PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 46/2000 • 4. Prema odredbi članka 14. stavka 2. svi su pred zakonom jednaki, a prema odredbi članka 26. Ustava svi su građani i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. Podnositelj smatra da su prava iz ovih odredaba povrijeđena time što su akti, kojima se odlučivalo o prestanku njegova radnog odnosa, bili ne samo bez valjanog nego bez ikakvog obrazloženja, pa mu je time uskraćeno pravo na jednaku pravnu zaštitu. Povredu članka 18. stavka 1. Ustava, kojim se jamči pravo na žalbu, vidi u tome da je podnio jedini dopušteni pravni lijek u njegovu slučaju, tj. pokrenuo je upravni spor, čime je samo formalno ostvario svoje pravo na pravni lijek, jer se nije radilo o učinkovitom pravnom lijeku. Upravni sud odlučivao je o aktu u čijem obrazloženju nisu bili navedeni razlozi zbog kojih je donijet akt upravo takvog sadržaja. Prema odredbi članka 54. stavka 1. svatko ima pravo na rad i slobodu rada, a povredu te odredbe podnositelj vidi u činjenici da se o prestanku njegova radnog odnosa odlučivalo bez volje podnositelja da stekne pravo na mirovinu, bez provedenog postupka i bez obrazloženja. Govoreći o povredi svojih prava iz radnog odnosa podnositelj spominje - pored ostalog - i to da mu nije omogućeno korištenje godišnjeg odmora; doista, prema osporenom rješenju o prestanku njegove službe, služba mu je prestala već idućeg dana.
NN 46/2000 • 7. S tim u svezi ovaj Sud već je zauzeo stajalište da je neprihvatljivo, i da je suprotno temeljnim ustavnim pravima čovjeka i građanina, da bilo kome prestane radni odnos, a da mu se ne omogući da sazna razloge prestanka i time omogući učinkovito izjavljivanje pravnog lijeka. I dalje, da se ustavno pravo na žalbu, odnosno drugi pravni lijek, ne može učinkovito ostvariti bez obrazloženja u rješenjima upravnih tijela, jer se samo putem obrazloženja utvrđuje da li se je upravno tijelo vodilo načelom zakonitosti i ujedno postupalo tako da u vođenju postupka i u odlučivanju stranci omogući zaštititi svoja prava. Dakle, osoba kojoj prestaje radni odnos mora imati mogućnost da se u obrani svojih prava iz radnog odnosa u postupku prestanka radnog odnosa izjasni o razlozima prestanka, a bez takve mogućnosti vrijeđa joj se pravo na rad. Stajalište je ovog Suda da se takvim postupanjem štite interesi osoba koje brane svoja prava, ali ne samo njih, takvim postupanjem štite se i interesi same službe.
NN 46/2000 • 8. Značajno je da je i Ministarstvo unutarnjih poslova, u ožujku 1998. godine, svim policijskim upravama dostavilo naputak za prestanak službe sukladno članku 68. Zakona o unutarnjim poslovima u kojem je izrijekom navedeno da samo ispunjavanje uvjeta gl
NN 46/2000 • 9. Utvrdivši na temelju iznijetog da je podnositelju povrijeđeno pravo na rad, a s tim u svezi da su mu povrijeđena i druga prava navedena u ustavnoj tužbi, Sud je odlučio kao u izreci.
NN 46/2000 • Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću petorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac dr. sc. Velimir Belajec, kao predsjednik Vijeća te suci Marijan Hranjski, Ivan Mrkonjić, dr. sc. Jasna Omejec i Vice Vukojević, kao članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi D. K. iz Š., zastupanog po punomoćniku D. S., odvjetniku iz O., na sjednici Vijeća održanoj dana 19. travnja 2000. godine, donio je jednoglasno sljedeću
NN 46/2000 • - presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev 2997/95-2 od 15. svibnja 1996. godine.
NN 46/2000 • II. Predmet se vraća Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 46/2000 • Podnositelj smatra da su mu zbog pogrešne primjene materijalnog prava, od strane Vrhovnog suda, povrijeđena ustavna prava iz članaka 14. i 54. Ustava.
NN 46/2000 • Obrazlažući povrede, iznosi svoje mišljenje da se igranje na poker aparatu, koje je u konkretnom slučaju okvalificirano kao nedolično ponašanje izvan službe te predstavlja težu povredu radne discipline, ne može okvalificirati kao nedolično budući da je imao namjeru vratiti dug.
NN 46/2000 • Presudom disciplinskog suda Policijske uprave o.-b., Ministarstva unutarnjih poslova, broj: DS-80/93, DS-8/94 od 6. travnja 1994. godine, podnositelj ustavne tužbe je oglašen krivim za teže povrede radne discipline, koje je počinio na način da je tijekom nekoliko godina u vrijeme obnašanja službe, kao i izvan službe, od svojih poznanika i kolega posuđivao veće iznose DEM, koje nije vratio, zatim da je u jednom ugostiteljskom objektu, igrajući na poker aparatu, ostao dužan iznos od 1.800 DEM, koji nije vratio, te da je 16. rujna 1993. godine samovoljno napustio službu. Zbog navedenog, izrečena mu je disciplinska mjera prestanka radnog odnosa.
NN 46/2000 • Presudom broj: Pr-244/94 od 3. ožujka 1995. godine, Općinski sud u O. je utvrdio nezakonitim presude disciplinskog suda kojima je podnositelj oglašen krivim za teže povrede radne discipline i kojima mu je izrečena mjera prestanka radnog odnosa.
NN 46/2000 • Obrazlažući svoju odluku, prvostupanjski sud navodi da je u odnosu na povrede radne dužnosti, počinjene u razdoblju između 1991. i 1993. godine, nastupila zastara vođenja disciplinskog postupka. Povredu radne dužnosti, glede duga od 1.800 DEM na poker aparatu, sud smatra spornom budući da saslušana svjedokinja nije predočila nikakav dokaz radi li se o iznosu od 1.800 DEM ili 1.800 kn. Njezin iskaz sud smatra neuvjerljivim budući da nije predočila knjige koje navodno vodi, a disciplinski sud nije tražio da ih predoči, čime je počinjena bitna povreda disciplinskog postupka.
NN 46/2000 • U svojoj odluci Vrhovni sud navodi da je prvostupanjski sud, pored ostalog, utvrdio da je podnositelj igrajući na poker aparatu ostao dužan iznos od 1.800 DEM ili 1.800.00 HRD (1.800 kn), koji do zaključenja glavne rasprave nije vratio. U odnosu na ocjenu nižestupanjskih sudova da je ostalo sporno da li je tužitelj ostao dužan iznos od 1.800 DEM ili 1.800 kn, Vrhovni sud ističe da je svjedokinja J. Ž. u disciplinskom postupku decidirano izjavila da se radilo o iznosu od 1.800 DEM pa iz toga izvodi zaključak da je u »dosadašnjem postupku utvrđeno da je tužitelj na spomenuti način ostao dužan najmanje 1.800 kn«.
NN 46/2000 • Takvo ponašanje je, po mišljenju Vrhovnog suda, nedolično jer igranje na sreću za iznose koje podnositelj nije mogao odmah podmiriti nije spojivo s dužnošću policajca i predstavlja težu povredu radne discipline, utvrđenu odredbom članka 82. stavka 1. točke 13. Zakona o unutarnjim poslovima (»Narodne novine«, br. 29/91, 73/91, 19/92, 33/92, 76/94). Stoga je disciplinski sud, po mišljenju Vrhovnog suda, za takvu povredu mogao izreći disciplinsku mjeru prestanka radnog odnosa u smislu članka 56. Pravilnika o radnim odnosima Ministarstva unutarnjih poslova.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA 
IZBOR:
Broj 57/00, Broj 31/06,
Broj 2/07, Broj 94/97,
Broj 17/07, Broj 64/03
LINK - TRGOVINA, ZAPOSLENJA, NATJEČAJI, JAVNI SERVISI, UPRAVA