• U konkretnom slučaju riječ je o pokušaju poduzetnika Ponikve d.o.o. da kroz volumetrijski iznos naknade uključi fiksnu naknadu što je rezultiralo negativnim učincima za pojedine potrošače. Pored navedenoga, cjenik pokazuje niz nelogičnosti i ne nameće potrošačima svijest o racionalnoj potrošnji vode uz određenu razinu cijene koja bi predstavljala maksimalnu korisnost za njih, već ih naprotiv upućuje na špekulantsko ponašanje.

• Spomenute nelogičnosti očituju se na interkategorijalnoj (između razlđu različitih razreda potrošnje) i na intrakategorijalnoj razini (unutar istog razreda potrošnje). Primjerice, interkategorijalna nelogičnost vidljiva je iz ukupno određene cijene godišnje potrošnje vode od 10 kubičnih metara koja iznosi 700 kuna, a cijena potrošnje vode od 11 kubičnih metara iznosi 660 kuna. Ukupna cijena potrošnje vode od 15 kubičnih metara iznosi 900 kuna, a cijena potrošnje vode od 16 kubičnih metara iznosi 720 kuna. Nadalje, cijena potrošnje od 17 m3 iznosi 765 kuna, a od 18 m3 iznosi 810 kuna itd. Na taj način pojedini potrošači dovedeni su u neravnopravan položaj glede plaćanja naknada. Takvim načinom određivanja cijena potrošači su zbog postizanja financijski povoljnijih uvjeta upućeni na špekulantsko ponašanje vezano uz potrošnju vode, odnosno na neracionalnu i beskorisnu potrošnju vode jer u tom slučaju plaćaju niži iznos naknade nego kada bi se vodili logikom razumne i dostatne potrošnje.

• Nelogičnost na intrakategorijalnoj razini očituje se u nepravednim financijskim uvjetima kojima se u nejednak položaj stavlja jedne potrošače u odnosu na druge. Uz pretpostavku da fiksni troškovi iznose 95% (kao što je to poduzetnik Ponikve d.o.o. istaknuo u očitovanjima koje je dostavio Agenciji), te uz pretpostaku da se ti omjeri reflektiraju kroz godišnji iznos naknada koje plaćaju potrošači, u tom slučaju potrošač iz treće kategorije potrošača koji troši 16 kubičnih metara vode trebao bi participirati s ukupno 684 kuna u pokrivanju fiksnih troškova sustava (95% od 720 kuna), a potrošač koji godišnje troši 20 kubičnih metara vode trebao bi participirati s 855 kuna u pokrivanju fiksnih troškova sustava.

• Slika 6. Grafički prikaz odnosa cijene i količine potrošene vode, a temeljem cjenika poduzetnika Ponikve d.o.o. koji je bio u primjeni počevši od 1. siječnja 2004.

• Izvor: Odluka o načinu plaćanja i visini cijena komunalnih usluga, web stranice »Službenih novina« Primorsko-goranske županije, br. 34/03, [http://www.sn.pgz.hr]; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

• Slika 6. prikazuje krivulja koja predstavlja grafički odnos između količine potrošnje vode i cijene, a prema cjeniku poduzetnika Ponikve d.o.o. koji je bio u primjeni od 1. siječnja 2004. U prikazu su istaknute točke Q1 i Q2 analizom kojih se utvrđuje nelogičnost predmetnog cjenika. Točka Q1 definirana je potrošnjom od 15 kubičnih metara za koju je prema cjeniku određena naknada u iznosu od 900,00 kuna. Točka Q2 definirana je potrošnjom od 150 kubičnih metara za koju je prema cjeniku određena naknada u iznosu od 825,00 kuna. Potrošač postiže veću financijsku korisnost kada potroši 150 kubičnih metara vode nego kada potroši 15 kubičnih metara. Dakle, potrošaču je korisnije ponašati se neracionalno jer ga na takvo ponašanje upućuje predmetni cjenik koji za 10 puta veću potrošnju određuje nižu naknadu.