PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 35/2000 • Osim toga, kroz ustroj posebnog državnog tijela u okviru sudbene vlasti, sastavljenog od istaknutih pravnika, s ovlaštenjem da imenuje i razrješava suce i državne odvjetnike te da odlučuje o njihovoj disciplinskoj odgovornosti (članak 121. stavak 1. Ustava, članak 12. Zakona o Državnom sudbenom vijeću), naglašeno je, kako načelo neovisnosti sudbene vlasti u okviru ukupne trodiobe vlasti, tako i ideja da istaknuti pravosudni djelatnici i drugi pripadnici pravničke struke, kompetentno i neovisno o drugim državnim tijelima i na temelju pravila struke odlučuju o imenovanju i razrješenju pravosudnih djelatnika.
NN 35/2000 • Odlučivanje uz uvjete i po postupku u kojem se osigurava stručnost, neovisnost i dostojnost za obnašanje sudačke dužnosti (članak 8. Zakona o sudovima), a prema stručnim kriterijima imanentno je u radu DSV-a. Kada DSV postupa mimo tih kriterija, odnosno bez stručnih argumenata, ili kada se u njihovim odlukama ne vidi na temelju kojih razloga su donesene, a pogotovo ako te odluke proturječe jedinim razlozima struke koji su u postupku izneseni, bez obrazloženja zašto ti razlozi nisu uvaženi, ono postupa protivno cilju i svrsi zbog koje je osnovano (detournement de pouvoir) te čini i grubu povredu pravila postupka, koja uvijek postoji kada za donošenje odluke ne postoje mjerodavni razlozi, odnosno kada oni postoje, ali su nejasni i proturječni.
NN 35/2000 • Osporenom odlukom DSV-a, donijetom na temelju odredbi članka 121. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 12. alineja 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, izvršeno je, pored ostalog, i imenovanje sudaca Općinskog suda u O. Podnositeljica ustavne tužbe, kao dotadašnji sudac toga suda bila je jedan od sudionika toga postupka, ali nije imenovana za suca, već je u skladu s odredbom članka 18. stavak 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću samo izviještena o donošenju odluke o imenovanjima uz dostavu te odluke.
NN 35/2000 • Uvidom u spis DSV-a utvrđeno je da je podnositeljica ustavne tužbe bila uvrštena na listu ministra pravosuđa od 17. svibnja 1996. kao kandidat koji ispunjava uvjete za imenovanje za suca Općinskog suda u O. U pisanom mišljenju, koje prileži spisu, predsjednica Općinskog suda u O. je dala pozitivno mišljenje o radu podnositeljice kao suca toga suda te ju predložila za imenovanje, za razliku od predsjednika Županijskog suda u O. koji u svom pisanom mišljenju nije podržao kandidaturu podnositeljice navodeći da postoje primjedbe stranaka (osobito hrvatskih vojnika) na odnos podnositeljice prema njima. Ovi navodi nisu dodatno konkretizirani niti argumentirani. Na samoj sjednici DSV-a u konačnim prijedlozima predsjednici navedenih sudova nisu podržali kandidaturu podnositeljice ustavne tužbe.
NN 35/2000 • Na kraju rasprave o kandidatima za suce Općinskog suda u O. pristupilo se glasovanju u kojem podnositeljica ustavne tužbe nije dobila potrebitu većinu glasova nazočnih članova DSV-a, odnosno nije dobila ni jedan glas »za«.
NN 35/2000 • Iz navedenog proizlazi da se iz natječajnih materijala ne vidi kojim stručnim razlozima se DSV ravnalo pri donošenju odluke kojom podnositeljica ustavne tužbe, koja u tom sudu obnaša sudačku dužnost od 1984. godine, nije ponovno imenovana sucem. Odluka je u suprotnosti s razlozima iz pozitivnog pisanog mišljenja predsjednice Općinskog suda u O., koji su opet proturječni njenom usmenom izlaganju, dok predsjednik neposredno višeg suda svoje negativno mišljenje o podnositeljici nije ničim potkrijepio, što sve zajedno predstavlja povredu pravila postupka.
NN 35/2000 • Ustavni sud je u svojoj odluci broj: U-III-188/1995 od 29. ožujka 1995. godine (»Narodne novine«, broj 22/95), zauzeo stajalište po kojem odluka o tome da se sudac ne imenuje ne mora biti obrazložena, poglavito zato što se odluke u natječajnom postupku (a takav je i postupak imenovanja sudaca) u pravilu ne donose u posebnom pisanom obliku pa niti ne mogu imati obrazloženje. Naime, konstatirano je da takva odluka DSV-a odgovara standardnom sadržaju odluka koje se donose povodom javnog natječaja, jer se u praksi uobičajilo da se u njima navode samo kandidati koji su izabrani (imenovani). Stoga odluka koja ne spominje kandidate koji nisu imenovani, ne može imati obrazloženje zašto isti nisu imenovani. Umjesto toga sudionici natječaja imaju pravo uvida u natječajne spise te na temelju razloga koji proizlaze iz tih spisa mogu izjaviti odgovarajuće pravno sredstvo (u ovom slučaju ustavnu tužbu). No to, sukladno prethodno izloženom, pretpostavlja da natječajni spisi sadrže konkretne razloge na temelju kojih je odluka donijeta.
NN 35/2000 • Ovo se posebno odnosi na slučajeve u kojima se odlučuje o imenovanju (odnosno neimenovanju) kandidata koji već obnašaju sudačku dužnost, kao u ovom predmetu, jer odluka kojom sudac nije ponovno imenovan povlači za sobom posljedicu prestanka sudačke dužnosti po sili zakona, a to znači i prestanak radnog odnosa (arg. iz članaka 10. i 102. Zakona o sudovima).
NN 35/2000 • Neprihvatljivo je, stoga i suprotno temeljnim ustavnim pravima čovjeka i građanina da bilo kome, a pogotovo sucu koji je dugi niz godina obavljao sudačku dužnost, prestane radni odnos, a da mu se ne omogući da sazna razloge prestanka i time omogući učinkovito izjavljivanje pravnog lijeka.
NN 35/2000 • Stoga su osporenom odlukom podnositeljici ustavne tužbe povrijeđena ustavna prava iz članka 18. stavak 1. (pravo na učinkovitu pravnu zaštitu), članka 19. stavak 1. (zakonitost pojedinačnih akata) te članka 44. Ustava Republike Hrvatske (pravo na dostupnost javnih dužnosti pod jednakim uvjetima).
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 35/2000 • Usvojivši ustavnu tužbu zbog povreda ovih ustavnih prava, Ustavni sud nije razmatrao navode podnositeljice ustavne tužbe glede povrede ostalih ustavnih vrednota i ustavnih prava istaknutih u ustavnoj tužbi, kao i Ustavom zajamčene ravnopravnosti pripadnika svih nacionalnih manjina (članak 15. stavak 1. Ustava), za koju, uostalom, podnositeljica nije dala pravnovaljane razloge, a niti u spisu DSV-a o tome postoje relevantni dokazi.
NN 35/2000 • Odluku kao u izreci Ustavni sud je donio na temelju odredbe članka 72. navedenog Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
NN 35/2000 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu dr. sc. Smiljko Sokol predsjednik Suda, te suci dr. sc. Velimir Belajec, Marijan Hranjski dr. iur., dr. sc. Petar Klarić, Jurica Malčić, mr. sc. Ivan Matija, Ivan Mrkonjić dr. iur., dr. sc. Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević dr. iur. i Milan Vuković dr. iur., odlučujući u postupku ocjene suglasnosti s Ustavom zakona, na sjednici održanoj 8. ožujka 2000. godine, donio je
NN 35/2000 • I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o stambenim zadrugama (»Narodne novine«, broj 47/86 i 47/89), te se navedeni Zakon u cijelosti ukida.
NN 35/2000 • II. Zakon o stambenim zadrugama prestaje važiti 1. listopada 2000. godine.
NN 35/2000 • Nadežda Gojanović iz Zagreba, unutar predmeta broj: U-III-87/1993, predložila je Sudu pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredaba članka 30. i članka 33. Zakona o stambenim zadrugama (nastavno: Zakon), smatrajući kako one nisu suglasne s odredbama Ustava Republike Hrvatske.
NN 35/2000 • U konkretnom slučaju, tijekom ustavnosudskog postupka, na temelju odredbe članka 36. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99 - nastavno: Ustavni zakon), Sud je pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom osporavanog Zakona u cijelosti.
NN 35/2000 • Razloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom predmetnog Zakona u cijelosti Sud je našao u sumnji da njegove odredbe nisu u suglasnosti s odredbama članka 43. stavka 1., članka 48. stavka 1., članka 49. stavka 1. i članka 50. stavka 1. Ustava.
NN 35/2000 • Predmetni Zakon donio je Sabor bivše Socijalističke Republike Hrvatske na sjednicama Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća održanim 25. rujna i 23. listopada 1986. godine. Zakon o stambenim zadrugama ostao je u pravnom poretku Republike Hrvatske u neizmijenjenom sadržaju od dana njegove objave, koji po osamostaljenju hrvatske države nije mijenjan od strane zakonodavca.
NN 35/2000 • Društveno se ustrojstvo tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske temeljilo na samoupravnom socijalizmu kao osnovnom društveno-ekonomskom odnosu, te na društvenom vlasništvu kao materijalnoj osnovi tog odnosa, unutar kojeg radni ljudi i građani putem samoupravnog sporazumijevanja i dogovaranja uređuju međusobna prava i obveze.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 53/91, Broj 43/98,
Broj 63/00, Broj 61/07,
Broj 72/93, Broj 53/09
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE