PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 24/1999 • 1. Društvu za upravljanje investicijskim fondovima Fimainvest d.o.o. Varaždin, Anina 2, odobrava se izmjena statuta privatizacijskog investicijskog fonda Pleter d.d. Varaždin, Anina 2, na temelju dostavljene izmjene statuta fonda.
NN 24/1999 • 2. Fimainvest d.o.o. Varaždin, Anina 2, kao upravljač privatizacijskog investicijskog fonda Pleter d.d. Varaždin, Anina 2, ima obvezu objaviti pročišćeni tekst statuta zajedno s izvješćem o osnivanju u roku od sedam dana od dana dostave ovog rješenja u "Narodnim novinama" i jednim dnevnim novinama.
NN 24/1999 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jurica Malčić, dopredsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući povodom ustavne tužbe I. M., M. S. i M. B., zastupanih po punomoćnicima V. D. L. i K. K., odvjetnicima iz Z., na sjednici održanoj 3. veljače 1999. godine, donio je
NN 24/1999 • Ustavna tužba podnesena je povodom rješenja Vrhovnog Suda Republike Hrvatske, broj: II Kž-574/1998-3 od 1. prosinca 1998. godine.
NN 24/1999 • Osporavanim rješenjem prihvaćena je žalba državnog odvjetnika, preinačeno je pobijano rješenje Županijskog suda u Z., broj: K-73/98 od 17. studenoga 1998. godine te je odbijen prijedlog optuženoga M. S., optuženoga I. M. i optuženoga M. B. za ukidanje p
NN 24/1999 • Svoje rješenje Vrhovni sud Republike Hrvatske u bitnom obrazlaže na način, da po njegovoj ocjeni ponuđeni iznosi jamstva od 200.000 DEM koji su dali optuženi M. S. i optuženi I. M. te iznos od 40.000 DEM kojeg je ponudio optuženi M. B., nisu u suglasju s naglašenom težinom kaznenih djela koja im se optužnicom državnog odvjetnika stavljaju na teret.
NN 24/1999 • Točkom 1. optužnice, optuženima M. S. i I. M. stavlja se na teret kazneno djelo ubojstva iz članka 34. stavka 1. tada važećeg Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 32/93, 38/93, 16/96 i 28/96 - dalje: KZRH) koje je izvršeno u supočiniteljstvu s još jednom osobom (zaprijećene kazne zatvora od pet do petnaest godina), a točkom 2. optužnice, optuženom M. S. stavljaju se na teret još dva kaznena djela iz članka 46. stavka 4. KZRH te članka 140. stavka 2. KZRH, dok se optuženom I. M. pod točkom 4. optužnice stavlja na teret još i kazneno djelo iz članka 46. stavka 5. KZRH za koja je djela, kao njihov kvalificirani oblik, propisana kazna zatvora u trajanju od jedne do osam godina, odnosno od jedne do deset godina.
NN 24/1999 • U točkama 2. i 4. optužnice, optuženom M. B., stavlja se na teret kazneno djelo iz članka 46. stavka 4. KZRH, članka 140. stavka 2. KZRH te članka 46. stavka 5. KZRH, kao kvalificiranih oblika tih kaznenih djela, koja su sva počinjena na štetu različitih osoba oštećenika.
NN 24/1999 • Slijedom navedenog i suprotno stajalištu suda prvog stupnja, Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da ponuđeno jamstvo optuženoga M. S., optuženoga I. M. te optuženoga M. B., nije moguće prihvatiti, kako s obzirom na osobne prilike sve trojice optuženika, tako i težinu inkriminiranih kaznenih djela koja im se optužnicom stavljaju na teret, iz razloga što ponuđeno jamstvo u naprijed označenim iznosima nije dovoljna garancija za ono ponašanje koje se od optuženika očekuje na slobodi, već upravo naglašena težina djela i brojnosti djela, kao i visina zakonom zaprijećene kazne i dalje upućuju na opasnost od bijega optuženika. Stoga da nisu ostvareni zakonski uvjeti za primjenu instituta jamstva kao blaže mjere za osiguranje nazočnosti optuženika u daljnjem tijeku kaznenog postupka.
NN 24/1999 • U dopuštenoj i pravodobnoj ustavnoj tužbi, tužitelji navode da se oni u pritvoru nalaze temeljem zakonske osnove iz članka 182. stavka 2. točke 1. tada važećeg Zakona o krivičnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 34/93, 38/93 i 28/96 - dalje ZKP), koji da ne određuje sadržaj osnovane sumnje i drugih okolnosti koje upozoravaju na opasnost od bijega, a oni su mišljenja da okolnosti koje upozoravaju na opasnost od bijega moraju biti konkretne i takove da se razborito može očekivati i predvidjeti da bi oni boravkom na slobodi pobjegli te tako postali nedostupni sudu.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 24/1999 • Dalje navode da je u osporavanom rješenju obrazložena samo okolnost vezana na brojnost kaznenih djela i visinu zakonom zaprijećene kazne za ta djela, pa da je u potpunosti izostalo obrazloženje vezano za njihove osobne prilike.
NN 24/1999 • Ističu da je sudska praksa kao i teorija krivičnog procesnog prava već davno zauzela jedinstveni stav da se pod pojmom "druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bijega" ne može smatrati sama težina krivičnih djela odnosno vrsta i visina kazne koja je za djela propisana zakonom, pogotovo kad nisu obrazložene njihove osobne prilike, osobna svojstva, prijašnji ili sadašnji život i ponašanje i sl., što bi moglo biti od značenja za ocjenu da li te okolnosti ukazuju na postojanje opasnosti od bijega.
NN 24/1999 • Navode i činjenice koje su u dosadašnjem tijeku krivičnog postupka utvrđene, a na temelju kojih oni smatraju da njihove osobne prilike jesu takve da s obzirom na ponuđeni iznos jamstva, bez obzira na brojnost i težinu djela koji im se za sada stavljaju na teret, predstavljaju dovoljnu garanciju da će njihovo ponašanje u slučaju puštanja na slobodu biti takvo da u svemu odgovara onom što se od okrivljenika traži u tijeku kaznenog postupka.
NN 24/1999 • Ističu da su se pozivu na informativni razgovor sami dobrovoljno odazvali, nakon čega su lišeni slobode, pa da upravo ta činjenica ukazuje da na njihovoj strani nikada nije postojala namjera bijega.
NN 24/1999 • Smatraju da je pobijanim rješenjem povrijeđena i odredba članka 178. stavka 1. ZKP-a, koja govori o tome da jamstvo uvijek glasi na novčanu svotu koja se određuje s obzirom na težinu kaznenog djela, osobne i obiteljske prilike okrivljenika te imovno stanje osobe koja daje jamstvo. Pobijano rješenje da se uopće ne osvrće na njihovo imovno stanje, pa ističu da su ponuđeni iznosi jamstva i više nego dostatni, a s obzirom na njihove imovinske prilike da predstavljaju sigurnu garanciju da oni neće bježati. Pri tome treba voditi računa o prosječnim primanjima u Republici Hrvatskoj, visinama iznosa jamstva koje je sudska praksa do sada uobičavala određivati u sličnim slučajevima te obvezama koje okrivljenici imaju glede uzdržavanja osoba koje su po odredbama zakona dužne uzdržavati.
NN 24/1999 • Konačno napominju da se u ovom kaznenom postupku i drugim okrivljenicima stavljaju na teret isto tako brojna i teška kaznena djela kao i njima, a kako se te osobe nalaze na slobodi, postavljaju pitanje jednakosti građana pred zakonom, na što da upućuje i činjenica da se radi o kaznenom predmetu koji je medijski eksponiran na način da sve više dobiva političke konotacije, a na raspravi su stalno prisutni novinari te promatrači stranih i domaćih organizacija za zaštitu ljudskih prava.
NN 24/1999 • Smatraju da je pobijanim rješenjem povrijeđeno ustavno načelo vladavine prava iz članka 3. Ustava, kao i odredbe članka 5., članka 22. i članka 115. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske.
NN 24/1999 • Predlažu usvojiti ustavnu tužbu i ukinuti pobijano rješenje.
NN 24/1999 • Ustavnu tužbu tužitelji temelje na činjenici da oni od početka kaznenog postupka u kojem je doneseno i osporavano rješenje, nisu nikad pokazali da kod njih postoji opasnost od bijega, pa s obzirom da je njima pritvor određen upravo zbog opasnosti od bijega, to da je i rješenje Županijskog suda kojim je prihvaćen njihov prijedlog za određivanje jamstva, bilo u skladu sa zakonskim odredbama, prema kojima pri odlučivanju o mjerama osiguranja nazočnosti okrivljenika u postupku sud pazi da se ne primjenjuje teža mjera, ako se ista svrha može postići blažom mjerom te da je sud dužan po službenoj dužnosti ukinuti mjeru ili je zamijeniti blažom mjerom ako su prestali zakonski uvjeti za njihovu primjenu ili ako su nastupili uvjeti da se ista svrha može postići blažom mjerom.
NN 24/1999 • Točno je da je tužiteljima pritvor određen prema osnovi iz članka 182. stavka 2. točke 1. ZKP-a, u kojem slučaju se pritvor može zamijeniti jamstvom, ali je Vrhovni sud Republike Hrvatske utvrdio da s obzirom na brojnost kaznenih djela koja se optuženicima stavljaju na teret, kao i na težinu i kvalificirane oblike, odnosno zaprijećene kazne za ta djela, ponuđeno jamstvo ne predstavlja dovoljnu garanciju za ono ponašanje koje se od optuženika očekuje na slobodi, već upravo da te okolnosti i dalje upućuju na opasnost od bijega.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 154/04, Broj 24/96,
Broj 126/03, Broj 6/04,
Broj 36/07, Broj 69/06
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE