nužni za čuvanje ogrjeva, namirnica, sušenje rublja itd., pa su oni podesni za preinačenje u stambeni prostor, što je u mnogim slučajevima i napravljeno. Stoga smatraju da je protivno ustavnoj odredbi o pravu na vlasništvo i jednakost s drugim vlasnicima koji u svojoj stambenoj zgradi koriste i tavan, da se također spornim Zakonom o naknadi, zgrada ne vraća u cjelini, pa da su vezano za takvu neustavnost i ograničenje vlasništva neustavne i odredbe čl. 370. do 373. Zakona o vlasništvu, a posebno odredbe čl. 370. i 371., jer se tim odredbama bez volje prijašnjih vlasnika kojima je zgrada nacionalizirana, raspolaže s dijelom njihove imovine, umjesto da se ta imovina vrati vlasnicima. Navode da je isti slučaj ako je zgrada konfiscirana u cjelini ili dijelom, a nije izvršena dekonfiskacija cjelokupne zgrade, već se ti vrijedni zajednički dijelovi zgrade bez volje vlasnika ili njihovih nasljednika i ponovno bez naplate nacionaliziraju i daju vlasnicima stana ili budućim vlasnicima stana (koji bi to vlasništvo stekli po odredbama Zakona o naknadi ili po Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo) kao njihovo isključivo vlasništvo.
NN 80/1999 • Također navode da zakon mora biti u skladu s odredbama članka 50. Ustava, koji dopušta ograničenje ili oduzimanje vlasništva samo u interesu Republike, ali ne i posjednika - fizičkih osoba, i uz to da valja utvrditi i tržišnu cijenu.
NN 80/1999 • Stoga smatraju da primjena propisa čl. 370. do 373. Zakona o vlasništvu nije u interesu države, već se dosadašnje pravo korištenja ili sukorištenja zajedničkih dijelova zgrada preferira u odnosu na pravo vlasništva, čime se vrijeđaju i odredbe članka 48. st. 1. i 4. Ustava, i čime se u cjelini osporenim odredbama opovrgavaju osnovna ustavna načela, pa da je u tom dijelu Zakon o vlasništvu neustavan.
NN 80/1999 • Predlažu pokrenuti postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti odredbi članka 43. i članaka 370. do 373. Zakona o vlasništvu, a nakon provedenog postupka odredbe tih članaka ukinuti, odnosno dostaviti Zakon o vlasništvu zakonodavcu na usklađenje s ustavnim odredbama o pravu vlasništva.
NN 80/1999 • Donošenjem Ustava stvorena je pravna osnova da se društveno vlasništvo pretvori u vlasništvo. U posebnim zakonima određenom broju i vrsti slučajeva, nacionalizirane i konfiscirane nekretnine koje su bile u društvenom vlasništvu vratit će se bivšim vlasnicima u naravi, pa će na taj način oni opet postati vlasnici onoga što im je nekad oduzeto, a u drugim slučajevima, pripast će im naknada u odgovarajućem obliku i određenom iznosu, jer povrat u naravi nije stvarno ili pravno moguć, ili je pak zakonodavac ocijenio da je primjerenije isplatiti naknadu umjesto povrata u naravi. Jesu li kompromisna rješenja koja se ocrtavaju u Zakonu o naknadi, a reflektiraju se i na ovdje osporene norme o pretvorbi društvenog vlasništva i o uspostavi jedinstvenosti nekretnine, posljedica ispravne prosudbe odlučnih okolnosti, pokazat će vrijeme, ali se ne može tvrditi da je predmetna norma neustavna.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 63/06, Broj 175/03,
Broj 52/91, Broj 78/98,
Broj 132/04, Broj 71/01
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE