PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga

BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica 2001-04-36-642 NN 36/2001

• »2. Stranke se obvezuju da će po potrebi usvojiti odgovarajuće mjere s ciljem promicanja pune i učinkovite jednakosti između pripadnika nacionalne manjine i pripadnika većinskog pučanstva u svim područjima gospodarskog, društvenog, političkog i kulturnog života. U svezi s tim stranke će na odgovarajući način uzeti u obzir specifične uvjete pripadnika nacionalnih manjina.


Stranica NN 36/2001

• 3. Mjere usvojene u skladu sa stavkom 2. ne smatraju se činom diskriminacije«.


Stranica NN 36/2001

• Sukladno tome, u članku 15. Okvirne konvencije propisano je da će stranke stvoriti uvjete za učinkovito sudjelovanje osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama i u javnim poslovima, posebice onima koji se tiču njih samih.


Stranica NN 36/2001

• 8. Za ocjenu ustavnosti osporenih odredaba članka 17. Ustavnog zakona o ljudskim pravima podredno su mjerodavne i odredbe članka 1. stavaka 2. i 3., članka 2. stavka 1. i članka 14. Ustava Republike Hrvatske.


Internet NN 36/2001
• Prema odredbama članka 1. stavaka 2. i 3. Ustava u Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana, a narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

Propis NN 36/2001
• Prema odredbi članka 2. stavka 1. Ustava suverenitet Republike Hrvatske je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv.

Propis NN 36/2001 • Prema odredbi članka 14. stavka 1. Ustava svaki čovjek i građanin u Republici Hrvatskoj ima sva prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Prema odredbi stavka 2. istog članka, svi su pred zakonom jednaki.
Propis NN 36/2001 • 9. Iz navedenih odredaba Ustava te Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina koja, sukladno članku 141. Ustava, čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj je snazi iznad zakona, razvidno je da primjena načela jednakosti ne omogućuje uvijek dovoljnu zaštitu manjinskih skupina. Kad bi se neposredno primjenjivalo samo načelo jednakosti, od koje postavke polazi predlagateljica, zanemarile bi se posebne značajke i specifični interesi manjinskih nacionalnih i etničkih zajednica u društvu, što bi u određenim slučajevima moglo dovesti do njihove diskriminacije. Zbog toga se isključivo pojedinačna zaštita, ograničena na zaštitu klasičnih temeljnih prava pojedinaca, više ne smatra dovoljnom. Sukladno tome, primjena načela pozitivne diskriminacije, sadržana u članku 15. stavku 3. Ustava, ukazuje na odmak od strogo pojedinačne koncepcije zaštite pripadnika manjina u hrvatskom društvu, odnosno na prihvaćanje ustavnopravne koncepcije manjinskih prava kao kolektivnih prava manjinskih zajednica.
Propis NN 36/2001 • Prema toj koncepciji, etničkoj i nacionalnoj zajednici ili manjini kao takvoj pripadaju prava propisana Ustavom, međunarodnim konvencijama i nacionalnim zakonodavstvom. Uvidom u Izvješće Komisije Vijeća Europe za demokraciju putem prava pod naslovom »Zaštita manjina na nacionalnoj razini: diverzitet zakonskih modela«, utvrđeno je da je više država, u većoj ili manjoj mjeri, uspostavilo pozitivne mjere u korist određenih kategorija pojedinaca s ciljem uklanjanja neravnoteže uzrokovane međusobnim različitostima, kao što su, primjerice, Albanija, Austrija, Grčka, Hrvatska, Italija, Kanada, Mađarska, Norveška, nekoliko njemačkih pokrajina i Slovenija.3
Propis NN 36/2001 • 10. Polazeći od navedenog stajališta, te od ovlasti Hrvatskoga sabora da samostalno odlučuje o uređivanju pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj (članak 2. stavak 3. alineja 1. Ustava), Sud je ocijenio da propisivanje razmjernog sudjelovanja pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u predstavničkim i drugim tijelima državne vlasti, odnosno zakonsko određivanje broja pripadnika nacionalnih i etničkih zajednica ili manjina u predstavničkom tijelu države, nije u nesuglasnosti s Ustavom, jer se člankom 15. stavkom 3. izrijekom propisuje ustavnopravna mogućnost da se pripadnicima nacionalnih manjina, uz opće biračko pravo zajamčeno člankom 45. stavkom 1. Ustava, osigura i posebno pravo na izbor njihovih zastupnika u Hrvatski sabor. Sukladno tome, zakonsko osiguranje njihova prava na zastupljenost i u drugim tijelima državne vlasti ne može se ocijeniti nesuglasnim prihvaćenom i zajamčenom načelu pozitivne diskriminacije iz članka 15. stavka 3. Ustava, kao jednoj od vrednota na kojima počiva ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Konačno, nije u nesuglasnosti s ustavnim odredbama ni zakonsko ustanovljavanje razlike između pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koji sudjeluju u stanovništvu Republike Hrvatske s više od 8% i onih čiji je udio u stanovništvu Republike Hrvatske manji od 8%. Zakonski propisi koji uzimaju u obzir specifične uvjete pripadnika nacionalnih manjina, prema izričitoj odredbi članka 4. stavka 3. Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, ne smatraju se činom diskriminacije niti u odnosu između većinskog stanovništva i etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, s jedne strane, niti u međusobnom odnosu tih zajednica ili manjina, s druge strane.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 36/2001 • 11. Zbog svih navedenih razloga, odlučeno je i riješeno kao u točkama I. i II. izreke. Odluka u ovom predmetu temelji se na odredbi članka 53. stavka 1., a rješenje na odredbama članka 41. stavaka 1. i 2. Ustavnog zakona.
Propis NN 36/2001 • Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću petorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu dopredsjednik Suda Petar Klarić, kao predsjednik Vijeća, te suci Jurica Malčić, Ivan Matija, Emilija Rajić i Milan Vuković, kao članovi Vijeća, u povodu ustavne tužbe A. d. »A.« iz S., M., zastupanog po N. i D. H., odvjetnicima iz Z., na sjednici Vijeća održanoj dana 5. travnja 2001. godine, jednoglasno je donio sljedeću
Propis NN 36/2001 • – rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-1067/1997 od 19. studenoga 1997. (stavak 2. izreke presude i rješenja), i to u dijelu u kojem se to rješenje odnosi na točke I. i II. izreke presude Općinskog suda u Z., broj: Pr-5163/91 od 20. siječnja 1994.
Propis NN 36/2001 • II. Predmet se vraća Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovno odlučivanje.
Propis NN 36/2001 • 1. Podnositelj je podnio pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu protiv presude i rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-1067/97 od 19. studenoga 1997., kojim je taj Sud djelomično prihvatio reviziju podnositelja ustavne tužbe – tuženika u sporu i ukinuo presudu Županijskog suda u Z., broj: Gž-5173/95 od 12. ožujka 1996., te presudu Općinskog suda u Z., broj: Pr-5163/91 od 20. siječnja 1994. u točkama III. i V. izreke (kojima je dosuđena isplata naknade osobnog dohotka tužiteljici bez prethodne specifikacije tužbenog zahtjeva, odnosno odbijen zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška).
Propis NN 36/2001 • Tom je presudom i rješenjem Vrhovni sud potvrdio nižestupanjske presude u odnosu na točke I., II., IV. i VI. izreke prvostupanjske presude, kojima se:
Propis NN 36/2001 • – rješenje tuženika, podnositelja ustavne tužbe, o prestanku radnog odnosa tužiteljice utvrđuje ništavim i bez ikakvog pravnog učinka;
Propis NN 36/2001 • – nalaže tuženiku da tužiteljicu u roku od tri dana vrati na rad i omogući joj obavljanje poslova koje je obavljala prije prestanka rada;
Propis NN 36/2001 • – odbija dio tužbenog zahtjeva tužiteljice koji se odnosi na naknadu osobnog dohotka s pripadajućim kamatama od 20. siječnja 1994. do povratka na rad;
Propis NN 36/2001 • Ustavna tužba podnesena je, dakle, u odnosu na osporavane odluke u dijelu kojim se poništava odluka tuženika, broj: 04-1175 od 13. studenoga 1991. o prestanku radnog odnosa tužiteljice s danom 13. studenoga 1991., nalaže njezino vraćanje na rad i odbija prigovor nenadležnosti.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 121/03, Broj 20/06, Broj 151/03, Broj 36/96, Broj 88/03, Broj 13/06


LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled