• Ratnom štetom, u smislu ovoga zakona, smatra se šteta učinjena od neprijatelja, ilegalnih skupina, legalnih tijela Republike Hrvatske, kao i saveznika navedenih skupina i tijela, ukoliko je posredno ili neposredno nastala u vrijeme navedeno u članku 1. ovoga zakona.

• Prema stajalištu Županijskog suda u Sisku, u pravnoj stvari podnositeljice ustavne tužbe »do štete je došlo zbog vrlo loših uvjeta u kojima je tužiteljica tada radila, koji su, prema mišljenju ovog suda, neposredno vezani za neprijateljska djelovanja. Naime, tužiteljica je bila smještena na terenu, živjela u kućama bez struje, vode i grijanja, te je često spavala u vreći za spavanje na podu, betonu, a što je na posljetku rezultiralo da je tužiteljica zadobila aktivnu specifičnu upalu pluća (tuberkulozu), a što je, prema nalazu i mišljenju medicinskog vještaka, apsolutno posljedica uvjeta u kojima je tužiteljica radila«.

• Slijedom svega navedenog, sud drugog stupnja iznosi stajalište da je nastala šteta vezana neposredno za ratna djelovanja neprijatelja, uslijed čega je došlo do narušavanja podnositeljičinog zdravlja te se stoga takva šteta smatra ratnom štetom za koju na temelju Zakona o utvrđivanju ratne štete Republike Hrvatska ne odgovara.

• 6. Ocjenjujući razloge ustavne tužbe sa stajališta članka 14. stavka 2. Ustava, Ustavni sud je utvrdio da osporenom presudom Županijskog suda u Sisku podnositeljici nije povrijeđeno ustavno pravo jednakosti pred zakonom.

• Pravna stajališta navedena u osporenoj presudi zasnivaju se na pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava i na ustavnopravno prihvatljivom tumačenju tog prava. Ustavni sud utvrđuje da je Županijski sud u Sisku, polazeći od činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom parničnom postupku, obrazložio svoja stajališta iznesena u osporenoj presudi, za koja je nedvojbeno da nisu posljedica proizvoljnog tumačenja i samovoljne primjene mjerodavnog materijalnog prava.

• 7. Ocjenjujući razloge podnositeljice sa stajališta članka 29. stavka 1. Ustava, kojim se jamči pravo na pravično suđenje, Ustavni sud utvrdio je da osporenom presudom Županijskog suda u Sisku, koji je proveo postupak unutar svoje nadležnosti, podnositeljici to ustavno pravo nije povrijeđeno. Podnositeljici je omogućeno sudjelovanje u postupku koji je prethodio ustavnosudskom, praćenje tijeka tog postupka, ulaganje pravnog lijeka i poduzimanje drugih zakonom dopuštenih postupovnih radnji, a osporena presuda suda drugog stupnja donesena je u postupku provedenom na temelju i u skladu s mjerodavnim odredbama Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03. i 88/05.).