PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica HR2009-07-89-2263 NN 89/2009

• Osim toga odgovornost Republike Hrvatske podnositeljica nalazi i u tome što je Trgovački sud u Zagrebu dopustio nezakonit upis u sudski registar »P. š.« iako ona nije bila »štedionica« i time joj omogućio da na financijskom tržištu nastupa prema trećim osobama predstavljajući se kao štedionica i tako prikuplja kapital, čime su treće osobe, pa i podnositeljica, bili izloženi neprihvatljivom tržišnom riziku što je bilo od utjecaja na povjeravanje sredstava »P. š.«. Smatra da je stajalište sudova o potrebi postojanja namjere na strani države kod nanošenja štete pogrešno i protivno stajalištu Ustavnog suda iz odluke broj: U-III-2314/2006 od 21. veljače 2007. (»Narodne novine« broj 36/07.).

Stranica 2009-07-89-2263 NN 89/2009

• 3. Prema odredbi članka 62. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom. Ustavni sud u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja povrijeđeno njegovo ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.

Stranica 2009-07-89-2263 NN 89/2009

• 4. Predmet postupka koji je prethodio ustavnosudskom postupku bio je tužbeni zahtjev podnositeljice za naknadu štete protiv Republike Hrvatske koji je temeljila na tvrdnji da je Republika Hrvatska preko svojih tijela nadležnih za kontrolu poslovanja štedionica (Porezna uprava, ZAP, Narodna banka Hrvatske) odnosno zbog neaktivnosti sudova (Trgovačkog suda u Zagrebu) propustila poduzeti zakonske mjere nadzora poslovanja Poljoprivredne zadruge »S.« Š. i njezinih organizacijskih oblika, te da je zbog toga došlo do nepravilnog rada tijela državne uprave i sudstva, čime je podnositeljica ostala bez svog depozita od 32.000,00 kuna.

Stranica 2009-07-89-2263 NN 89/2009

• 5. Odgovornost Republike Hrvatske za štetu nastalu nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne i javne uprave propisana je člankom 13. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine« broj 75/93., 92/96., 48/99., 15/00., 127/00., 59/01., 190/03. – pročišćeni tekst, 199/03.), koji glasi:

Internet NN 89/2009
• Štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim i nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim poslovima državne uprave, naknađuje Republika Hrvatska.
Internet stranice NN 89/2009
• 6. U provedenom sudskom postupku, koji je prethodio ustavnosudskom postupku, bila je sporna odgovornost države samo zbog činjenice neprovođenja odgovarajućeg nadzora tijela PZ »S.« Š., po navodima tužbe podnositeljice, odnosno bilo je prijeporno postojanje pretpostavki na temelju kojih Republika Hrvatska odgovara za štetu te uzročno posljedična veza između neprovođenja nadzora i propasti depozita podnositeljice.
Internet stranice NN 89/2009 • Nadležni sud prvog stupnja odbio je tužbeni zahtjev podnositeljice kao neosnovan, što je svojom presudom potvrdio i drugostupanjski sud u povodu žalbe podnositeljice.
Internet stranice NN 89/2009 • 7. Za utvrđenje jesu li podnositeljici osporenim presudama nadležnih sudova povrijeđena ustavna prava na koja ukazuje u ustavnoj tužbi, u ustavnosudskom postupku trebalo je odgovoriti na sljedeće pitanje:
Internet stranice NN 89/2009 • Ustavni sud pritom napominje da su za postojanje javnopravne odgovornosti države za štetu u smislu članka 13. Zakona o sustavu državne uprave u konkretnom slučaju trebale biti kumulativno ispunjene tri pravne pretpostavke: – prvo, nezakonit ili nepravilan rad tijela države uprave i sudstva, – drugo, postojanje štete koja je zbog toga nastala podnositeljici, i – treće, uzročna veza između nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave/sudstva i nastale štete podnositeljici (pri čemu je bitno dokazati da je nastala šteta neposredna posljedica nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave/sudstva, to jest da šteta ne bi nastala da njega nije bilo).
Internet stranice NN 89/2009 • 8. Za utvrđenje jesu li u konkretnom slučaju bile ispunjene navedene pravne pretpostavke relevantni su dijelovi obrazloženja prvostupanjske presude koji se odnose na dokazni postupak u kojem je utvrđeno da je podnositeljica sa Štedno – kreditnom službom »P. š.« Poljoprivredne zadruge »S.« Š. (u daljnjem tekstu: PZ »S.« Š.) 18. ožujka 1998. sklopila ugovor o oročavanju depozita. Dana 9. svibnja 1998. je bila izvršena blokada računa PZ »S.« Š., a potom i stečajni postupak, uslijed čega podnositeljici nije izvršen povrat depozita.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Vijesti NN 89/2009 • Činjenična osnova tužbe i tužbenog zahtjeva podnositeljice utemeljena je na tvrdnji da je podnositeljica bila dovedena u bitnu zabludu u pogledu pravne osobe s kojom sklapa ugovor (da se radi o štedionici, a ne o štedno-kreditnoj službi) i u pogledu pravne prirode posla (oročeni depozit, a ne štednja) i to sve zato što je tuženica propuštanjem pravilne primjene članka 54. stavka 1. Zakona o bankama i štedionicama (»Narodne novine« broj 94/93.) omogućila nakon stupanja na snagu tog zakona nezakonit upis naziva »štedionica« u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu (2. lipnja 1995. godine), odnosno i neovisno o ovome, što je propušteno brisati takav naziv iz registra i po službenoj dužnosti temeljem članka 63. Zakona o sudskom registru (»Narodne novine« broj 1/95. i 57/96.). Također je podnositeljica smatrala da su postojali i propusti Ministarstva financija, Zavoda za platni promet, Financijske policije i Hrvatske narodne banke.
Informacije NN 89/2009 • U dokaznom postupku utvrđeno je da je Trgovački sud u Zagrebu po službenoj dužnosti, a nakon stupanja na snagu Zakona o bankama i štedionicama (stupio na snagu 28. listopada 1993.) trebao pokrenuti postupak radi upisa brisanja ili promjene podataka u sudskom registru tada »P. š.« Štedno-kreditne službe Poljoprivredne zadruge »S.« s.p.o., jer ista u svom nazivu više nije mogla sadržavati naziv »štedionica«.
Poslovne stranice NN 89/2009 • Utvrđeno je da je izvršena promjena naziva tvrtke 2. lipnja 1995. rješenjem broj: Fi-5485/95 u Štedno-kreditnu službu »P. š.« Poljoprivredne zadruge »S.« s.p.o. (samostalna potpuna odgovornost). Raniji propisi prije donošenja Zakona o bankama i štedionicama nisu sadržavali zabranu upisivanja naziva »banke« ili »štedionice«, ako pravna osoba nije bila registrirana u skladu s pravnom regulativom u svezi s poslovanjem banke, a osobito jer je PZ »S.« Š. registrirana po Zakonu o štedno-kreditnim organizacijama (»Narodne novine« broj 57/89.).
Pregledi NN 89/2009 • Financijska policija, a prije Zavod za platni promet odnosno Služba društvenog knjigovodstva do 12. svibnja 1998. nisu proveli kontrolu nad radom PZ »S.« Š. Dana 12. svibnja 1998. je Financijska policija provela nadzor rada nad PZ »S.« Š. te su prilikom obavljanja kontrole nađene nepravilnosti u radu, zbog čega su protiv odgovornih osoba podnesene kaznene prijave.
Besplatno NN 89/2009 • Porezna uprava nije nad PZ »S.« Š. obavljala nadzor sukladno članku 3. stavku 1. točki 5. Zakona o poreznoj upravi (»Narodne novine« broj 75/93. i 71/99.) dok Narodna banka Hrvatske sukladno odredbi članka 49. Zakona o Narodnoj banci Hrvatske (»Narodne novine« broj 74/92.) nije bila je dužna kontrolirati PZ »S.« Š. jer nije obavljala bankarske poslove.
Glasnik NN 89/2009 • Iz ugovora o oročenju depozita od 18. ožujka 1998. proizlazi da je podnositeljica sklopila ugovor s PZ »S.« Š., čiji se žig s potpisom nalazi na dnu tog ugovora, a da se Štedno kreditna služba »P. š.« pojavljuje kao zastupnik PZ »S.« Š., a iz ugovora slijedi da se radi o ugovoru o depozitu.
Propis NN 89/2009 • Prvostupanjski sud je iz navedenog činjeničnog stanja zaključio da je podnositeljica s obzirom na sadržaj ugovora o oročenju depozita morala znati, odnosno biti svjesna činjenice da sklapa ugovor sa »S.« Poljoprivrednom zadrugom Š. s.p.o., kao zastupanom osobom, a ne sa štedionicom, slijedom čega je po odredbi članka 85. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine« broj 53/91., 73/91., 3/94., 7/96. i 112/99.) samo Poljoprivredna zadruga kao zastupana osoba bila odgovorna za obveze nastale iz sklopljenog ugovora.
Propis NN 89/2009 • Čak i u slučaju postojanja uzročno posljedične veze, ne bi postojala odgovornost tuženice, »obzirom da tužiteljica nije dokazala da je u radu suca Trgovačkog suda postojala namjera ili pristanak da joj se nanese šteta, budući da je nepridržavanje odnosnih odredbi Zakona o bankama i štedionicama, rezultiralo zbog pogrešnog ili drugačijeg pravnog shvaćanja o već stečenim pravima upisanih subjekata u odnosu na primjenu tih zakona«, utvrđuje prvostupanjski sud.
Propis NN 89/2009 • 9. Drugostupanjski sud je odbio žalbu podnositeljice te potvrdio činjenična utvrđenja prvostupanjskoga suda. Međutim u odnosu na pravna stajališta prvostupanjskoga suda, taj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev podnositeljice za naknadu štete isplatom uloženog depozita neosnovan iz razloga jer se podnositeljica ne može s uspjehom pozivati na odgovornost tuženice tvrdeći da je njezinom krivnjom dovedena u zabludu glede osobe s kojom sklapa ugovor i o vrsti ugovora, kada sama pri sklapanju ugovora nije postupala s onim stupnjem dužne pažnje koja se u takvim prilikama u prometu zahtijeva (članak 61. Zakona o obveznim odnosima). Tekst ugovora i potpisi jasno upućuju da je druga ugovorna strana »S.« PZ Šenkovec, slijedom čega je podnositeljica već čitanjem ugovora mogla izbjeći navedenu krivu predodžbu i odustati od njegova sklapanja. Stoga, po ocjeni tog suda, nije nezakonito postupanje tijela za koje odgovara tuženica utjecalo na sklapanje ugovora u svezi s kojim je podnositeljici nanesena šteta, čime nedostaje uzročno – posljedična veza kao jedna od osnovnih pretpostavki odgovornosti za štetu na temelju članka 154. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima.
Propis NN 89/2009 • 10. Sukladno navedenom, u konkretnom slučaju ne postoji odgovornost Republike Hrvatske za štetu u smislu članka 13. Zakona o sustavu državne uprave, jer ne postoji uzročno – posljedična veza između sklapanja ugovora o depozitu, propasti depozita i nepoduzimanja mjera nadzora poslovanja PZ »S.« Š. od strane nadležnih državnih tijela.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 175/03, Broj 22/07, Broj 164/04, Broj 78/06, Broj 66/09, Broj 105/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled