PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica 2004-07-100-1915 NN 100/2004

• Stoga, istaknute povrede članaka 14. stavka 2., 26., 32. i 56. Ustava, kao i članka 9. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ustavni sud nije posebno razmatrao budući da ih podnositelj nije istaknuo u vezi s osporednim presudama sudova, nego u vezi s rješenjem HZMO, koje Ustavni sud u ovom ustavnosudskom postupku ne ispituje.

Stranica NN 100/2004

• 6. Podnositelj je u postupcima pred nadležnim sudovima isticao da je mirovinu na okupiranim područjima Republike Hrvatske primao od »krajinskog parafonda«, u prilog čemu je priložio i odreske kao dokaz da mu je »parafond« doista isplaćivao iste iznose mirovine. S ustavnopravnog aspekta nije relevantno jesu li paradržavna tijela, ustanovljena na okupiranim dijelovima Republike Hrvatske, isplatu vršila temeljem pravovaljanih upravnih akata nadležnih tijela Republike Hrvatske ili pojedinačnih akata koje su sama donosila. Bitno je da je tužbeni zahtjev podnositelja za ponovnom isplatom mirovine za razdoblje u kojem je mirovinu primao od tzv. »parafonda«, a koju isplatu podnositelj potražuje, u cijelosti neprihvatljiv, što su nadležni sudovi u provedenom parničnom postupku pravilno utvrdili. Stoga nije osnovana tvrdnja podnositelja da je u provedenim sudskim postupcima podnositelj po toj osnovi bio diskriminiran.

Stranica NN 100/2004

• Ustavni sud na kraju napominje da je u istovrsnom predmetu isplate mirovina Europski sud za ljudska prava u slučaju Čekić protiv Hrvatske proglasio zahtjev podnositelja nedopuštenim (Odluka o dopuštenosti zahtjeva, broj: 15085/02 od 9. listopada 2003. godine), sa sljedećim utvrđenjem:

Stranica NN 100/2004

• »Sud bilježi kako su (…) domaći sudovi utvrdili da su (podnositelji) primali mirovinu od vlasti koje su kontrolirale okupirana područja Hrvatske na kojima su živjeli podnositelji zahtjeva. (…)

Internet NN 100/2004
• Stoga Sud zaključuje kako tijekom vrlo teškog razdoblja, koje uključuje raspad bivše Jugoslavije i oružani sukob koji je uslijedio, podnositelji zahtjeva nisu zapravo bili lišeni svojih mirovina. Štoviše, nakon što je sukob prošao i podnositelji zahtjeva se vratili u Hrvatsku, nastavile su se isplate njihovih mirovina. U takvim okolnostima Sud ne nalazi da je došlo do bilo kakvog miješanja u njihova vlasnička prava, koja bi bila suprotna članku 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju. (…)
Internet stranice NN 100/2004
• Sud smatra da su podnositelji zahtjeva bili u položaju različitom od osoba koje nisu živjele na okupiranim područjima Hrvatske i nisu primali svoje mirovine od nekih drugih vlasti. Razlika između ove dvije skupine stoga nije diskriminirajuća, budući da postoji objektivno i razumno opravdanje za prekid isplate mirovinskih primanja osobama koje su primale mirovinu po nekoj drugoj osnovi. Stoga ova razlika u postupanju, prema mišljenju Suda, ne ukazuje na to da bi došlo do diskriminacije u smislu članka 14. Konvencije.«.
Internet stranice NN 100/2004 • 7. Ustavni sud na kraju utvrđuje da podnositelju nije povrijeđeno ni ustavno pravo zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava, kojim se jamči pravično suđenje. Iz spisa predmeta razvidno je da su, u konkretnom slučaju, zakonom ustanovljena tijela sudbene vlasti provela postupke unutar svoje nadležnosti. Podnositelju je omogućeno sudjelovati u postupku i pratiti tijek postupka, ulagati pravni lijek i poduzimati druge zakonom dopuštene postupovne radnje, dok su osporene odluke donijete u pravilno i zakonito provedenim postupcima te su utemeljene na odredbama mjerodavnog materijalnog prava. Sudovi su obrazložili stajališta iznijeta u osporenim presudama, za koje je nedvojbeno da nisu posljedica proizvoljnog tumačenja i nepravilne primjene materijalnog prava te da nisu protivna ustaljenoj praksi. U tom postupku i u osporenim presudama o pravima podnositelja nije odlučivano samovoljno.
Internet stranice NN 100/2004 • 8. U ustavnoj tužbi podnositelj se pozvao i na odredbe članka 3. (načelo vladavine prava), članka 5. (načelo ustavnosti i zakonitosti), članka 19. (načelo zakonitosti u djelovanju uprave) i članka 89. stavka 4. Ustava (zabrana retroaktivnog djelovanja zakona i drugih propisa). Te ustavne odredbe ne sadrže ljudska prava i temeljne slobode u smislu članka 62. stavka 1. Ustavnog zakona, pa nisu mjerodavne u konkretnom slučaju.
Internet stranice NN 100/2004 • 9. Slijedom iznijetoga, temeljem odredaba članaka 73. i 75. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točki I. izreke. Odluka o objavi (točka II. izreke) temelji se na članku 29. Ustavnog zakona.
Internet stranice NN 100/2004 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući u postupku vođenom u povodu ustavne tužbe M. Ć. iz T., S. s. 73, na sjednici održanoj 28. lipnja 2004. godine, donio je
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Vijesti NN 100/2004 • 1. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Županijskog suda u Karlovcu, broj: Gž-728/03-2 od 3. lipnja 2003. godine, kojom je žalba podnositeljice odbijena kao neosnovana i potvrđena presuda Općinskog suda u Karlovcu, broj: P-71/98-11 od 30. siječnja 2003. godine. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev podnositeljice kojom je od tuženika, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Karlovcu (u daljnjem tekstu: HZMO), potraživala isplatu »dospjelih, a neisplaćenih iznosa mirovine« za razdoblje od 1. srpnja 1991. do 1. veljače 1996. godine, sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.
Informacije NN 100/2004 • 2. Podnositeljica smatra da su osporenim presudama povrijeđena »Njezina prava čovjeka i građanina radi kršenja načela da su svi jednaki pred zakonom (članak 14. Ustava); da se jamči pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata (članak 18. stavak 1. Ustava); radi nezakonitosti pojedinačnog akta državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti (članak 19. Ustava); radi neostvarivanja jednakosti svih građana pred tijelima koja imaju javne ovlasti i sudovima (članak 26. Ustava); radi povreda prava na pravično suđenje (članak 29. Ustava); radi povrede prava vlasništva (članak 48. stavak 1. Ustava); radi povrede prava na socijalnu sigurnost i na mirovinsko osiguranje (članak 56. Ustava); zabrane retroaktivnosti pravnih akata (članak 89. stavak 4. Ustava)«.
Poslovne stranice NN 100/2004 • Podnositeljica smatra povrijeđenima i odredbe članka 9. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 12/93.), kojima je propisano da države stranke Pakta priznaju pravo svakoga na socijaln
Pregledi NN 100/2004 • Obrazlažući povrede navedenih ustavnih odredaba, podnositeljica ponavlja razloge isticane tijekom parničnog postupka koji je prethodio ustavnosudskom postupku.
Besplatno NN 100/2004 • Ističe da je zasnovala svoj tužbeni zahtjev pred nadležnim sudom »Na činjeničnoj osnovi da je rješenjem RFMIORH broj: MP-28073 od 17. rujna 1990. godine tužitelju priznato pravo na mirovinu od 28. ožujka 1976. godine. Tužitelj je sve do 1. srpnja 1991. godine primao mirovinu kada RFMIORH obustavlja isplate mirovine sve do 1. veljače 1996. godine bez da je donio rješenje kojim bi tužitelju prestao status korisnika mirovine ili donio odluku o obustavi mirovine. Tužbeni zahtjev se odnosio isključivo na ostvarenje novčanog dospjelog prava na mirovinu priznatog konačnim rješenjem RFMIORH. Nakon ponovne uspostave isplate mirovine, HZMO nije donio rješenje kojim bi uskratio pravo tužitelju na dospjele iznose iako je tužitelj to pravo tražio usmenim putem. To je tek učinio rješenjem od 21. veljače 2002. g. kada je tuženik dobio tužbu od suda.«
Glasnik NN 100/2004 • Sukladno navedenom, podnositeljica u opsežnoj ustavnoj tužbi obrazlaže razloge zbog kojih smatra da je HZMO u konkretnom slučaju postupio nezakonito, te po toj osnovi ističe povrede odredaba članka 89. stavka 4. i članka 19. Ustava Republike Hrvatske, te članka 7. Europske konvencije.
Propis NN 100/2004 • U nastavku ustavne tužbe podnositeljica obrazlaže svoje stajalište u vezi s člankom 9. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, broj 53/91., 9/92., 77/92.), koji propisuje da se upravni spor ne može voditi protiv akata u stvarima u kojima je osigurana sudska zaštita izvan upravnog spora. Prema njezinom mišljenju, parnični sud je nadležan »za odlučivanje o zahtjevu za isplatu kada je upravno tijelo odbilo izvršiti isplatu za utuženo razdoblje«, a ne Upravni sud. U vezi s utvrđenjima nadležnih sudova da je podnositeljica u spornom razdoblju primala mirovinu od »parafonda« na tada okupiranom području Republike Hrvatske, ističe da »Nije primala dvije mirovine«, već joj je samo u jednom razdoblju »isplaćivana akontacija – novčana pomoć od parafonda na temelju dokaza o ostvarivanju mirovine od tuženika« (HZMO-a).
Propis NN 100/2004 • Podnositeljica nadalje navodi da »Neisplaćeni iznosi mirovina predstavljaju imovinu – vlasništvo tužitelja i da s tog osnova je HZMO u obvezi predati novčani iznos tužitelju«, pozivajući se pri tom na odredbu članka 48. stavka 1. Ustava i članka 1. Protokola uz Europsku konvenciju od 20. ožujka 1952. godine. Polazeći od toga da se u konkretnom slučaju radi o njezinom građanskopravnom zahtjevu za isplatu, opširno obrazlaže značenje članka 6. stavka 1. Europske konvencije o pravu na pravično suđenje. Istodobno naglašava kako Upravni sud Republike Hrvatske nije sud pune jurisdikcije, pa ne odgovara zahtjevima koje postavlja članak 6. stavak 1. Europske konvencije, utvrđujući da »s tog osnova i rješenje na koje se pozivaju sudovi ne može i ne smije imati odlučujuću pravnu snagu u ovom postupku. Kako je neosporno da je predmet ovog postupka građanskopravni zahtjev, to je odlukama sudova došlo do povrede navedenih odredaba Europske konvencije, kada su sudovi odbili donijeti odluku tvrdeći da je to predmet upravnog spora«. Konačno, budući da sudovi u obrazloženjima svojih presuda nisu odgovorili na sve njezine tužbene navode, podnositeljica smatra da joj je povrijeđeno i ustavno pravo na žalbu, zajamčeno člankom 18. stavkom 1. Ustava.
Propis NN 100/2004 • Predlaže da Ustavni sud usvoji ustavnu tužbu, ukine osporene presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Propis NN 100/2004 • 3. Prema članku 62. stavku 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02., 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 141/04, Broj 14/07, Broj 64/04, Broj 151/05, Broj 155/09, Broj 76/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled