PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
web-primjerice-predsjednik-suda-nadzire-yako NN 67/2001

• Sukladno prethodnim navodima, uvjet da za predsjednika suda može biti imenovan samo sudac (koji uz to ispunjava uvjete za suca tog suda) organski proizlazi iz prirode poslova koji su obuhvaćeni pojmom »sudske uprave«.

Stranica 2001-07-67-1112 NN 67/2001

• Navedena iznimka neposredno narušava sadržajnu konzistentnost cjelokupnog zakona koji je izrađen na postavci da je predsjednik suda primarno sudac koji uz tu dužnost obavlja i poslove sudske uprave.

Internet NN 67/2001

• Ta zakonska iznimka, naime, dovodi u pitanje legalnu svrhu, kao i mogućnost neposredne primjene drugih odredaba istog zakona. Primjerice, one koja zahtijeva da se prije imenovanja kandidata za predsjednika suda zatraži ocjena obnašanja njegove sudačke dužnosti i drugi podaci iz evidencije sudaca ili one koja propisuje da prijedlog sudačkog vijeća mora biti obrazložen i sadržavati ocjenu obnašanja sudačke dužnosti za svakog kandidata za predsjednika suda (stavak 4. članka 73.c i stavak 2. članka 73.d ZidZS-a), koje zakonske odredbe jasno ukazuju na zakonodavčevu intenciju da se predsjednik suda imenuje iz reda sudaca.

Internet stranice NN 67/2001

• Zakonske odredbe stavaka 2. i 3. članka 73.c suprotne su i pravnom stajalištu Ustavnog suda, izraženom u njegovoj odluci od 15. ožujka 2000. godine, u kojoj je izrijekom utvrđeno:

Internet stranice NN 67/2001
• 17. Prema tome, budući da u postojećem zakonodavnom poretku Republike Hrvatske institucija predsjednika suda izvire iz sudačkog položaja, iznimka propisana u odredbi stavka 2. članka 73.c ZidZS-a nužno zahtijeva razradu daljnjeg postupka kojim se izabrani predsjednik suda prevodi u suca.
Internet stranice NN 67/2001
• Taj se postupak uređuje u stavku 3. članka 73.c ZidZS-a, koji glasi: »Predsjednik suda koji nije bio sudac prije imenovanja za predsjednika suda dužan je u roku od 30 dana od dana imenovanja obavijestiti DSV koje ga može imenovati sucem toga suda. Ukoliko ga Državno sudbeno vijeće ne imenuje, cijeli postupak imenovanja mora se ponoviti«.
Internet stranice NN 67/2001 • Zbog ustavnog položaja DSV-a, kao neovisnog tijela koje je jedino nadležno za imenovanje sudaca, normativna rješenja sadržana u stavku 3. članka 73.c ZidZS-a predstavljaju izravan izvor institucionalne nestabilnosti sudbene vlasti, koji se očituje u sljedećem:
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Informacije NN 67/2001 • – neizvjestan položaj predsjednika suda u razdoblju od njegova imenovanja za predsjednika suda do njegova imenovanja za suca;
Poslovne stranice NN 67/2001 • – u slučaju da se predsjednik suda prvi put imenuje za suca, s obzirom na kogentan sadržaj odredbe članka 122. stavka 2. Ustava, nepostojanje zakonskog rješenja u odnosu na institucionalno rješenje njegova sudačkog položaja nakon što protekne prvih pet godina njegova sudačkog staža, u kojem je razdoblju on obavljao poslove sudske uprave, a ne poslove suđenja;2
Pregledi NN 67/2001 • – institucionalna nestabilnost uzrokovana ponavljanjem postupka imenovanja predsjednika suda u slučaju da izabrani predsjednik naknadno ne bude imenovan za suca;
Glasnik NN 67/2001 • Osim što predstavlja neposredan izvor institucionalne nestabilnosti sudbene vlasti, dio odredbe stavaka 2. i odredba stavka 3. članka 73.c ZidZS-a suprotni su ustavnom zahtjevu da sudbenu vlast obavljaju isključivo sudovi (suci). Prema izričitoj zakonskoj odredbi članka 73.a stavka 2. ZidZS-a, u sudovima s više od 20 sudaca predsjednik suda može obavljati samo poslove sudske uprave. U sudovima s manje od 20 sudaca, posao predsjednika suda samo je dopunski posao suca. Iz toga proizlazi da je u sudovima s manje od 20 sudaca položaj predsjednika suda koji u času imenovanja ne obavlja sudačku dužnost u pravnom smislu neodrživ, jer bi on u razdoblju od imenovanja za predsjednika suda do (eventualnog) imenovanja za suca bio dužan obavljati i poslove suca, što bi neposredno proturiječilo Ustavu. No, istodobno bi bilo nesuglasno zakonu i njegovo obavljanje poslova predsjednika suda u tom razdoblju, jer se – prema zakonskom uređenju – radi samo o dopunskom poslu suca.
Novo NN 67/2001 • Nadalje, dio odredbe stavka 2. i odredba stavka 3. članka 73.c ZidZS-a protivni su i načelu jednakosti svih pred zakonom, zajamčenim člankom 14. stavkom 2. Ustava, kao i odredbi članka 54. stavka 2. Ustava, koja propisuje da je svakomu pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. Tim se odredbama ZidZS-a, naime, omogućava da se sudački položaji u sudovima popunjavaju (i) preko postupka imenovanja predsjednika sudova, što istodobno otvara ustavnopravno neprihvatljivu mogućnost da se suci imenuju na sudačku dužnost putem provedbe dva različita postupka: izravno, putem natječaja za popunjavanje slobodnih mjesta sudaca u postupku pred DSV-om, i neizravno, putem natječaja za popunjavanje slobodnog mjesta predsjednika suda, nakon čega DSV provodi daljnji postupak njegova imenovanja i za suca tog suda, ali u tom slučaju samo temeljem »obavijesti« osobe da je imenovana na dužnost predsjednika suda.
Poslovi NN 67/2001 • 18. Ustavni sud zaključno utvrđuje da je ukidanjem dijela odredbe stavka 2. članka 73.c ZidZS-a na snazi ostao dio odredbe koji glasi: »Kandidat može biti sudac koji ispunjava uvjete za suca tog suda«. To ne znači da zakonodavac nema pravo propisati i drugačije uvjete za imenovanje suca na položaj predsjednika suda. Pri uređenju tog pitanja, međutim, prethodno imenovanje na dužnost suca od strane Državnog sudbenog vijeća, kao i ispunjavanje uvjeta za suca suda u kojem se sudac kandidira za predsjednika, uvjeti su koje je zakonodavac dužan poštivati, jer proizlaze iz sadržaja načela vladavine prava, neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti, te jednakosti svih pred zakonom, što su zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske.
Poticaji NN 67/2001 • 19. U sljedećim se točkama obrazlažu razlozi zbog kojih Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za ocjenu suglasnosti s Ustavom ostalih osporenih odredaba ZidZS-a. Obrazloženja o neprihvaćanju prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti nisu navedena prema rednim brojevima članaka koji se u prijedlogu osporavaju, već su grupirana prema srodnosti spornih ustavnopravnih pitanja čiju je ocjenu predlagateljica zatražila, i to na sljedeći način: o predsjednicima sudova (točke 20. do 23.); o predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske (točke 22. do 27.); o sucima i sudačkim vijećima (točke 28. i 29.); o obvezatnosti pravnih shvaćanja sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Upravnog suda Republike Hrvatske (točka 30).
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA IZBOR: Broj 75/00, Broj 190/03, Broj 49/93, Broj 31/06, Broj 66/96, Broj 5/09
LINK - INFORMACIJE ZA PODUZETNIKE, POSLOVNE INFORMACIJE, PONUDA Pregled