PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 81/1999 • Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. Zakona o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti (»Narodne novine« - dodatak Međunarodni ugovori, br. 1/6-96.), Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora, na sjednici 30. lipnja 1999. donio je
NN 81/1999 • U odnosu na većinu europskih zemalja, Hrvatska se ističe raznolikošću ekoloških sustava i staništa, koja se odražava i u velikom bogatstvu i raznolikosti biljaka, gljiva i životinja. Ovakvo bogatstvo uvjetovano je položajem Hrvatske na razmeđi nekoliko biogeografskih regija, razvedenošću reljefa, geološkim, pedološkim, hidrološkim i klimatskim prilikama, te djelomično ljudskim utjecajem. Navedeni razlozi, u kombinaciji s različitim lokalnim tradicijama korištenja prostora koje su se razvile s obzirom na gospodarske i povijesne okolnosti, doprinijeli su također izuzetnom bogatstvu krajobrazne raznolikosti.
NN 81/1999 • U usporedbi sa stanjem ekoloških sustava većine drugih zemalja srednje i zapadne Europe, Hrvatska se odlikuje visokim stupnjem očuvanosti prirode. Uz relativno mala područja prirodnih staništa ili zajednica (vodeni izvori, litice, cretovi, neke šume, planinske rudine), ovdje su u velikoj mjeri izražena poluprirodna staništa (neke šume, ekstenzivni travnjaci), na koje je utjecao čovjek, ali su se u njima zadržale pretežito zavičajne životne zajednice tipične za takva staništa. Antropogena staništa, koja su se razvila djelovanjem čovjeka i čija se struktura i sastav vrsta znatno razlikuju od prirodnih, nisu dominantna, kao što je slučaj u velikome dijelu Europe.
NN 81/1999 • Tijekom izrade NSAP-a, pojedine radne skupine obrađivale su problematiku ugroženosti i zaštite različitih ekoloških sustava. Radi specifičnosti problematike, jedna radna skupina obrađivala je zasebno obalu i otoke, iako se ne radi o jedinstvenom ekološkom sustavu. U svezi sa postojećim stanjem pojedinih ekoloških sustava, utvrđeno je sljedeće:
NN 81/1999 • U europskim razmjerima stanje šuma u Hrvatskoj je dobro. Znatno je bolje nego u većini zemalja zapadne i srednje Europe, zahvaljujući prvenstveno načinu gospodarenja koji daje prednost prirodnome sastavu šuma. Čak 95% šumskih sastojina ima prirodni sast
NN 81/1999 • S obzirom na svoje prirodne značajke (krajobrazne, hidrogeološke, geomorfološke, vegetacijske, florističke i faunističke), područje krša objedinjuje najveći broj posebnosti Hrvatske. U odnosu na sveukupnu jedinstvenost, bogatstvo endemičnim svojtama i životnim zajednicama, te visoki stupanj očuvanosti, ovo područje predstavlja izuzetnu vrijednost ne samo u europskim, nego i u svjetskim razmjerima.
NN 81/1999 • Na području Hrvatske očuvana su prostrana prirodna močvarna područja u riječnim dolinama, što predstavlja jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, posebice na razini zapadne i srednje Europe. Međutim, to su ujedno i najugroženiji ekološki sustavi u Hrvatskoj. Stoga im je potrebno dati prioritet u zaštiti prirode, te načiniti nacionalni program njihova očuvanja i upravljanja.
NN 81/1999 • Vode daju poseban značaj biološkoj i krajobraznoj raznolikosti Hrvatske. Močvarni i vodeni ekološki sustavi u mnogome ovise o vodnome režimu, uređivanju i upravljanju vodama. Vodama se upravlja na načelima Zakona o vodama i održivog razvitka.
NN 81/1999 • Biološka raznolikost Jadranskoga mora sve je ugroženija, kako radi onečišćenja mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama, onečišćenja mora s brodova, tako i radi neracionalnog iskorištavanja bioloških dobara i nepridržavanja zakonskih propisa.
NN 81/1999 • Iako su većinom nastali djelovanjem čovjeka, travnjaci u Hrvatskoj su poluprirodna staništa koja uvelike obogaćuju biološku i krajobraznu raznolikost. Budući da se pretežito koriste na ekstenzivan način - bez umjetnih gnojiva i kemijskih preparata - odlikuju se velikom biološkom raznolikošću. Na europskoj razini, značajne su naročito prostrane poplavne livade i pašnjaci u nizinskome dijelu Hrvatske.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 81/1999 • Oranice su umjetno nastali ekološki sustavi, namijenjeni isključivo poljoprivrednoj proizvodnji, a obrađuju se na način koji vrlo nedostatno uvažava potrebu zaštite biološke raznolikosti. Ona je ovdje posebno osiromašena.
NN 81/1999 • Hrvatska obala među najrazvedenijima je na Sredozemlju. Priobalne planine i otoci se ističu biljnim i životinjskim endemima. Otoci su vrlo osjetljive ekološke cjeline. Za sada su relativno dobro očuvani, ali su ugroženi planiranim aktivnostima, te porastom nautičkog turizma. Kako bi se očuvale njihove prirodne vrijednosti, ključno je ugraditi i kasnije poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti tijekom planiranja i provođenja svih razvojnih programa.
NN 81/1999 • Izrazita raznolikost ekoloških sustava i staništa Hrvatske uvjetuje i veliku raznolikost biljnih, gljivljih i životinjskih vrsta i podvrsta. Vrijednost ove raznolikosti u europskim razmjerima vidljiva je, između ostalog, usporedimo li odnos broja poznatih vrsta unutar dobro istraženih skupina i površine teritorija Hrvatske, s istim podacima u drugim europskim zemljama. Ovakvom usporedbom Hrvatska se svrstava među prvih nekoliko zemalja Europe s obzirom na bogatstvo biološke raznolikosti. Bogatstvo endemičnim svojtama, te brojnim rijetkim i ugroženim reliktima (preostacima) iz tercijara ili razdoblja oledbi, također je vrlo izraženo, posebice u području krškoga podzemlja, te priobalnih planina i otoka.
NN 81/1999 • Hrvatska je izuzetno bogata endemičnom florom. Sa svojih 9.8% enedemičnih vrsta, ona predstavlja središte endemizma ovoga dijela Europe.
NN 81/1999 • Najvažnija endemska čvorišta za floru su planine Velebit i Biokovo. Najpoznatiji i jedan od najugroženijih hrvatskih biljnih endema (endemični su i rod i vrsta) je velebitska degenija, reliktna vrsta preostala iz razdoblja tercijara. Općenito, vrlo veliki broj endema i tercijarnih relikata zadržao se na ovim prostorima zahvaljujući činjenici da ih tijekom tercijara nije zahvatila oledba.
NN 81/1999 • Endemi hrvatske faune vezani su pretežito za podzemna staništa krša, jadranske vodotoke te za jadranske, naročito udaljenije pučinske otoke. Fauna krškoga podzemlja vrlo je slabo istražena, pa se narednih godina mogu očekivati brojna otkrića novih vrsta i podvrsta. Nedavno otkriće za znanost nepoznate pijavice u Lukinoj jami na Velebitu, jedna je od hrvatskih posebnosti u međunarodnim razmjerima, kakvima po svoj prilici krš Hrvatske obiluje.
NN 81/1999 • Iz navedene tablice vidljivo je da je broj poznatih vrsta u Hrvatskoj više nego dvostruko manji od broja pretpostavljenih vrsta. Ovo ukazuje na niski stupanj istraženosti hrvatske flore, mikoflore i faune.
NN 81/1999 • Najbolje su istražene više biljke (papratnjače, golosjemenjače i kritosjemenjače) sa 4.283 vrste i kralježnjaci sa 1.040 vrsta. U ovim skupinama može se očekivati otkrivanje tek pokoje nove vrste.
NN 81/1999 • Gljive su daleko najslabije istražena skupina u Hrvatskoj. Prema nekim podacima, do danas je za Hrvatsku zabilježeno 3.235 vrsta gljiva. Pretpostavlja se da ovdje obitava ukupno oko 15-20.000 gljivljih vrsta, što znači da gljive brojnošću vrsta nadmašuju biljno carstvo.
NN 81/1999 • U do sada obrađenim skupinama beskralježnjaka, u Hrvatskoj je utvrđeno ukupno 20.978 vrsta. S obzirom na to da ovdje nisu uključene brojne skupine za koje ili nema podataka ili nema istraživača koji se njima bave, za pretpostaviti je da je ukupni broj vrsta daleko veći i da prelazi brojku od 55.000.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 73/91, Broj 11/07,
Broj 28/09, Broj 95/96,
Broj 1/09, Broj 103/03
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE