PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica 2004-07-100-1914 NN 100/2004

• 8. Odluka o objavi (točka V. izreke) utemeljena je na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona.

Stranica NN 100/2004

• Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom M. T. iz S., na sjednici održanoj 16. lipnja 2004. godine, jednoglasno je donio

Stranica NN 100/2004

• 1. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Županijskog suda u Sisku, broj: Gž-710/2002-3 od 10. travnja 2003. godine, kojom je odbijena žalba podnositelja izjavljena protiv presude Općinskog suda u Sisku, broj: P-111/02-5 od 22. veljače 2002. godine. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev podnositelja da mu tuženik, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Sisku (u daljnjem tekstu: HZMO), isplati »dospjele, a neisplaćene iznose mirovine« za razdoblje od 1. siječnja 1992. do 1. srpnja 1998. godine, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.

Stranica NN 100/2004

• 2. Podnositelj smatra da je osporenim presudama »povrijeđeno pravo čovjeka i građanina da su svi pred zakonom jednaki (čl. 14. st. 2. i 26.); jamstvo na pravično suđenje (čl. 29.); sprečavanja ostvarivanja prava zbog promjene boravišta (čl. 32.), povreda prava vlasništva (čl. 48. st. 2.); povreda prava na socijalnu sigurnost i na mirovinsko osiguranje iz čl. 56. Ustava«.

Internet NN 100/2004
• Podnositelj smatra povrijeđenima i odredbe članka 9. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 12/93.), kojima je propisano da države stranke Pakta priznaju pravo svakoga na socijalnu sigurnost, uključujući i socijalno osiguranje, kao i članka 1. Protokola uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst i 8/99. – ispravak; u daljnjem tekstu: Europska konvencija) od 20. ožujka 1952. »o pravu vlasnika na posjedovanje svojega vlasništva«.
Internet stranice NN 100/2004
• Obrazlažući povrede navedenih ustavnih odredaba, podnositelj ponavlja razloge isticane tijekom parničnog postupka koji je prethodio ustavnosudskom.
Internet stranice NN 100/2004 • Ističe da je zasnivao svoj tužbeni zahtjev pred nadležnim sudom »na činjeničnoj osnovi da je pravomoćnim i konačnim rješenjem RFMIORH tužitelju priznato pravo na mirovinu koju je primio sve do 1. 1. 1992. g. kada je obustavljena isplata mirovine (…). S danom 1. 7. 1998. g. tužitelju je nastavljena isplata mirovine. HZMO prilikom obustave isplate mirovine 1. 1. 1992. g. nije donio rješenje kojim bi uskratio tužitelju isplatu mirovine, nego je to rješenje donio sedam godina kasnije« (14. lipnja 1999. godine).
Internet stranice NN 100/2004 • U ustavnoj tužbi podnositelj opširno obrazlaže razloge zbog kojih smatra da je rješenje HZMO od 14. lipnja 1999. godine nezakonito te po toj osnovi ističe povrede odredaba članaka 14. stavka 2. 26., 32. i 56. Ustava, kao i odredbu članka 9. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.
Internet stranice NN 100/2004 • U stalnom dijelu ustavne tužbe podnositelj se zadržava na utvrđenju i objašnjenju svoga stajališta da je predmet konkretnog spora »građansko-pravni zahtjev za isplatu dospjelih, a neisplaćenih iznosa mirovina, dakle radi se o novčanom iznosu koji je vlasništvo tužitelja«. Stoga podnositelj smatra da je osporenim presudama povrijeđeno njegovo ustavno pravo vlasništva, zajamčeno člankom 48. stavkom. 1. Ustava, te članak 1. Protokola uz Europsku konvenciju od 20. ožujka 1952. u smislu u kojem ga tumači Europski sud za ljudska prava. Na kraju zaključuje da mu je »postupkom sudova povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje da ima jednak položaj u parnici bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi«, zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.
Internet stranice NN 100/2004 • Predlaže da Ustavni sud usvoji ustavnu tužbu, ukine osporene presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Vijesti NN 100/2004 • 3. Prema članku 62. stavku 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02., 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna slobodna zajamčena Ustavom.
Informacije NN 100/2004 • Ustavni sud, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li podnositelju povrijeđeno ljudsko pravo, odnosno temeljna sloboda (ustavno pravo), pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li upravna tijela, odnosno sud pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
Poslovne stranice NN 100/2004 • 4. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je sljedeće: sud prvog stupnja je tijekom parničnog postupka utvrdio da je prvostupanjskim rješenjem HZMO od 10. veljače 1999. odbijen zahtjev podnositelja za isplatu iznosa mirovine za razdoblje od 1. siječnja 1992. d
Pregledi NN 100/2004 • Nadležno drugostupanjsko tijelo (HZMO) odbilo je rješenjem od 14. lipnja 1999. godine žalbu podnositelja kao neosnovanu, tako da je prvostupanjsko rješenje s tim datumom postalo konačno i pravomoćno.
Besplatno NN 100/2004 • Slijedom toga, sud prvog stupnja odbio je tužbeni zahtjev podnositelja za isplatu mirovine za utuženo razdoblje, s obrazloženjem, da »sud smatra ispravnim stajalište tuženika (HZMO) iznesenog u odgovoru na tužbu da tužitelj za isto razdoblje, tj. 1. siječnja 1992. do 1. srpnja 1998. godine, nema pravo na isplatu dviju mirovina, a za koje je nesporno utvrđeno, kako to navodi tužitelj u svom iskazu, da je na okupiranom području RH primao mirovinu«. U obrazloženju presude suda prvog stupnja također je navedeno da »sud u ovom postupku nije ovlašten ispitivati pravilnost i zakonitost upravnog rješenja koje je steklo svojstvo konačnosti i pravomoćnosti«.
Glasnik NN 100/2004 • Sud drugog stupnja odbio je žalbu podnositelja s obrazloženjem da je »pravomoćnim rješenjem tuženika (HZMO) odlučeno o pravu tužitelja na mirovinu za utuženo razdoblje, a što se kao prethodno pitanje pojavilo u ovom postupku. Prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je time prestala pravna osnovna za isplatu, koja je predmet tužbenog zahtjeva, te je pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev odbio«.
Propis NN 100/2004 • 5. Analizom navoda ustavne tužbe i osporenih sudskih presuda te cjelokupnog spisa predmeta, Ustavni sud utvrdio je da su postupci pred naležnim sudovima provedeni u skladu s odgovarajućim postupovnim i materijalnim propisima te da osporenim odlukama podnositelju nisu povrijeđena ustavna prava na koja ukazuje.
Propis NN 100/2004 • U konkretnom slučaju nadležno tijelo mirovinskog osiguranja obustavilo je rješenjem isplatu mirovine podnositelju za određeno razdoblje. Time je ujedno prestala i pravna osnova za isplatu mirovine u tom razdoblju.
Propis NN 100/2004 • Iznosi mirovine, za isplatu kojih više ne postoji pravna osnova, ne mogu dospijevati na naplatu. Utoliko je pogrešno samo polazno stajalište podnositelja da su iznosi mirovine, za čiju isplatu više nije bilo pravne osnove, dospjeli na naplatu i da ih je on – kao njihov vlasnik – imao pravo potraživati sudskim putem. Pozivanje na povredu jamstva vlasništva, propisanog člankom 48. stavkom. 1. Ustava i člankom 1. Protokola Europske konvencije od 20. ožujka 1952. godine u tom je smislu u cijelosti neosnovano.
Propis NN 100/2004 • Tvrdnje podnositelja o navodnoj nezakonitosti rješenja HZMO kojom je isplata mirovina obustavljena, s druge strane, nisu pravno relevantne u ovom ustavnosudskom postupku, niti su bile pravno relevantne u parničnim postupcima u kojima su donesene presude koje podnositelj osporava ustavnom tužbom jer su sudovi bili vezani rješenjem HZMO u konkretnoj upravnoj stvari. Zakonitost obustave isplate mirovina za određeno razdoblje kontrolira, naime, Upravni sud Republike Hrvatske u upravnom sporu pokrenutom tužbom protiv rješenja nadležnog upravnog tijela.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 85/01, Broj 18/02, Broj 9/00, Broj 52/06, Broj 92/06, Broj 190/03
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled