PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 132/2005 • Napomena: Cjenik od 1. ožujka 2004. i 1. siječnja 2005. imaju za 31. kategoriju raspon od 201 do 300 m3, a za 32. kategoriju od 300 m3
NN 132/2005 • U kolonama 3., 5. i 7. tablice 9., te iz slike 12. vidljiv je različit iznos naknada za pojedine razine potrošnje pod pretpostavkom da 95 postotnim iznosom naknade od iznosa naknade potrošači pokrivaju fiksne troškove sustava. U tom slučaju vidljive su izuzetne razlike u pokrivanju tih troškova za različite razine potrošnje.
NN 132/2005 • Agencije je analizirala i drugi spomenuti pristup pod pretpostavkom da svaki potrošač sudjeluje u podmirenju fiksnog troška s jednakim iznosom. Primjerice 800 kuna u ukupnom godišnjem obračunu vode. Prikaz sa slike 13. pokazuje da se na taj način pojedini potrošači nalaze u neravnopravnom položaju budući da neki potrošači ne podmiruju ni fiksni trošak koji bi im takvim izračunom pripadao, dok drugi plaćaju i fiksni i veći iznos varijabilnog troška. Tako potrošači s godišnjim iznosima potrošnje vode od 15, 20, 35 i iznad 50 m3 pokrivaju pretpostavljen iznos fiksnog troška koji ih pripada i plaćaju varijabilni dio troškova, dok potrošači s godišnjim iznosima potrošnje vode od 16, 21 i 36 m3 i s potrošnjom ispod 15 m3 ne pokrivaju ni fiksni trošak koji bi ih izračunom pripadao. Ovakvi rezultati dobili bi se i uz bilo koji drugi pretpostavljeni iznos fiksnih troškova po pojedinom potrošaču. Sve to ukazuje na neprihvatljivost tarifnog sustava čija je posljedica neravnopravan tretman pojedinih potrošača u odnosu na druge. Takav tarifni sustav u kojem se fiksna naknada pokušala uključiti u volumetrijski obračun određivanja naknada, dovodi nužno do stavljanja u neravnopravan položaj jednih potrošača u odnosu na druge te zato nije prihvatljiv niti primijenjen ni u jednoj zemlji na području EZ-a.
NN 132/2005 • Slika 13. Grafički prikaz odnosa količine potrošnje i cijene vode temeljem cjenika poduzetnika Ponikve d.o.o.
NN 132/2005 • Izvor: Službene novine Primorsko-goranske županije br. 8/04, web stranice Službenih novina Primorsko-goranske županije [http://www.sn.pgz.hr]; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
NN 132/2005 • 11. Negativni učinci podjele potrošača s obzirom na različitu razinu potrošnje tijekom pojedinih mjeseci u godini
NN 132/2005 • Agencija je utvrdila da podjela potrošača s obzirom na različitu razinu potrošnje tijekom pojedinih mjeseci tijekom godine i temeljem toga utvrđenih Odluka o načinu plaćanja i visini cijena komunalnih usluga, odnosno njezinih izmjena i dopuna pokazuje diskriminatoran učinak. Također, utvrđeno je da je netočna teza poduzetnika Ponikve d.o.o. iz njegovih očitovanja dostavljenih Agenciji da bi drugačijim načinom određivanja tarife »povremeni« potrošači bili privilegirani u odnosu na »stalne«. Kada se izgrađuje sustav opskrbe vodom i pripadajuća infrastruktura, tada takav sustav ne prepoznaje tko je »stalni«, a tko »povremeni« potrošač. Mreža vodovoda mora biti izgrađena na taj način da pruža svim potrošačima otoka Krka uslugu opskrbe pitkom vodom. Stanovništvo Krka, oni koji stalno prebivaju na njemu, nisu strogo koncentrirani bilo u unutrašnjosti ili u mjestima uz obalu. Isto tako, »povremeni« stanovnici nisu isključivo koncentrirani u jednom naselju na otoku Krku, već u svim naseljima uz obalu otoka Krka. Ovime se želi naglasiti da se zbog potpune opskrbe potrošača na otoku Krku svakako mora izgraditi sveobuhvatna vodovodna mreža koja će opskrbljivati potrošače u svim dijelovima otoka. Ne ulazeći u tehničke specifičnosti u izgradnji vodovodne mreže, činjenica je da značajan trošak nastaje u izgradnji mreže. U tom smislu veći broj potrošača, bez obzira jesu li »stalni« ili »povremeni«, djeluje samo pozitivno u ekonomskom smislu iz više razloga. Prvi je da veći broj potrošača smanjuje prosječne fiksne troškove po pojedinom potrošaču ako se promatra dugoročno razdoblje, primjerice godišnje. Prosječni fiksni troškovi izračunavaju se dijeljenjem ukupnih fiksnih troškova (FT) s brojem potrošača (N):
NN 132/2005 • Na taj je način vidljivo da povećanje broja potrošača u nazivniku formule smanjuje prosječne troškove. Jednako tako povećana potrošnja, a time i proizvodnja promatrana na godišnjoj razini dovodi do smanjivanja marginalnih troškova proizvodnje. A kako je već prije navedeno, idealni sustav određivanja naknada za uslugu opskrbe vodom bio bi onaj koji kombinira fiksnu naknadu i naknadu baziranu na volumetrijskoj bazi, a koja bi trebala odražavati marginalne troškove opskrbe.
NN 132/2005 • Nadalje, sustav opskrbe vodom karakterizira načelo solidarnosti. Ono se očituje prije svega usvega u principu prosječnih troškova i solidarnom podmirivanju tih troškova. Inače bi nastao čitaitanja i problema u izračunu stvarnih troškova opskrbe. Na taj način potrošač koji se nalazi primjerice pet kilometara od izvorišta i koji stvarno »troši« pet kilometara vodovodne infrastrukture, mogao bi zahtijevati pokrivanje i obračun manjeg iznosa fiksnih troškova u skladu sa stvarnim troškovima koji nastaju prema njemu kao potrošaču. U tom smislu treba objasniti i načelo solidarnosti vezano uz namjenski porast cijene u ljetnim mjesecima u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna u iznosu od 1,50 kuna po m3. S obzirom na karakter potrošnje može se zaključiti da se u relativnom i apsolutnom iznosu od ukupnog iznosa prikupljenih sredstava iz ove osnove veći iznos sredstava prihoduje od »povremenih« potrošača. S druge strane, tako prikupljena sredstva koriste se za investicije na vodoopskrbnom sustavu otoka Krka, a prema Koncepciji razvoja vodoopskrbe na otoku Krku od 2001. do 2008. (objavljene na web stranicama poduzetnika Ponikve d.o.o.; http://www.ponikve.hr). Među ostalim investicijama u tom dokumentu navodi se na str. 13. i dovođenje vode u one dijelove otoka koji danas nemaju vodu. U tom dijelu spominje se područje Dobrinjštine koje je u centralnom dijelu otoka i koji nema izražen turistički karakter te u kojem u najvećem dijelu ili gotovo isključivo prebivaju »stalni« potrošači. U dijelu tih investicija ulaze i sredstva prikupljena na gore spomenut način. Na taj način se tvrdnja poduzetnika Ponikve d.o.o. o tome da bi bez ovakvog tarifnog sustava »povremeni potrošači bili privilegirani, a stalni dovedeni u neravnopravan (lošiji) položaj« mogla smisleno promijeniti da »povremeni« potrošači financiraju nešto gdje ne participiraju. Ali naravno da se tvrdnja neće iskazati jer upravo načelo solidarnosti u sustavu opskrbe vodom nalaže da svi potrošači solidarno participiraju u razvoju i održavanju sustavom te da ne treba pojedini potrošače ili kategorije potrošača stavljati u neravnopravan položaj.
NN 132/2005 • Činjenica da pojedini potrošači stalno prebivaju na otoku je pitanje koje se sustavno rješava, a ne putem cjenika. Zakon o otocima je jedno vrijeme prepoznavao ovu kategoriju potrošača i osiguravao određena sredstva iz državnog proračuna temeljem transfera za pokrivanje punog iznosa cijene vode komunalnim društvima. Međutim, cijena vode određena od strane komunalnog društva za sve potrošače mora biti jednaka. Pitanje uvažavanja specifičnih uvjeta života na određenim područjima rješava se putem transfera. I to je jedini prihvatljiv način koji ne diskriminira različite skupine potrošača.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 132/2005 • Agencije je analizirala sve tehničke i ekonomske specifičnosti djelatnosti opskrbe vodom. U tom smislu, treba zaključiti da u vodoopskrbnom sustavu nastaju troškovi i onda kada se sam krajnji proizvod (voda) ne upotrebljava. Načelo solidarnosti i jednakosti svih potrošača upućuje na to da je opravdan određeni iznos naknade za održavanje i upravljanje sustavom koji bi se obračunavao u jednakom iznosu prema svim potrošačima tijekom određenog vremenskog razdoblja. Obično je to mjesečni obračun. Agencije je komparativnim uvidom u praksu na području EZ-a zaključila da se taj iznos naknade (kao fiksna i/ili minimalna naknada) javlja gotovo u svim zemljama EZ-a. Struka i komparativna praksa pokazale su kakvi tarifni sustavi ispunjavaju zahtjeve za nediskriminatoran odnos prema svim kategorijama potrošača, s jedne strane, i za osiguranjem dovoljnih financijskih sredstava u upravljanju sustavom opskrbe vodom koji osigurava održivost i razvoj, s druge strane.
NN 132/2005 • 12. Komparativni prikaz tarifnih sustava koji primjenjuju poduzetnici u djelatnosti opskrbe vodom na određenim otocima u Republici Hrvatskoj
NN 132/2005 • Agencija je pri izradi ekonomske analize analizirala i tarifne sustave koje primjenjuju poduzetnici u djelatnosti opskrbe vodom na određenim otocima u Republici Hrvatskoj, i to:
NN 132/2005 • Vodovod i čistoća Cres Mali Lošinj d.o.o., Cres, otok Cres i Mali Lošinj,
NN 132/2005 • Navedeni poduzetnici i otoci izabrani su zbog pretpostavke da imaju sličan karakter poslovanja s otokom Krkom i poduzetnikom Ponikve d.o.o., kako u tehničkom smislu, tako i u smislu strukture i karaktera potrošnje, te zbog jedinstvenog zakonodavnog okvira u kojem odabrani poduzetnici djeluju.
NN 132/2005 • Struktura potrošnje pitke vode za četiri odabrana poduzetnika pokazuje slični sezonski karakter, gdje potrošnja izrazito raste tijekom ljetnih mjeseci, odnosno u mjesecu lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu tijekom kalendarske godine. Izrazito naglašeni sezonski karakter potrošnje i činjenica da svi spomenuti poduzetnici djelatnost opskrbe vodom te odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obavljaju na otocima, daje kvalitetan i reprezentativni uzorak na temelju kojega se mogu donijeti određeni zaključci o tarifnim sustavima koji se primjenjuju.
NN 132/2005 • U nastavku se prikazuju cjenici navedenih odabranih poduzetnika. Cjenici prikazuju cijene vode bez uključenih naknada i PDV-a
NN 132/2005 • 12.1. Analiza cjenika poduzetnika Vodovod i čistoća Cres Mali Lošinj d.o.o.
NN 132/2005 • Struktura potrošnje vode na otocima Cresu i Malom Lošinju pokazuje izraziti sezonski karakter pri čemu potrošnja vode raste tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna što je prikazano na slici 14.
NN 132/2005 • Slika 14. Grafički prikaz potrošnje vode na otoku Cresu i Malom Lošinju putem vodovodne mreže poduzetnika Vodovod i čistoća Cres i Mali Lošinj d.o.o. u razdoblju 2002., 2003. i 2004. godine
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 152/08, Broj 22/93,
Broj 28/09, Broj 24/95,
Broj 1/08, Broj 103/06
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE