PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 13/2003 • Opredjeljenje za demokratsku i socijalnu državu bilo je vidljivo već na početku stvaranja nacionalne države, što je nedvojbeno naznačeno i u Ustavu Republike Hrvatske, kojim se naglašava potreba posebne skrbi o osobama s invaliditetom i njihovu uključivanju u društveni život. Pojedine odredbe Ustava razrađene su u brojnim propisima sljedeći osnovno načelo posebne zaštite, ali u različitoj mjeri i na različit način, ovisno o sustavu u kojem se ta zaštita ostvaruje. Isto bi se moglo reći i za provedbu propisa u stvarnosti. Iz tog se razloga pristupilo kodifikaciji propisa značajnih za osobe s invaliditetom, što bi trebalo rezultirati usuglašavanjem postojećih pravnih propisa u različitim sustavima, imajući u vidu međunarodne dokumente, osobito one Europske unije.
NN 13/2003 • Parlamentarni izbori u siječnju 2000. godine potvrdili su opredjeljenje Hrvatske prema civilnom društvu, te demokratskoj i tržišno orijentiranoj državi integriranoj u Europsku uniju. U tom je smislu Vlada Republike Hrvatske donijela program rada za razdoblje od 2000. do 2004. godine. Osnovni je cilj socijalne politike Vlade Republike Hrvatske poboljšanje položaja najugroženijeg dijela stanovništva, među kojima su osobe s invaliditetom i sve socijalno osjetljive skupine građana. Redefiniranje politike prema osobama s invaliditetom uključuje poboljšanje materijalnog položaja, ujednačavanje prava, obrazovanje i rehabilitaciju, te osiguravanje ravnopravnog uključivanja u društvenu zajednicu, što će pridonijeti očuvanju njihova digniteta i integriteta.
NN 13/2003 • S tim u vezi ocijenilo se potrebnim donijeti Nacionalnu strategiju jedinstvene politike za osobe s invaliditetom, kao nadogradnju postojećem Nacionalnom programu za poboljšanje kvalitete življenja osoba s invaliditetom, koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila 14. listopada 1999. godine. Nacionalni program izrađen je u svrhu promicanja osnovnih ljudskih prava i temeljnih sloboda, te poštivanja socijalne pravde, dostojanstva i vrijednosti svake osobe.
NN 13/2003 • U ovoj je strategiji naglasak stavljen na prijedlog mjera kojima će se utvrditi aktivnosti u svrhu praćenja provedbe i realizacije osnovnih ciljeva strategije. Ti su ciljevi promicanje i osiguravanje prava osoba s invaliditetom, stvaranje uvjeta za djelotvorno rješavanje problema, koordinirano djelovanje i učinkovito informiranje na svim razinama, osiguravanje punog i aktivnog sudjelovanja u životu zajednice, te senzibilizacija društva.
NN 13/2003 • Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom odnosi se na sve osobe s invaliditetom bez obzira na vrijeme i okolnosti nastanka oštećenja. Podijeljena je na dvije zasebno razrađene i međusobno povezane cjeline koje obuhvaćaju kratki prikaz postojećeg stanja u sustavu socijalne sigurnosti i program djelovanja s naznakom nositelja provedbe i rokovima za izvršenje. Poglavlja u okviru ocjene stanja i programa djelovanja razvrstana su prema područjima značajnim za osobe s invaliditetom.
NN 13/2003 • Strategija razvitka Hrvatske usmjerena je prema otvorenom civilnom društvu, temeljenom na znanju, osobnim inicijativama i odgovornosti, pravnoj, socijalno osjetljivoj i politički stabilnoj državi, te ubrzanom i ekološki održivom gospodarskom rastu u uvjetima globalne povezanosti. Neupitno je da takvo suvremeno i uspješno društvo predstavlja zajednicu zadovoljnih pojedinaca i podrazumijeva više od materijalnog blagostanja. Ono promiče ljudska prava, štiti dignitet i počiva na načelu jednakih mogućnosti, te individualne i skupne inicijative i odgovornosti. To znači da će se pojedinac više oslanjati na sebe i skupine u kojima živi, a manje na intervencije države. Istodobno, socijalna odgovornost razumijeva podupiranje pojedinaca i skupina koje nisu u stanju samostalno riješiti svoje egzistencijalne probleme. Punopravni sudionici procesa razvoja društva zasnovanog na povjerenju i suradnji jesu i same osobe s invaliditetom, bilo kao pojedinci, bilo kao skupine. Takvo je društveno usmjerenje povećalo spremnost za iniciranje, prihvaćanje i provođenje reformi, te se započelo s nizom reformi koje će otvoriti prostor individualnim inicijativama i kreativnosti, poticati preuzimanje odgovornosti i prihvaćanje životnih rizika.
NN 13/2003 • Obitelj i drugi oblici zajedničkog života razvojni su činitelji suvremenog društva i izvor socijalne kohezije. Stoga je obiteljska politika u okviru pravovaljanih propisa usmjerena prvenstveno na podizanje kvalitete života obitelji. Tako se u okviru potpore obitelji u odnosu na osobe s invaliditetom može govoriti o pružanju materijalne i novčane pomoći u različitim sustavima socijalne sigurnosti (primjerice, doplatak za djecu, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, ortopedska i druga pomagala, prava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, povlastice u prometu, porezne i carinske olakšice i dr.). Usluge, besplatne ili uz participaciju, pružaju se putem specijaliziranih institucija zdravstva, odgoja i obrazovanja i socijalne skrbi, a mogu se pružati i u obitelji. Međutim, neujednačenost i promjenjivost kriterija za definiranje statusa invalidnosti kao osnove za ostvarivanje prava u različitim sustavima izazvalo je nemogućnost utvrđivanja stvarnog broja osoba s invaliditetom u Hrvatskoj. Stoga se ukazala potreba za uspostavljanjem jedinstvene baze podataka s konačnom svrhom kreiranja i planiranja sustavne i sveobuhvatne skrbi na području zaštite tih osoba. Donošenjem Zakona o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom ispunjen je osnovni preduvjet za ustrojavanje takve baze podataka.
NN 13/2003 • U ostvarivanju ciljeva obiteljske politike ističe se zajedničko djelovanje svih državnih tijela, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, nevladinih organizacija i drugih.
NN 13/2003 • Iako se još uvijek može govoriti o nedovoljnom udjelu nevladinih i privatnih inicijativa u društvu, valja istaknuti da je unazad nekoliko godina dana šira mogućnost djelovanja privatnim i nevladinim organizacijama, pa se tako danas može govoriti o oko 21.000 registriranih udruga građana koje čine civilni sektor u Hrvatskoj.
NN 13/2003 • Prepoznavanje vrijednosti i potencijala u pomoći koju nevladine organizacije mogu pružiti vladinim institucijama na svim područjima, vidljivo je iz Programa suradnje Vlade Republike Hrvatske i nevladinog, neprofitnog sektora. Nadopunu rigidnoj i zatvorenoj državnoj strukturi čini upravo otvoreniji način djelovanja civilnog sektora, što neminovno utječe na fleksibilnost sustava u cilju sagledavanja stvarnih i realnih potreba osoba s invaliditetom u lokalnoj sredini. Vrijedan rezultat rada nevladinih organizacija ogleda se i u sposobnosti mobiliziranja velikog broja volontera, odnosno ljudi koji svojim besplatnim radom omogućuju oživotvorenje programa i projekata za opće dobro, unatoč tome što udruge nemaju neophodno zaposleni profesionalni kadar.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 13/2003 • I upravo su različiti programi i projekti koji se provode u svrhu poboljšanja kvalitete života obitelji rezultat zajedničke suradnje nevladinih organizacija i državnih tijela.
NN 13/2003 • U zadnje vrijeme osjeća se znatan pomak u medijskoj prezentaciji problematike osoba s invaliditetom u kojem je učinjen otklon od senzacionalističkog na sve sustavnije prikazivanje potreba osoba s invaliditetom.
NN 13/2003 • Strategija razvitka zdravstva i zdravstvenog osiguranja obuhvaća djelovanja na području stabilizacije zdravstvenog sustava, postavljanja težišta zdravstvene zaštite radi uklanjanja zdravstvenih rizika i promicanja zdravih načina življenja, te unapređenja kvalitete i dostupnosti liječenja bolesti. Sustav bi trebao biti dostupan svim korisnicima na principima pravednosti i ravnomjernog pristupa potrebnim zdravstvenim uslugama, te bi trebao štititi od neprimjerenog financijskog rizika u slučaju bolesti. U sklopu reforme zdravstva i zdravstvenog osiguranja donijet je Zakon o zdravstvenom osiguranju, kojim je utvrđeno osnovno, dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje. Model osnovnog zdravstvenog osiguranja temeljen je na načelima solidarnosti te sadrži standardni paket zdravstvenih usluga i programa dostupnih svim osiguranim osobama. Dopunskim i privatnim osiguranjem otvorena je mogućnost plaćanja razlike u vrijednosti zdravstvenih usluga koje se ne ostvaruju u okviru osnovnog zdravstvenog osiguranja. Za najteže kategorije osoba s invaliditetom zajamčeno je plaćanje zdravstvene zaštite do pune vrijednosti prava na zdravstvenu zaštitu bez potrebe plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja.
NN 13/2003 • U zadnje je vrijeme učinjen pomak u uključivanju osoba s invaliditetom u športske i rekreacijske aktivnosti na svim razinama društva. Međutim, ne radi se još uvijek dovoljno sustavno na uključivanju osoba s invaliditetom u takve aktivnosti, a to se posebno odnosi na rekreaciju u lokalnoj zajednici.
NN 13/2003 • Postojeći propisi nedvosmisleno naglašavaju pravo svakog djeteta na odgoj i obrazovanje pod jednakim uvjetima. Osnovno je školovanje obvezno za svu djecu, dok je srednjoškolsko obrazovanje dostupno svakoj osobi pod jednakim uvjetima, pri čemu se uvažavaju njezine sposobnosti. Međutim, teškoće na koje se nailazi u primjeni važećih, dobro reguliranih propisa, rezultat su niske stope izdvajanja sredstava za obrazovanje, loših prostornih i materijalnih uvjeta, arhitektonsko-urbanističkih barijera, neujednačene rasprostranjenosti mreže ustanova, nedostatnog ili nedovoljno osposobljenog stručnog kadra, negativnih stavova, nedostatne i neodgovarajuće opreme, udžbenika i didaktičkih pomagala. Stoga se niti danas ne može govoriti o zadovoljavajućem procesu edukacijske integracije, ozakonjenom još 1980. godine.
NN 13/2003 • Budući da je sustav obrazovanja strukturno i sadržajno nepodudaran s onim u razvijenim zemljama Europe, pristupilo sa reformi obrazovanja. Strateški je cilj obrazovne reforme suvremen, pluralan i učinkovit, razvojno orijentiran sustav cijeloživotnog obrazovanja koji se ostvaruje na temelju koncepta »obrazovanja za sve«, odnosno »društva koje uči«. To podrazumijeva ostvarivanje kadrovskih, prostornih i financijskih uvjeta za uključivanje sve djece u programe predškolskog odgoja i obrazovanja u godini prije polaska u osnovnu školu, promjene u trajanju osnovnog i srednjeg obrazovanja s naglaskom na povećanu ponudu izbornih programa u svrhu pripremanja učenika za zapošljavanje ili nastavak studija, provođenje reforme nacionalnog kurikuluma, dostupnost informacijske i komunikacijske tehnologije, veću efikasnost studiranja, poboljšanje kontrole kvalitete visokog obrazovanja, uvođenje formalnog i neformalnog obrazovanja odraslih, povezivanje i usklađivanje programa s potrebama tržišta rada, povećanje ulaganja u obrazovanje, decentralizaciju upravljanja sustavom i poboljšanje njegove razvojne infrastrukture, modernizaciju obrazovanja i izobrazbe nastavnika, te osnaživanje odgoja za demokratsko društvo. Otvorenost obrazovnog sustava svima – prema sposobnostima, bez obzira na socijalni status, temelj je prihvaćanja općih vrijednosti suvremenog društva.
NN 13/2003 • Program poticanja zapošljavanja definira niz neophodnih mjera za sufinanciranje zapošljavanja, samozapošljavanja i obrazovanja nezaposlenih osoba s ciljem smanjenja nezaposlenosti posebno određenih, teško zapošljivih skupina. Uzme li se u obzir da je svrha rehabilitacije ostvarena tek onda kada se osoba osposobila za produktivni rad i zaposlila, s ovog bi se aspekta o osobama s invaliditetom moglo govoriti kao o teško zapošljivoj skupini. U vrijeme naglog napretka informatizacije, tehnike i tehnologije glavni nedostatak na području zapošljavanja nije samo invalidnost, već često nedovoljna ili neodgovarajuća stručna osposobljenost. U uvjetima djelovanja zakonitosti tržišta rada nužno je odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje za određena zanimanja u skladu sa sposobnostima, te mogućnostima zapošljavanja prema potrebama i ponudama tržišta rada.
NN 13/2003 • S obzirom na potrebu cjelovitog reguliranja područja profesionalne rehabilitacije, zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, uvažavajući novija europska rješenja, izrađen je Nacrt prijedloga Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, čiji je koncept usmjeren prema što ravnopravnijem sudjelovanju na otvorenom tržištu rada. Pritom se za poslodavca predviđaju porezne, carinske i druge olakšice ili poticaji. Za osobe koje se ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada ili održati zaposlenje kod poslodavca uz primjenu olakšica, predviđeno je zapošljavanje u posebnim uvjetima. To uključuje zapošljavanje u posebno osnovanim ustanovama ili trgovačkim društvima za zapošljavanje, samozapošljavanje, te zapošljavanje u obiteljskom gospodarstvu.
NN 13/2003 • Općenito govoreći, ovakav koncept profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom znači mijenjanje njihova položaja iz dosadašnjeg simboličnog i statusnog položaja u dinamični jednakopravni odnos.
NN 13/2003 • U uvjetima djelovanja tržišnog gospodarstva, mirovinski i invalidski sustav postao je neprimjeren novouspostavljenim odnosima na području društvenog, političkog i gospodarskog razvoja Hrvatske. Nesrazmjer između broja osiguranika i umirovljenika u posljednja dva desetljeća doveo je do problema financiranja mirovina, zbog čega se pristupilo temeljitoj reformi mirovinskog sustava. Cilj je ove reforme stvaranje dugoročno održivog mirovinskog sustava, a temeljna su polazišta definirana Zakonom o mirovinskom osiguranju.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 114/93, Broj 91/94,
Broj 63/07, Broj 142/09,
Broj 147/08, Broj 194/03
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE