PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica 2001-12-111-1851 NN 111/2001

• U ustavnoj tužbi podnositelj ukazuje i na postupanje drugostupanjskog suda povodom žalbe izjavljene telegrafskim putem, kao i u svezi s ocjenom pravodobnosti dopune žalbe, koje je protivno zakonu, uslijed čega nisu raspravljeni žalbeni navodi podnositelja i dokazi kojima se osporavaju sporna utvrđenja prvostupanjske presude.

Stranica NN 111/2001

• Ponovno iznoseći prigovor nenadležnosti hrvatskog suda i prigovor pogrešne primjene hrvatskog prava u rješavanju konkretnog spora, podnositelj napominje da je u ugovorima, kojih su stranke njemačke pravne osobe sa sjedištem u SR Nj., ali i u slučaju ugovora o kreditu zaključenog s hrvatskim strankama, potpuno poštovana autonomija stranaka, te je tako za slučaj spora određena nadležnost arbitražnog suda i primjena njemačkog materijalnog prava, a što sudovi u osporavanim odlukama uopće nisu ocijenili na prihvatljiv i razložan način, između ostaloga i zbog toga što nisu naveli niti jedan hrvatski propis na temelju kojega donose svoje presude.

Stranica NN 111/2001

• Osporavajući utvrđenje prvostupanjskog suda o karakteru suparničarstva tuženika, na temelju čega je prvostupanjski sud utvrdio svoju nadležnost pozivom na članak 46. stavak 4. ZRSZ, podnositelj izlaže da I. tuženi i tuženici od 3.–8. u pogledu predmeta spora više nemaju nikakvih prava odnosno obveza te da sukladno tome nemaju svojstvo materijalnih suparničara zajedno s podnositeljem. Podnositelj ukazuje da su o svim tim pitanjima prvostupanjski i drugostupanjski sud trebali voditi računa po službenoj dužnosti, sukladno članku 16. stavku 3. ZPP.

Stranica NN 111/2001

• Opsežno izlažući tijek radnji povezanih sa zaključenjem ugovora o kreditu od 10. kolovoza 1998. godine i ponude učinjene društvu D., podnositelj iznosi primjere iz prakse njemačkih propisa mjerodavnih za sporne ugovorne odnose. Tim primjerima podnositelj osporava utvrđenja presuda u pogledu valjanosti cesije ugovorne pozicije podnositelja društvu D., zbog prihvaćanja ponude nakon proteka godine dana od dana dostave ponude, u kojem je vremenu podnositelj već dao izjavu o opozivu iste. Smatra da je zakašnjenje u prihvaćanju, prema hrvatskim i njemačkim propisima, razlog zbog kojeg cesija nije nastala.

Internet NN 111/2001
• Podnositelj detaljno obrazlaže da uplata iznosa od 2,600.000 DEM predstavlja tužiteljevu obvezu koja proizlazi iz posve različitog ugovornog odnosa, a koja se samo vremenski podudara s pretpostavljenom protučinidbom za preuzimanje podnositeljeve pozicije iz ugovora o kreditu.
Propis NN 111/2001
• Smatra da je ta uplata, po njemačkom pravu, procesna prijevara, koja je bankarsko-tehnički prikazana kao uplata tužitelja. Ističe da se radi o uplati Tvornice konfekcije Z. za račun i u korist podnositelja, koja uplata nema nikakve veze s prijenosom ugovora o kreditu.
Propis NN 111/2001 • Podnositelj napominje da je osporavanim presudama davateljima osiguranja bez ijednog pravnog razloga i objašnjenja omogućeno da ponovno i protupravno raspolažu udjelima koje su već jednom prenijeli na podnositelja, pri čemu ih se proglašava vlasnicima udjela koje drže. Stoga upućuje na zapisnik Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske od 20. travnja 2000. godine, u kojem davatelji osiguranja daju izjave koje se izravno protive utvrđenjima osporavanih presuda.
Propis NN 111/2001 • Predlaže usvajanje ustavne tužbe, ukidanje osporavane presude i vraćanje predmeta na ponovni postupak prvostupanjskom sudu, a do donošenja konačne odluke ovog Suda, predlaže donošenje privremene mjere.
Propis NN 111/2001 • 4. Prema odredbama članka 59. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99 – u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svaka fizička i pravna osoba može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da joj je odlukom sudbene vlasti, odlukom upravne vlasti ili odlukom drugih tijela, koja imaju javne ovlasti, povrijeđeno neko od Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina. Ustavna tužba nije pravno sredstvo u sastavu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova nego poseban institut za ocjenu pojedinačnih akata tijela državne vlasti i pravnih osoba s javnim ovlastima radi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda čovjeka, zajamčenih Ustavom.
Propis NN 111/2001 • Ustavni sud, tijekom postupka pružanja ustavnosudske zaštite, unutar zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama pojedinca došlo do ustavno nedopuštenog posizanja u ljudska prava i temeljne slobode građana.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 111/2001 • 5. U provedenom ustavnosudskom postupku u svezi s podnijetom ustavnom tužbom i prijedlogom za odgodu ovrhe temeljem presude Trgovačkog suda u V., ovaj je Sud razmatrao samo one podnositeljeve navode koji se temelje na odredbama Ustava Republike Hrvatske te na mjerodavnim hrvatskim propisima.
Propis NN 111/2001 • Razmatranjem i analizom spisa predmeta prvostupanjske i drugostupanjske presude, Ustavni sud je utvrdio postojanje propusta sudova, koji su u konkretnom slučaju doveli do povreda odredaba Ustava navedenih u ustavnoj tužbi.
Propis NN 111/2001 • Konkretan predmet ima jasno međunarodno obilježje, jer su sve pravne osobe koje se navode u ugovoru o ustupu prava i obveza iz ugovora o kreditu strane pravne osobe. Mjerodavno pravo za valjanost i učinke ustupa trebalo je odrediti temeljem kolizijskih pravila za određivanje prava mjerodavnog za ugovor. Kolizijska pravila sadržana su, najvećim dijelom, u odredbama ZRSZ.
Propis NN 111/2001 • Temeljem odredbe članka 13. ZRSZ sudovi ili druga nadležna tijela po službenoj dužnosti utvrđuju sadržaj stranog mjerodavnog prava.
Propis NN 111/2001 • »Za ugovor mjerodavno pravo je što su ga izabrale ugovorne strane, ako ovim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.«
Propis NN 111/2001 • »Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti slučaja ne upućuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se:
Propis NN 111/2001 • 20) za ostale ugovore – pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalište odnosno sjedište ponudioca«.
Propis NN 111/2001 • »Na učinak ustupanja potraživanja ili preuzimanja duga prema dužniku odnosno vjerovniku koji nisu sudjelovali u ustupanju odnosno preuzimanju primijenit će se pravo koje je mjerodavno za potraživanje odnosno dug.«
Propis NN 111/2001 • Temeljem navedenih kolizijskih pravila hrvatskog propisa trebalo je uvažiti prigovor podnositelja u svezi s izborom njemačkog prava kao mjerodavnog prava za ugovor o kreditu i ugovor o ustupanju potraživanja. Primjenom tih pravila sud je trebao utvrditi svoju nenadležnost za rješavanje spora među strankama u konkretnom slučaju, s obzirom na ugovorenu nadležnost arbitraže.
Propis NN 111/2001 • 6. Međutim, rješenjem Trgovačkog suda u V., donijetim na ročištu 22. svibnja 2000. godine, odbijen je podnositeljev prigovor nenadležnosti hrvatskog suda, kao i prigovor o primjeni nje-mačkog prava u postupku pred njemačkom arbitražom, određenom ugovorom od 10. kolovoza 1998. godine, a da nisu iznijeti razlozi kojima se vodio Trgovački sud u V., pri utvrđivanju nadležnosti hrvatskog suda i primjeni mjerodavnog propisa hrvatskog prava.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 70/05, Broj 7/06, Broj 10/90, Broj 24/90, Broj 84/92, Broj 43/95
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled