PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica HR2005-03-40-794 NN 40/2005

• Nedostavljanje podataka ili dostavljanje netočnih, nepotpunih ili neažurnih podataka u propisanom sadržaju i rokovima povlači kaznene odredbe iz članaka 69. i 70. navedenog Zakona.

Stranica 2005-03-40-794 NN 40/2005

• Pojedinačni podaci koji će se prikupiti ovim istraživanjem SPS-ind za 2004. i sljedeće godine koristit će se isključivo u statističke svrhe, u skladu s odredbama Zakona o službenoj statistici o povjerljivosti pojedinačnih statističkih podataka (članci 59. do 66.).

Stranica 2005-03-40-794 NN 40/2005

• Vrijednost intermedijarnih dobara i usluga obračunava se po kupovnim cijenama (isključujući odbitni PDV) sličnih dobara i usluga u vrijeme ulaza u proizvodni proces. Bilježe se na sljedeći način: dobra se bilježe kada su stvarno potrošena (a ne kada su kupljena i stavljena u skladište), a usluge se bilježe u vrijeme kupnje ili nabave, osim transportnih usluga u specifičnim slučajevima (vidi objašnjenja za retke 3.–5.).

Stranica 2005-03-40-794 NN 40/2005

• Kupovna cijena jest cijena koju kupac stvarno plaća za proizvode, a uključuje sve poreze i pristojbe osim PDV-a i ostalih odbitnih poreza na proizvode (npr. trošarine) te subvencija na proizvode. U kupovnu cijenu treba uključiti i bilo koji trošak prijevoza koji kupac plaća odvojeno na mjestu isporuke, a treba odbiti cjelokupni popust na količinu ili kupnju izvan sezone i kamatu ili naplaćenu uslugu u kreditnim aranžmanima ili neke naplate kao rezultat neplaćanja u roku. Po kupovnim (nabavnim) cijenama prema konceptu SPS-a i ESA-e 95 EU-a bilježi se vrijednost intermedijarne potrošnje, ali po tekućim kupovnim cijenama istovrsnih dobara i usluga u vrijeme kada ulaze u proizvodni proces (kada se troše), a ne kada su kupljeni (nabavljeni) i stavljeni u skladište.

Internet NN 40/2005
• Proizvodnja označava proces ili obradu, a output je rezultat/izlaz iz te proizvodnje. Output se sastoji od svih dobara i usluga proizvedenih u obračunskom (referentnom) razdoblja unutar granice proizvodnje. Prema definicijama SPS-a i ESA 95, u granicu proizvodnje ulaze: a) tržišna proizvodnja, b) proizvodnja proizvoda za vlastitu finalnu uporabu, tj. vlastite bruto investicije u fiksni kapital (uključuje i proizvodnju proizvoda za vlastitu finalnu potrošnju, ali samo u sektoru kućanstva) i c) ostalu netržišnu proizvodnju, tj. onu koja se isporučuje jedinicama besplatno ili po cijenama koje nisu ekonomski bitne. Vrijednost outputa uvijek se obračunava po bazičnim cijenama, a bilježi se kada je proizveden, a ne kada je naplaćen od kupca.
Internet stranice NN 40/2005
• Output je ovdje definiran u kontekstu SPS-a i računa proizvodnje prema ESA-i 95, što znači da se odnosi na statističke jedinice – poduzeće i lokalni JVD – a ne na proces proizvodnje.
Internet stranice NN 40/2005 • Bazična cijena jest cijena koju prima proizvođač od kupca za jedinicu dobra ili usluge koju je proizveo, tj. njegov output, i koja je umanjena za cjelokupan porez na tu jedinicu koji se obračunava kao posljedica proizvodnje ili prodaje (tj. porez na proizvode) te uvećana za cjelokupni iznos subvencija na tu jedinicu (tj. subvencije na proizvode). Transportne usluge uključene su u bazičnu cijenu ako ih proizvođač naplaćuje istim računom, čak i kada su iskazane kao zasebna stavka na računu. Međutim, ako proizvođač izdaje poseban račun za transportne usluge, one se ne uključuju u bazičnu cijenu.
Internet stranice NN 40/2005 • Pema konceptu ESA-e 95, BDV je definiran kao vrijednost proizvodnje koja je umanjena za vrijednost intermedijarne potrošnje. Može se mjeriti bruto ili neto, tj. prije ili nakon odbijanja potrošnje fiksnoga kapitala.
Internet stranice NN 40/2005 • BDV mjeri doprinos što ga BDV-u daje svaki pojedini proizvođač, vrsta djelatnosti ili sektor. U ovim Statističkim standardima račun proizvodnje mjeri doprinos što ga BDP-u daju samo industrijski proizvođači, industrijske vrste djelatnosti i industrijski dio sektora nefinancijskih poduzeća.
Internet stranice NN 40/2005 • U računu proizvodnje bilježi se djelatnost proizvodnje dobara i usluga prema konceptu ESA-e i SNA. To znači da sadržaj računa nije određen samo pojmovnim okvirom, definicijama i klasifikacijama nego i načinom na koji se tumači i primjenjuje u praksi. U drugim kontekstima može imati drugačije značenje.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Vijesti NN 40/2005 • U račun proizvodnje ulaze tri temeljna elementa: proizvodnja/output, intermedijarna potrošnja i potrošnja fiksnoga kapitala. Njegova je izravnavajuća stavka bruto dodana vrijednost, koja se mjeri bruto ili neto, tj. prije ili nakon odbijanja potrošnje fiksnoga kapitala.
Informacije NN 40/2005 • (General rule for recording and evaluation in production account)
Poslovne stranice NN 40/2005 • U računu proizvodnje output se bilježi kao izvor (resource), a intermedijarna potrošnja kao uporaba (use). Output se vrednuje u bazičnim cijenama, a intermedijarna potrošnja u kupovnim cijenama.
Pregledi NN 40/2005 • Izvještajne jedinice istraživanja SPS-ind za 2004. jesu svi poslovni subjekti (pravne i fizičke osobe) koje su u Registru poslovnih subjekata (RPS) 8) razvrstani u djelatnost industrije odnosno u područja C, D i E (odjeljci 10 do 41) prema NKD-u 2002. (pravne osobe) ili obavljaju industrijsku djelatnost prema informacijama iz Obrtnog registra (fizičke osobe) ili drugih sekundarnih izvora. Izvještajne su jedinice i one pravne ili fizičke osobe koje nisu razvrstane prema glavnoj djelatnosti u industriju, ali imaju dijelove koje se bave industrijskom djelatnosti bez obzira na to jesu li ti dijelovi pravno konstituirani ili nisu (sekundarne djelatnosti poslovnih subjekata).
Besplatno NN 40/2005 • Izvještajne jedinice najčešće su trgovačka društva ili obrtnici, a mogu biti sve druge pravne ili fizičke osobe koje su bile aktivne u izvještajnoj godini (2004.) i bavile su se industrijskom djelatnosti na teritoriju RH, a prema kriteriju obuhvata se nalaze u adresaru IND-21/SPS za 2004.
Glasnik NN 40/2005 • Izvještajne jedinice definirane su adresarom IND-21/SPS, a identifikacijski podaci za izvještajnu jedinicu uglavnom su i identifikacijski podaci trgovačkih društava te drugih pravnih osoba koje se bave industrijskom ili neindustrijskom djelatnosti. Izvještajne jedinice dužne su dostaviti podatke za sve statističke jedinice koje se nalaze u adresaru IND-21/SPS, a ručno su im upisane (šifrirane) na obrascu IND-21/SPS u tablici 1., koji im dostavlja županijski ured za statistiku s njihova područja. U slučaju da se neka izvještajna jedinica nije bavila industrijskom proizvodnjom u izvještajnoj godini iako je u RPS-u razvrstana u industrijsku djelatnost, dužna je popuniti podatke u stupcu za statističku jedinicu – poduzeće i u stupcu za neindustrijske djelatnosti.
Propis NN 40/2005 • Širok je raspon informacija potreban kako bi se stvorila cjelovita statistička slika o industriji ili nekoj drugoj gospodarskoj djelatnosti. Kako bi se na zadovoljavajući način moglo promatrati i analizirati SPS-ind pokazatelje, nužno je bilo definirati obitelj statističkih jedinica (family of statistical units) jer u praksi većina jedinica obavlja nekoliko različitih vrsta djelatnosti, a ustrojstvena razina na kojoj je moguće prikupiti podatke varira u odnosu na vrstu podataka. Prema metodologiji NKD-a 2002.9), izrađenoj temeljem Uvoda u NACE Rev. 1.1, karakteristične jedinice koje obavljaju određene djelatnosti razvrstavaju se u glavnu, sporednu i pomoćnu djelatnost na temelju jasno određenih kriterija, a treba ih voditi u statističkim registrima i raznim adresarima. Kriteriji za razvrstavanje statističkih jedinica iz uvoda u NACE Rev. 1.1 navedeni su u EU-ovu normativu »Uredba o statističkim jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava EU-a« 10), a usklađeni su s metodološkim okvirom ESA-e 95. Statistička jedinica može biti prepoznatljiva pravna ili fizička jedinica ili statistička konstrukcija. Različite vrste statističkih jedinica koriste se za različite potrebe, ali svaka je jedinica poseban entitet koji je definiran tako da ga je moguće prepoznati i odrediti te izbjeći zamjenjivanje s bilo kojom drugom vrstom jedinice te je iznimno važno da budu razvrstane prema NKD-u 2002. na isti način u svim statističkim istraživanjima kako bi se statistički podaci mogli objediniti i kako bi se mogao spriječiti duplicitet ili neobuhvaćanje.
Propis NN 40/2005 • Iz svih navedenih razloga i zbog nedostatka statističkoga poslovnog registra, koji Državni zavod za statistiku tek izgrađuje (RPS je administrativni registar), Odjel statistike industrije i energije samostalno određuje statističke jedinice za sva poslovna istraživanja industrije i izrađuje adresare za statistička istraživanja industrije vodeći računa o njihovoj usporedivosti. Taj koncept konsolidacije adresara za statistička istraživanja industrije prvi je put primijenjen u godišnjem istraživanju industrije IND-21 za 1998., čiji su sastavni dio bili i podaci istraživanja SPS-ind kako bi se osigurala nacionalna konzistentnost pokazatelja statistike industrije i njihova usporedivost s EU-om. Za istraživanje IND-21 odnosno danas IND-21/SPS, izabrane su statističke jedinice pod nazivom poduzeće i industrijska lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti (u daljem tekstu: lokalni JVD). Izabrane statističke jedinice korištene su pri izradi adresara statističkih jedinica za ovo istraživanje.
Propis NN 40/2005 • Statističke jedinice istraživanja SPS-ind za 2004. jesu industrijska poduzeća i industrijski lokalni JVD-i te neindustrijska poduzeća u cjelini ako imaju barem jedan industrijski lokalni JVD.
Propis NN 40/2005 • Definicije statističkih jedinica istraživanja SPS-ind za 2004. – poduzeća i industrijskih lokalnih JVD-a dajemo u nastavku radi objašnjenja i boljeg razumijevanja statističkih pojmova koji se koriste u ovom istraživanju od strane svih sudionika u provedbi ovog istraživanja kako bi se podaci mogli ispravno popuniti. S obzirom na iznimnu važnost ove materije, posebno za interpretaciju dobivenih pokazatelja i zbog nepostojanja konzistentne statističke terminologije u RH, dajemo njihove pojedinačne definicije preuzete iz standarda EU-a, a u zagradi izvorni naziv na engleskom jeziku.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 113/09, Broj 106/07, Broj 106/01, Broj 57/00, Broj 101/02, Broj 179/04
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled