PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 115/1997 • 1. Ukidaju se odredbe članka 16. stavak 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 100/96).
NN 115/1997 • Odredbom članka 16. stavak 1. u izreci navedenog Zakona dopunjena je odredba članka 55. stavak 1. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 3/94) na način da su odredbi prema kojoj sudac obnaša sudačku dužnost u sudu u koji je imenovan, dodane riječi: "do stjecanja prava na punu starosnu mirovinu."
NN 115/1997 • Odredbom članka 16. stavak 2. u izreci navedenog Zakona dodan je članku 55. Zakona o sudovima novi stavak prema kojem sucu, koji je stekao pravo na punu starosnu mirovinu, Državno sudbeno vijeće, na prijedlog ministra pravosuđa, a po prethodno pribavljenom mišljenju predsjednika suda, može produžiti obnašanje sudačke dužnosti do navršenih 70 godina života suca.
NN 115/1997 • Podnositelji prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti navedenih odredaba članka 16. Zakona su dr. Krunislav Olujić iz Zagreba te Društvo hrvatskih sudaca, Sekcija Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
NN 115/1997 • U prijedlozima za pokretanje postupka, koji su bili prihvaćeni rješenjem ovog Suda od 8. siječnja 1997. godine ("Narodne novine", broj 7/97), navodi se da su osporene odredbe, kad je riječ o njihovoj ustavnosti, nesuglasne odredbi članka 14. stavak 2. Ustava, odredbama članka 120. stavak 1. i 2. Ustava te odredbi članka 121. stavak 1. Ustava.
NN 115/1997 • Prema odredbi članka 14. stavak 2. Ustava svi su pred zakonom jednaki.
NN 115/1997 • Prema odredbi članka 120. stavak 1. Ustava sudačka dužnost je stalna. Prema stavku 2. sudac će biti razriješen sudačke dužnosti: - ako to sam zatraži; - ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost; - ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti; - ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenog teškog disciplinskog djela, tako odluči Državno sudbeno vijeće.
NN 115/1997 • Prema odredbi članka 121. stavak 1. Ustava Državno sudbeno vijeće odlučuje, u skladu s Ustavom i zakonom, o imenovanju i razrješenju sudaca, te o njihovoj disciplinskoj odgovornosti.
NN 115/1997 • Nakon provedenog postupka Ustavni sud donio je odluku o ukidanju osporenih odredaba.
NN 115/1997 • Donoseći svoju odluku Sud je u prvom redu razmotrio odnos odredbe stavka 1. članka 16. s citiranim odredbama članka 120. Ustava, koje su bile polazištem podnositelja prijedloga za pokretanje ovog postupka za ocjenu ustavnosti zakona, kao i polazište rješenja ovog Suda o prihvatu tih prijedloga.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 115/1997 • Pritom je Sud ocijenio da prestanak sudačke dužnosti zbog ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu nije nesuglasan ovoj ustavnoj odredbi, te da zakonodavac nije prekršio ustavne odredbe o stalnosti sudačke dužnosti, niti o taksativno navedenim slučajevima razrješenja sudaca, time što je predvidio prestanak sudačke dužnosti zbog umirovljenja nakon isteka radnog vijeka.
NN 115/1997 • Naime, stalnost sudačke dužnosti o kojoj je riječ u odredbi stavka 1. članka 120. Ustava ne znači njezinu doživotnost. Institut stalnosti treba omogućiti sucima sigurnost u vršenju dužnosti i njihovu neovisnost, a time i neovisnost sudbene vlasti. Stalnost sudačke dužnosti znači da suci, nakon što su imenovani, nisu podvrgnuti novom izboru i imenovanju, da ih se u načelu ne može premjestiti na drugo radno mjesto i ne može im se dati otkaz, dakle da se suce u načelu ne može smijeniti. Stoga stalnost u odredbi stavka 1. članka 120. Ustava - kao što je rečeno - ne podrazumijeva doživotno obavljanje sudačke dužnosti i nije zaprekom da zakonodavac propiše da sudačka dužnost prestaje zbog navršenja određene životne dobi. Krajnja dobna granica za obavljanje neke dužnosti prirodno je zakonsko ograničenje za sve djelatnike, tako i pravosudne, pa ono vrijedi i za suce. Dakle, ograničenje sudačkog mandata na kraju obavljene sudačke dužnosti, koje je jednako za sve i svima unaprijed poznato, ne vrijeđa ni odredbe članka 120. Ustava niti neovisnost sudbene vlasti o kojoj je riječ u odredbi članka 115. stavak 2. Ustava.
NN 115/1997 • Ograničenje sudačkog mandata, koje je jednako za sve i svima unaprijed poznato, ne može štetiti neovisnosti sudaca i sudbene vlasti. Sa stajališta pravne sigurnosti i pravne tehnike bilo bi poželjno kad bi i taj temelj prestanka sudačke dužnosti bio određen Ustavom, no iz okolnosti što te odredbe nema u Ustavu ne može se izvoditi zaključak da prestanak dužnosti temeljem općeg načela o nastupanju krajnje dobne granice ne postoji, odnosno da je osporena odredba Zakona nesuglasna Ustavu.
NN 115/1997 • Iz iznijetog slijedi da zakonodavac, temeljem svojih ovlasti iz odredbe članka 2. stavak 4. alineja prva Ustava, prema kojoj samostalno odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj, ima ovlast propisati krajnju dobnu granicu obavljanja sudačke dužnosti.
NN 115/1997 • Međutim, način na koji je prestanak sudačke dužnosti određen osporenim odredbama članka 16, prema ocjeni ovog Suda, nije u skladu s Ustavom, a u prvom redu s ustavnim načelom jednakosti sadržanim u odredbama članka 3. i 14. Ustava. Ovdje se nejednakost očituje dvojako: u odnosu sudaca prema drugim pravosudnim djelatnicima i u odnosu među samim sucima.
NN 115/1997 • Nejednakost u odnosu prema drugim pravosudnim djelatnicima Sud nalazi u usporedbi osporene regulacije u svezi sa sucima s odgovarajućom regulacijom o državnim odvjetnicima, državnim pravobraniteljima ili javnim bilježnicima za koje je prestanak dužnosti određen u višoj životnoj dobi, od 70 godina života, i to u zakonima koji uređuju bit stvari za dotičnu djelatnost: članak 42. Zakona o državnom odvjetništvu, "Narodne novine", broj 75/95; članak 46. Zakona o Državnom pravobraniteljstvu, "Narodne novine", broj 75/74; članak 19. Zakona o javnom bilježništvu, "Narodne novine", broj 78/93 i 29/94.
NN 115/1997 • Za razliku od navedenog odredba o prestanku sudačke dužnosti upućuje na opći propis o mirovinskom osiguranju, Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Narodne novine", broj 26/83, 48/83, 5/86, 42/87, 34/89, 40/89, 57/89, 40/90, 9/91, 26/93, 96/93, 44/94 i NN 59/96 te 20/97) dakle na članak 32. tog Zakona. Prema odredbama tog članka pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kad navrši 60 godina (muškarac) odnosno 55 godina (žena) i mirovinski staž od 20 godina; osiguranik koji nije navršio mirovinski staž od 20 godina stječe pravo na starosnu mirovinu kad navrši 65 godina (muškarac) odnosno 60 godina (žena) života i najmanje 15 godina staža osiguranja, a osiguranik koji navrši 40 (muškarac) odnosno 35 (žena) godina mirovinskog staža stječe pravo na starosnu mirovinu bez obzira na godine života.
NN 115/1997 • Navedena razlika nije prihvatljiva sa stajališta ustavnih načela o jednakosti.
NN 115/1997 • U razmatranju ovog predmeta Sud je također zaključio da odredba stavka 1. članka 16. predstavlja s odredbom iz stavka 2. neodvojivu cjelinu, pa bi bilo osnove za njezino ukidanje, čak da i ne postoje netom iznijeti razlozi o njezinoj neustavnosti. Naime, ostavljanjem na snazi odredbe stavka 1. članka 16. Zakona, kraj ukidanja odredbe stavka 2, Sud bi na sebe preuzeo ulogu zakonodavca s posljedicom prestanka sudačke dužnosti po sili zakona za sve suce, a to nije bila svrha osporenog članka 16.
NN 115/1997 • Sud je, dalje, ocijenio da je i time što je propisao da sucima prestaje sudačka dužnost stjecanjem uvjeta za starosnu mirovinu, a zatim uveo mogućnost da neki suci i dalje svoju dužnost obnašaju, a drugi ne, Zakon prekršio spomenute ustavne odredbe o jednakosti.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 57/90, Broj 72/04,
Broj 97/05, Broj 135/05,
Broj 8/02, Broj 81/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE