PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 3/2007 • Imajući u vidu navedeno, a na temelju ovlasti propisane člankom 2. stavkom 4. alinejom 1. Ustava, zakonodavac je, razrađujući svoju ustavnu ovlast za uređenje gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj, bio ovlašten u Zakonu o radu, kao općem zakonu kojim se uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, propisati načela u svezi sa zasnivanjem radnog odnosa odnosno sklapanjem ugovora o radu. Iako je u Zakonu o radu prihvaćena privatnopravna koncepcija radnog odnosa pri čemu je dobrovoljnost izražena kroz slobodu ugovaranja i sklapanja ugovora o radu jedna od značajnih obilježja ugovora o radu, prema stajalištu Suda, zakonodavac je ovlašten propisati i određena ograničenja slobode ugovaranja.
NN 3/2007 • Ustavni sud pritom polazi od toga da je radnik prema svojoj gospodarskoj snazi u pravilu slabija stranka ugovora o radu, pa je u cilju zaštite radnika zakonodavac ovlašten ograničiti slobodu ugovaranja stranaka ugovora o radu. U tom smislu su i ograničenja slobode ugovaranja propisana osporenim odredbama usmjerena na zaštitu radnika. Prema ocjeni Suda takvo zakonodavno uređenje nije u suprotnosti s navedenim ustavnim načelima o poduzetničkoj i tržišnoj slobodi. Poduzetnička i tržišna sloboda ne mogu se tumačiti na način da bi jedino apsolutna sloboda ugovaranja u području radnih odnosa, odnosno »nepostojanje« zakonske regulative vezano uz sklapanje ugovora o radu bilo u skladu s tim ustavnim slobodama.
NN 3/2007 • 8. Razmatrajući razloge osporavanja kao i osporene odredbe članka 8. stavka 2. i članka 10. Zakona o radu u odnosu na sadržaj u točki 4. obrazloženja ovog rješenja navedenih ustavnih odredbi, Ustavni sud ocjenjuje da osporene odredbe nisu u nesuglasju s Ustavom.
NN 3/2007 • Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 43. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, riješeno je kao u izreci pod točkom I.
NN 3/2007 • Rješenje o objavi u »Narodnim novinama« iz točke II. izreke, temelji se na članku 29. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
NN 3/2007 • Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj 6. prosinca 2006. godine, donio je
NN 3/2007 • I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke Vlade Republike Hrvatske, klasa: 015-02/03-02/02, urbroj: 5030109-03-5 od 29. listopada 2003. godine i Odluke Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za granice jedinica lokalne samouprave, klasa: 015-01/95-01/79, urbroj: 514--10-01/2-03-44 od 29. svibnja 2003. godine.
NN 3/2007 • 1. Općina Blato koju zastupa načelnik Ivo Gavranić (u daljnjem tekstu: predlagateljica) podnijela je Ustavom sudu Republike Hrvatske podnesak nazvan ustavnom tužbom.
NN 3/2007 • Podnesak je podnesen protiv rješenja Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Zpa-52/2003-6 od 10. veljače 2005. godine, kojim je odbačen zahtjev predlagateljice za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina, izjavljen protiv Odluke Vlade Republike Hrvatske, klasa: 015-02/03-02/02, ur.broj: 5030109-03-5 od 29. listopada 2003. godine (u daljnjem tekstu: Odluka Vlade).
NN 3/2007 • Navedenom Odlukom Vlade odbijen je kao neosnovan prigovor predlagateljice protiv Odluke Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za granice jedinica lokalne samouprave, klasa: 015-01/95-01/79, urbroj: 514-10-01/2-03-44 od 29. svibnja 2003. godine, kojom se utvrđuje granica između Općine Smokvica i predlagateljice (u daljnjem tekstu: Odluka Povjerenstva).
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 3/2007 • Granica između dviju općina (Općine Smokvica i predlagateljice) utvrđena je u izreci Odluke Povjerenstva »na način da se granica između te dvije jedinice lokalne samouprave poklapa s granicom katastarske općine Smokvica i katastarske općine Blato te područje čitave k.o. Smokvica pripada području Općine Smokvica«.
NN 3/2007 • 2. Predlagateljica smatra da je Upravni sud Republike Hrvatske, rješavajući o njezinom zahtjevu za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina, pogrešno primijenio članak 66. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, broj 53/91., 9/92. i 77/92. – u daljnjem tekstu: ZUS). Konkretno, smatra da je Upravni sud pogriješio kad je odbacio njezin zahtjev zbog nedopuštenosti, to jest zbog toga što akt protiv kojeg je zahtjev podnesen nije pojedinačni akt u smislu članka 66. ZUS-a.
NN 3/2007 • U podnesku predlagateljica iznosi svoje stajalište »da je riječ o pojedinačnom aktu te da se u odnosu na njega može podnijeti i zahtjev za zaštitu Ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina i pokrenuti upravni spor (članak 224. stavak 3. Zakona o općem upravnom postupku). Ako bi se smatralo da nema redovnog pravnog lijeka, tada bi se prema članku 224. stavak 3. ZUP-a neposredno mogao pokrenuti upravni spor, a podnositelj ustavne tužbe to je svojim zahtjevom (podredno tužbom u upravnom sporu) i učinio«.
NN 3/2007 • 3. Od navoda predlagateljice sadržanih u podnesku, za ovaj ustavnosudski postupak važni su sljedeći:
NN 3/2007 • Predlagateljica smatra da je rješenjem Upravnog suda Republike Hrvatske osobito povrijeđeno ustavno jamstvo na sudsku kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti propisano člankom 19. stavkom 2. Ustava, jer ono »upućuje na apsolutnu uskratu sudske zaštite u takvim stvarima pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. To treba shvatiti kao uskratu kako u slučajevima iz članka 66. ZUS-a (Zpa), tako i uskratu prava na tužbu u upravnom sporu«, pri čemu »o pravu na sudsku zaštitu iz članka 19. stavak 2. Ustava u osporenom rješenju ostaje samo šutnja«. Iz istih razloga smatra povrijeđenim i ustavno pravo na pravično suđenje, zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.
NN 3/2007 • U ostalom dijelu podneska predlagateljica obrazlaže navodne povrede svojih ustavnih prava zajamčenih člancima 14. stavkom 2., 16., 18., 26., 48. i 50. Ustava. Budući da bi ti navodi mogli biti važni samo u slučaju kad bi osporene odluke bile pojedinačni akti iz članka 66. ZUS-a, u ovoj je točki izostavljen njihov prikaz kao nepotreban.
NN 3/2007 • 4. Prethodno pitanje u ovom ustavnosudskom postupku odnosilo se na utvrđivanje pravne naravi osporenih odluka Povjerenstva i Vlade Republike Hrvatske. Stoga je za potrebe ustavnosudskog postupka zatražen spis Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Zpa-52/2003.
NN 3/2007 • Iz spisa je razvidno da je Upravni sud Republike Hrvatske svoje rješenje kojim je zbog nedopuštenosti odbacio zahtjev predlagateljice za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina utemeljio na stajalištu da njime pobijana Odluka Vlade nije pojedinačni akt u smislu članka 66. ZUS-a, koji propisuje:
NN 3/2007 • O zahtjevu za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina, ako je takva sloboda ili pravo povrijeđeno konačnim pojedinačnim aktom a nije osigurana druga sudska zaštita odlučuje sud nadležan za upravne sporove odgovarajućom primjenom ovoga zakona.
NN 3/2007 • U obrazloženju osporenog rješenja Upravni sud je naveo sljedeće: »Odluka kojom se utvrđuju granice između jedinica lokalne samouprave po ocjeni ovog Suda ne predstavlja pojedinačni akt iz naprijed citiranog članka 66. Zakona o upravnim sporovima. Ovo zbog toga što se takvom odlukom ne dira u Ustavom zajamčena prava jedinice lokalne samouprave. Naime, Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na lokalnu samoupravu ne sadrži u sebi i pravo određene jedinice lokalne samouprave na teritorij za koji ta jedinica smatra da joj treba pripasti odnosno da ga treba uključiti unutar njenih granica. Područja jedinica lokalne samouprave odredio je Hrvatski sabor Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 10/97., 124/97., 22/99., 117/99., 128/99., 44/00., 127/00., 92/01., 79/02., 83/02., 25/03. i 107/03.), time što je navedeni Zakon ovlastio jedinice lokalne samouprave da mogu sporazumno izmijeniti međusobne granice (članak 28.), a u slučaju nepostizanja takvog sporazuma, donošenje odluke o promjeni granica između jedinica lokalne samouprave Zakon je stavio u nadležnost Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za granice jedinice lokalne samouprave, te propisao da se protiv odluke Povjerenstva može izjaviti prigovor Vladi Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave odluke (članak 29.). Izjavljivanje prigovora protiv odluke navedenog Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske je po ocjeni ovog Suda jedina pravna zaštita koja se može ostvarivati protiv takve odluke pa se stoga protiv odluke donesene po prigovoru ne može ostvarivati sudska zaštita pred Upravnim sudom Republike Hrvatske«.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 39/09, Broj 12/94,
Broj 5/04, Broj 34/92,
Broj 27/05, Broj 96/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE