PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 68/2000 • 1. Prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o porezu na dohodak navedenih u izreci podnijeli su:
NN 68/2000 • – LJUBOMIR SLUNSKI, dipl. ing. ec. iz Zagreba, za članak 34. stavak 1. (druga rečenica), koji ne navodi u odnosu na koju ustavnu odredbu bi ova zakonska odredba bila nesuglasna, ali se iz sadržaja prijedloga može zaključiti da se upire na ustavno načelo jednakosti svih pred zakonom iz članka 14. stavak 2. Ustava, odnosno načela poreznog sustava iz članka 51. stavak 2. Ustava;
NN 68/2000 • – PRODEX d.d. iz Zagreba, koje zastupa Mislav Iveković, odvjetnik iz Zagreba, za članak 65. stavak 1., jer smatra da je ta odredba protivna odredbama iz članaka 19. stavak 2., 48. stavak 1. i 50. stavak 1., a sve u svezi s člancima 3. i 4. Ustava;
NN 68/2000 • – JAKOV ALAČ iz Rijeke, za članak 11. stavak 1. (posljednja rečenica), zbog, po njegovu mišljenju, nesuglasnosti te odredbe s člancima 32. stavak 1., 48. stavak 1., 50. i 51. stavak 2. Ustava, te
NN 68/2000 • – MONTER TERMO NSB d.o.o. iz Zagreba, za članke 65. stavak 1. i 73. stavak 6., a u odnosu na članak 19. stavak 2. Ustava.
NN 68/2000 • 2. Ustavni sud je već ocjenjivao ustavnost Zakona o porezu na dohodak kao cjeline, te njegovih pojedinačno osporenih odredbi, među kojima su i ovdje osporene odredbe iz članaka 34. i 73.
NN 68/2000 • Rješenjem broj: U-I-040/94 i dr. od 22. rujna 1999. godine (»Narodne novine«, broj 105/99), Ustavni sud je prijedloge za ocjenu ustavnosti Zakona u cjelini te većinu osporenih odredbi ocijenio neosnovanim te prijedloge nije prihvatio, dok je u odnosu na druge osporene odredbe postupak obustavio. U odnosu na odredbe iz članaka 34. i 73. Zakona, čija ustavnost je ponovno osporena, ti prijedlozi navedenim rješenjem nisu prihvaćeni.
NN 68/2000 • Budući da prema odredbi članka 52. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99 – nastavno: Ustavni zakon), Ustavni sud može ocjenjivati suglasnost zakona s Ustavom, odnosno suglasnost drugih propisa s Ustavom i zakonom i u slučaju kada je određeni zakon ili drugi propis već ranije bio predmetom ustavnosudske ocjene, o ustavnosti pojedinih već ocijenjenih zakonskih odredbi bit će riječi i u ovom rješenju.
NN 68/2000 • 3. Sukladno odredbama članaka 24. i 40. stavak 1. navedenog Ustavnog zakona, o navodima predlagatelja očitovala se Vlada Republike Hrvatske, kao i Ministarstvo financija Republike Hrvatske, koji su glede osnovanosti prijedloga predlagatelja zauzeli gotovo identična stajališta te predložili njihovo neprihvaćanje.
NN 68/2000 • 1. Odredbom članka 11. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak (u nastavku: osporeni Zakon), propisano je: »Pod obrtom se, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju proizvođačke, uslužne, trgovačke, ugostiteljske, prijevozničke kao i sve druge djelatnosti poduzetnika (članak 12. stavak 2.) koje se ne smatraju samostalnim djelatnostima u smislu stavka 2., 3. i 4. ovoga članka. Izdavanje u zakup cjelokupnog obrta jest obrtnička djelatnost. O obrtničkoj djelatnosti radi se i u slučaju ako se u roku od pet godina prodaje više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste.«
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 68/2000 • 2. Predlagatelj osporava ustavnost posljednje rečenice u citiranoj odredbi jer smatra da se njome onoga tko odluči rasprodati svoju imovinu, a ima više od tri nekretnine, sprječava u realizaciji njegovih vlasničkih prava, svrstavajući ga tako u kategoriju obrtnika, zbog čega se novac dobiven prodajom tih nekretnina uzima kao prihod oporeziv po osporenom Zakonu. Dodaje da ta odredba nije pravedna u smislu članka 51. stavak 2. Ustava jer se njome prisiljava onoga koji je platio porez kod stjecanja nekretnine da taj porez plati ponovno u slučaju prodaje iste nekretnine.
NN 68/2000 • Time se, smatra predlagatelj, protuustavno ograničava vlasništvo na način da se praktično zabranjuje prodaja nekretnina preko određenog cenzusa prije isteka određenog vremenskog razdoblja, a ako se to učini, slijedi oduzimanje dijela zakonito stečene imovine putem plaćanja poreza. Stoga je po mišljenju predlagatelja ova odredba nesuglasna odredbama iz članka 48. stavak 1. i 50. Ustava, a odražava se i na prava utvrđena člankom 32. Ustava o slobodi kretanja i biranja boravišta, odnosno napuštanja teritorija Republike Hrvatske.
NN 68/2000 • 3. Vlada i Ministarstvo financija u svom su odgovoru osporili osnovanost navoda predlagatelja iz razloga što kod višestruke prodaje nekretnina i imovinskih prava iste vrste postoje obilježja samostalne djelatnosti u smislu osporenog Zakona, zbog čega je takva prodaja i uvrštena u obrtničku djelatnost od koje se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti na koji se plaća porez. Ukazano je i na zakonodavčevu samostalnost u uređivanju poreznog sustava.
NN 68/2000 • 4. Osporeni Zakon uređuje plaćanje poreza na dohodak fizičkih osoba, koji su taj porez dužni plaćati prema odredbama toga Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona (članak 1. stavak 1.). Prema ostalim temeljnim odredbama istog Zakona, porezni obveznik jest fizička osoba koja ostvaruje dohodak koji podliježe oporezivanju (članak 2. stavak 1.); osnovica poreza na dohodak je ukupni iznos dohotka koji porezni obveznik ostvari u zemlji i inozemstvu od dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti i dohotka od imovine i imovinskih prava (članak 3.).
NN 68/2000 • Odredbama članka 10. Zakona pobliže je utvrđeno što se sve smatra dohotkom od samostalne djelatnosti, pa je tako taksativno navedeno da je to dohodak od obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, kao i dohodak od drugih samostalnih djelatnosti koje se trajno ili povremeno obavljaju u cilju ostvarivanja dohotka. Što se u smislu osporenog Zakona podrazumijeva pod obrtom, odnosno obrtničkom djelatnošću, određeno je citiranim odredbama stavka 1. članka 11.
NN 68/2000 • 5. Ustavni sud je ocijenio da nije neustavna zakonska odredba koja u samostalnu (obrtničku) djelatnost uvrštava i prodaju nekretnina ili imovinskih prava iste vrste ako se ta prodaja obavlja više od tri puta u roku pet godina. Naime, samostalnu djelatnost u smislu osporenog Zakona obilježava trajno ili povremeno obavljanje djelatnosti koju poduzetnik obavlja u cilju ostvarivanja dohotka. Višekratna prodaja nekretnina ili imovinskih prava (četiri puta i više) u roku od pet godina osnovano se smatra samostalnom djelatnošću, jer se ona u relativno kratkom vremenskom razdoblju obavlja uzastopce radi ostvarivanja prihoda, zbog čega stoga tako ostvaren prihod (dohodak) opravdano podliježe oporezivanju.
NN 68/2000 • 6. Porezna obveza, odnosno oporezivanje uopće, bez sumnje zadire u imovinu (vlasništvo) poreznog obveznika i predstavlja određeno ograničenje njegovih vlasničkopravnih ovlaštenja. Međutim, kada je učinjeno sukladno zakonu i na zakonom propisani način, nije protivno ustavnim jamstvima vlasništva i vlasničkim pravima, budući da se ustavne slobode i ustavna prava mogu ograničiti zakonom radi zaštite sloboda i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja (članak 16. Ustava).
NN 68/2000 • Ustav odredbom stavka 1. članka 48. jamči pravo vlasništva, dakle, jamči postojanje, ostvarivanje i zaštitu vlasništva, što se u širem smislu uzevši sadržajno odnosi na sva imovinska prava. Međutim, prema odredbi stavka 2. istog članka Ustava, vlasništvo i obvezuje, što, pored ostalog, znači da su nositelji vlasničkih prava dužni u korištenju tih svojih prava i ovlasti postupati sukladno zakonu, odnosno na način kojim ne ugrožavaju isto takva prava drugih.
NN 68/2000 • 1. Odredbe članka 34. stavak 1. osporenog Zakona sada glase: »Tuzemni porezni obveznici mogu od ukupnih iznosa ostvarenih dohodaka prema članku 3. stavku 1. ovoga Zakona za svaki mjesec razdoblja za koje se utvrđuje porez odbiti osnovni osobni odbitak u visini 1.250,00 kuna. Osobni odbitak umirovljenicima priznaje se u visini mirovine, a najviše do 2.500,00 kuna mjesečno.«
NN 68/2000 • Osporena druga rečenica u stavku 1. članka 34. Zakona u vrijeme podnošenja prijedloga za ocjenu njene ustavnosti glasila je: »Osobni odbitak umirovljenicima priznaje se u visini mirovine, a najviše do 2.000,00 kuna mjesečno.« Prema članku 11. Zakona o izmjenama i dopunama osporenog Zakona (»Narodne novine«, broj 164/98), koji se primjenjuje od 1. siječnja 1999. godine, ovaj iznos je izmijenjen i sada iznosi 2.500,00 kuna.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 84/02, Broj 9/94,
Broj 30/95, Broj 184/04,
Broj 116/06, Broj 78/09
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE