PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 152/2009 • Slika 8.2-5: Usporedba kritičnog opterećenja hranidbenim dušikom (CLnut(N)) i taloženja dušika za područje sjeverozapadne Hrvatske
NN 152/2009 • Provedena istraživanja i dobiveni podaci ukazuju da je taloženje dušika veći problem od taloženja »kiselih« tvari.
NN 152/2009 • Ukupno 20 receptora obuhvaćeno je istraživanjem na području istočne Slavonije. Usporedbom kritičnog opterećenja za zakiseljavanje i taloženja sumpora i dušika prema mjerenjima DHMZ-a, nije uočeno prekoračenje niti za jedan receptor. Ukoliko se u obzir uzme taloženje izračunato temeljem EMEP modelskog proračuna, tada se može utvrditi prekoračenje za tri receptora što iznosi 27% ukupne promatrane površine:
NN 152/2009 • šuma hrasta lužnjaka i običnog graba na eutričnom smeđem tlu
NN 152/2009 • Kritično opterećenje hranidbenim dušikom (CLnut(N)), prema slici 8.2-6, nije prekoračeno niti za jedan receptor bez obzira na izvor podataka taloženja.
NN 152/2009 • Slika 8.2-6: Usporedba kritičnog opterećenja hranidbenim dušikom (CLnut(N)) i taloženja dušika za područje istočne Slavonije
NN 152/2009 • Uzmu li se u obzir samo podaci DHMZ-a, nema prekoračenja kritičnog opterećenja za zakiseljavanje niti onog hranidbenog dušika što ukazuje da je zaštita šumskih ekosustava istočne Slavonije od zakiseljavanja i eutrofikacije potpuna.
NN 152/2009 • Na osnovi provedenih istraživanja u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju, utvrđena su kritična opterećenja za zakiseljavanje u šumskim ekosustavima koji su zastupljeni i u Istri (5 receptora). Prekoračenje kritičnog opterećenja za zakiseljavanje nije zabilježeno niti za jedan receptor, bez obzira na izvor podataka o taloženju sumpora i dušika. No, to nije slučaj s kritičnim opterećenjem hranidbenim dušikom gdje je, usporedbom s EMEP-ovim podacima taloženja, utvrđeno prekoračenje za sljedeće receptore (slika 8.2-7):
NN 152/2009 • Slika 8.2-7: Usporedba kritičnog opterećenja hranidbenim dušikom (CLnut(N)) i taloženja dušika za područje Istre
NN 152/2009 • Uzmu li se u obzir podaci DHMZ-a, nije prisutna niti jedna vrsta prekoračenja.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 152/2009 • Kao i u ostatku Europe, pokazalo se kako je taloženje dušika veći problem od taloženja kiselih tvari. Naime, kritično opterećenje hranidbenim dušikom koji je odgovoran za eutrofikaciju jedino se na području istočne Hrvatske nalazi unutar granica kritičnih vrijednosti. Uzimajući u obzir da je taloženje dušika na više od 75% porijeklom iz izvora izvan Hrvatske, od izuzetnog značaja je organizirati monitoring stanja šumskih ekosustava obzirom na kritična opterećenja, kao i utvrditi dinamiku zakiseljavanja u sljedećih dvadeset godina primjenom složenijih modela i metoda proračuna.
NN 152/2009 • U ovom poglavlju bit će prikazani troškovi za svaku onečišćujuću tvar po promatranim sektorima.
NN 152/2009 • Jedinice troška za provedbu scenarija s mjerama se izražavaju u ECU/toni smanjene onečišćujuće tvari što je jednako EUR/toni smanjene onečišćujuće tvari.
NN 152/2009 • Troškovi su određeni za 2020. godinu temeljem današnjih cijena i sa diskontnom stopom od 6 posto za neposrednu potrošnju energije dok su troškovi u elektroenergetskom sustavu preuzeti iz Plana smanjivanja emisija. Iskazani troškovi čine dio ukupno predviđenih troškova za prilagodbu hrvatskog zakonodavstva zakonodavstvu Europske Unije.
NN 152/2009 • U tablicama 9.1-1 i 9.1-2 prikazani su potencijali smanjenja emisija promatranih onečišćujućih tvari, jedinična cijena primijenjene mjere u EUR/toni i procijenjeni troškovi za 2020. godinu izraženi u EUR-ima i u kunama za scenarij s mjerama.
NN 152/2009 • Za scenarij s mjerama ukupni potencijal smanjenja emisije SO2 iznosi 9.960 kt, a emisije NOx iznosi 6.680 kt. Najveći potencijal smanjenja SO2 emisije je u kategoriji troškova od 20-50 EUR/t SO2, a emisije NO2 u kategoriji od >100 EUR/t NO2. Troškovi manji od nule odnose se na primjenu mjera energetske učinkovitosti u sektorima potrošnje koje nose korist od 54 mil. EUR (SO2) i 118 mil. EUR (NO2). Najveće cijene za smanjenje emisije NO2 vezane su uz primjenu ugradnje DeNOx postrojenja te uz primjenu biogoriva u transportu, prve i druge kategorije.
NN 152/2009 • U tablici 9.1-3 prikazani su potencijali smanjenja emisije HOS-eva, jedinična cijena primijenjene mjere u ECU/toni HOS-eva i procijenjeni troškovi za 2010., 2015. i 2020. godinu izraženi u EUR-ima i u kunama za scenarije s mjerama, uz pretpostavljeni postotak promjene vrijednosti aktivnosti prema faktorima povećanja od 0,3%; 1% i 2% za procjenu 1 (vidi tablicu 5.1-1).
NN 152/2009 • Procijenjeni trošak primijenjenih mjera za 2010., 2015. i 2020. uzima u obzir da se manji dio mjera primjeni do kraja 2010., najveći dio do kraja 2015. te manji dio do kraja 2020.
NN 152/2009 • Procjena troškova odabranih mjera provedena je prema dokumentu: »Emission Reduction scenarios to Control Acidification, Eutrophication and Ground-level Ozone in Europe; Part A: Methodology and Databases«.
NN 152/2009 • Tablica 9.1-3: Potencijali smanjenja emisije HOS-eva, jedinična cijena mjere u ECU/toni HOS-eva i trošak izražen u 103 EUR te u 103 kuna za scenarij s mjerama, za 2010., 2015. i 2020. godinu
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 53/91, Broj 36/95,
Broj 63/07, Broj 5/06,
Broj 91/04, Broj 154/04
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE