PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 115/1997 • Sud je također ocijenio da je odredbom stavka 2. članka 16. povrijeđena i temeljna odredba članka 4. Ustava o diobi vlasti time što je odlučujuća ovlast kod produžetka obnašanja sudačke dužnosti, do navršenih 70 godina života suca, data ministru pravosuđa: po ovoj odredbi nijedan sudac, koji želi ostati na dužnosti, ne može to postići ako ga za to ne predloži ministar pravosuđa.
NN 115/1997 • Sud nije utvrdio postojanje nesuglasnosti osporenih odredaba s odredbom članka 121. stavak 1. Ustava.
NN 115/1997 • Ova se odluka temelji na odredbi članka 126. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske, te odredbama članka 21. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91), a njezina objava na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona.
NN 115/1997 • Suglasan sam s ukidanjem osporenih odredbi članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, ali iz drugih razloga koje u nastavku izlažem.
NN 115/1997 • Ustav propisuje (članak 115. stavak 2.) da je sudbena vlast samostalna i neodvisna i time produbljuje ustavno načelo o diobi vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu (članak 4. stavak 1.), jer samo kada uređuje tu vlast izričito naglašava njezinu samostalnost i neodvisnost. Sudačka neodvisnost nije međutim privilegij jednog staleža (sudaca) ili državnih tijela (sudova) nego jamstvo za one koji su podvrgnuti zakonu (građani i pravne osobe) da će im se suditi na temelju Ustava i zakona. Sudački posao nije samom sebi svrha; to je služba društvu u kojoj neodvisnost znači i potrebnu odgovornost, osobito pri odlučivanju; odlučivanje mora biti slobodno, bez vezanosti na naredbe i utjecaje bilo koga; vezanost samo, kako je rečeno, Ustavom i zakonom. Neodvisnost dakle ne znači slobodu donošenja odluka mimo zakona, već odlučivanje bez vanjskog utjecaja ali na temelju zakona.
NN 115/1997 • Izraz te neodvisnosti je i Ustavno određenje o stalnosti sudačke dužnosti (članak 120. stavak 1. Ustava).
NN 115/1997 • Jednom izabran sudac je zaštićen od opasnosti da izgubi službu, bilo otpuštanjem ili premještanjem. I tu je naš ustavotvorac ostvario najviši standard zaštite, kako od nedopuštenog utjecaja za vrijeme obavljanja službe, tako i u slučaju njezinog završetka. Ugledao se je na neke od demokratskih zemalja.
NN 115/1997 • U stavku 2. članka 120., dakle u nastavku norme o stalnosti sudačke službe, Ustav pojašnjava stavak 1. i taksativno nabraja slučajeve kada sudac može biti razriješen dužnosti:
NN 115/1997 • - ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti;
NN 115/1997 • - ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenog teškog disciplinskog djela, tako odluči, Republičko sudbeno vijeće.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 115/1997 • Ustav osigurava u istom članku i zaštitu protiv odluke o razrješenju suca (stavak 3.), a i zabranu premještanja protiv njegove volje (stavak 4.)
NN 115/1997 • Ustav dakle cjelovito uređuje slučajeve razrješenja suca od sudačke dužnosti, ne ostavlja mogućnost da se ovo pitanje uređuje zakonom kao što to Ustav u mnogim svojim odredbama čini.
NN 115/1997 • Da je tome tako svjedoči i činjenica da je zakonodavac usklađujući pravni (sudbeni) sustav s Ustavom donio u 1993. i 1994. godini dva ključna zakona u ovoj oblasti ne proširujući slučajeve prestanka sudačke dužnosti. To su Zakon o sudovima i Zakon o Državnom sudbenom vijeću, u kojem se samo ponavljaju slučajevi prestanka sudačke dužnosti iz članka 120. Ustava. Tek je potkraj 1996. godine donošenjem osporenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (članak 16.) uveden, mimo Ustava, još jedan slučaj prestanka sudačke službe: ispunjenjem uvjeta za punu starosnu mirovinu. Da nije moguće mimo Ustava, propisivati nove slučajeve prestanka sudačke dužnosti, svjedoči i stručno mišljenje Ministarstva pravosuđa, nositelja izrade prijedloga ovog Zakona, pribavljeno u ovom postupku. Ministarstvo pokušava braniti gledište da ovdje nije riječ o propisivanju novog slučaja prestanka sudačke dužnosti, to smatra nedopuštenim, već o razradi u Ustavu propisanog prestanka sudačke dužnosti kad sudac trajno izgubi sposobnost obavljanja dužnosti, što dakako ne stoji, jer se nikako ne bi moglo prihvatiti motrište da netko ispunjenjem uvjeta za starosnu mirovinu trajno gubi (radnu) sposobnost!
NN 115/1997 • Ispunjenje uvjeta za punu starosnu mirovinu kao razlog prestanka dužnosti nije uostalom propisan niti kod drugih dužnosnika kao npr. kao zastupnika, ministara, sudaca Ustavnog suda. Ako se želi uvesti dobna granica nakon koje sucu automatski prestaje služba to bi trebalo unijeti u Ustav (što bi bilo najbolje rješenje) ili u Ustav unijeti ovlaštenje zakonodavcu da to uredi zakonom (što je manje dobro rješenje). Dok se u tom pravcu ne dopuni Ustav, nema mogućnosti zakonom propisivati (nove) slučajeve razrješenja suca od sudačke dužnosti. Teza da takvo propisivanje nije u protimbi s odredbom članka 120. st. 2. Ustava ostaje puka tvrdnja. Gubi se naime iz vida, kao što je već rečeno, da je riječ o u Ustavu pobrojenim (taksativno) slučajevima prestanka sudačke službe i zakonom propisivanje novog slučaja (umirovljenje) predstavlja jasnu dopunu Ustava, a to se ne može činiti "običnim" zakonom, već samo dopunom Ustava. Ne smije se Sud impresionirati činjenicom da ovakvo ustavno određenje može dovesti do, in ultima linea, doživotnih mandata. Ustavotvorac je pozvan i ovlašten da takvo ustavno određenje (propisivanje) mijenja, dopunjuje. Ustavni sud nije ovlašten pretvarati se u ustavotvorca. Tu je i temeljna zabluda obrazloženja ove odluke kada potpuno neutemeljeno i neobrazloženo tvrdi da se (i) zakonom mogu propisivati (odrediti) slučajevi prestanka sudačke službe.
NN 115/1997 • Pozivanje u obrazloženju na članak 2. stavak 4. alineja prva Ustava (opća ovlast zakonodavcu da uređuje gospodarske, pravne i političke odnose) bilo bi utemeljeno kada ustavotvorac ne bi bio cjelovito uredio pitanje stalnosti sudačke službe i slučajeve razrješenja ne ostavljajući mogućnost da se to pitanje uređuje zakonom.
NN 115/1997 • Uostalom Ustavni je sud još 1992. godine zauzeo gledište (odluka broj U-I-261/1990 od 1. travnja 1992., "Naodne novine", broj 22/92) da se člankom 120. Ustava taksativno uređuju razlozi koji mogu biti temeljem razrješenja sudačke dužnosti i da zakonodavac nema ovlaštenja propisivati dodatne razloge, koji mogu biti osnovom razrješenja sudačke dužnosti; kako se od tada ništa odlučno nije zbilo, nije niti bilo mjesta promjeni takvog gledišta Suda; svjedoči tome i činjenica da Sud ničim ne obrazlaže odstupanje od svog ranijeg stajališta.
NN 115/1997 • Trebalo je stoga doista ukinuti osporenu odredbu članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u cijelosti, ali iz razloga navedenih u ovom izdvojenom mišljenju.
NN 115/1997 • Na temelju članka 22. Zakona o mjeriteljskoj djelatnosti ("Narodne novine" br. 11/94), ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi
NN 115/1997 • O MJERITELJSKIM ZAHTJEVIMA ZA URE?AJE KOJIMA SE MJERI KONCENTRACIJA ISPUŠNIH PLINOVA BENZINSKIH OTTO MOTORA S UNUTARNJIM IZGARANJEM
NN 115/1997 • Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski zahtjevi kojima moraju udovoljavati uređaji kojima se mjeri koncentracija ispušnih plinova benzinskih Otto motora s unutarnjim izgaranjem motornih vozila osim motocikala (u daljnjem tekstu analizatori plinova).
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 154/02, Broj 127/00,
Broj 31/06, Broj 71/07,
Broj 63/91, Broj 68/03
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE