PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Propis 2000-02-14-194 NN 14/2000

• - članak 5. stavak 3. u dijelu koji se odnosi na sveučilište, a koji glasi: »sveučilište … članka 105. stavka 1., odnosno«, članak 5. stavak 4. u dijelu koji se odnosi na sveučilište, a koji glasi: »fakulteta, umjetničke akademije, visoke škole u sastavu

Propis NN 14/2000

• - članak 105. stavak 3. u dijelu odredbe koji glasi: »općih akata te«;

Propis NN 14/2000

• U ocjeni ustavnosti navedenih odredaba Sud je pošao od ustavnog utvrđenja da sveučilište ima pravo samostalno odlučivati o svom ustrojstvu i djelovanju u skladu sa zakonom, što znači da odlučivanje o ustrojstvu i djelovanju pripada, silom ustavne odredbe, u područje akademske samouprave sveučilišta. Poslovi koji prema članku 3. stavku 2. Zakona predstavljaju poslove akademske samouprave pretpostavljaju pravo sveučilišta da o svakom od njih donosi opće i pojedinačne akte, uključujući statut. Stoga pravo na samostalno donošenje općih i pojedinačnih akata iz predmeta navedenih u članku 3. stavku 2. Zakona pripada temeljnom sadržaju akademske samouprave sveučilišta koji Zakonom nije dopušteno ograničavati osim u slučaju nužnih ograničenja koja se temelje na razlozima propisanim člankom 16. Ustava.

Propis NN 14/2000

• 1. Odredbom članka 39. stavka 3. Zakona propisano je da su stručna vijeća sveučilišta ili veleučilišta dužna prethodno zatražiti suglasnost Ministarstva ako se nastavnim programima javnih visokih učilišta povećava ili smanjuje novčana potpora visokih učilišta. Predlagatelj napominje da sporna odredba, osim što predstavlja primjer nejasnog pravnog propisa, proturječi ostalim odredbama Glave IX. Zakona, kojima se određuje da su nastavni programi samo jedno od mjerila na temelju kojih ministar dodjeljuje potporu nadležnog ministarstva javnim visokim učilištima, pa stoga nije moguće da visoko učilište jednostranom promjenom programa studija koji izvodi poveća ili smanji državnu potporu. Sud je, međutim, zauzeo stajalište da se odredba članka 39. stavka 3. u dijelu koji predlagatelj osporava načelno ne može smatrati nesuglasnom s Ustavom zajamčenom autonomijom sveučilišta. Sud je ocijenio da ograničenje koje osporavana odredba propisuje, a koje se sastoji u obvezi sveučilišta da dobije suglasnost podupiratelja u situacijama za koje Zakon pretpostavlja da mogu dovesti do povećanja ili smanjenja potpore podupiratelja (primjerice, u situaciji kada se nastavnim programom uvode novi obvezatni predmeti koji zahtijevaju otvaranje novih radnih mjesta), treba smatrati pridržanim pravom onih koji novčano podupiru sveučilište. Sud ujedno utvrđuje da ovom ocjenom ne ulazi u pitanje primjerenosti zakonskog rješenja po kojem visoko učilište u navedenom slučaju mora tražiti prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva.

Propis NN 14/2000
• Zbog navedenog razloga Sud nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti dijela članka 39. stavka 3. koji se odnosi na sveučilišta, jer se ne može smatrati da navedena odredba ograničava ustavna prava i slobode sveučilišta i znans
Propis NN 14/2000
• 2. Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba članka 99. stavka 1., članka 127. stavka 1. podstavaka 1. i 3., te članka 163. stavka 2. Zakona kojima se uređuje izbor u zvanja, a koje predlagatelj osporava u svom podnesku.
Propis NN 14/2000 • 4. Odredbom članka 103. Zakona propisane su pretpostavke pod kojima je visoko učilište i znanstvenoistraživački institut u sastavu sveučilišta dužan otkazati ugovor o radu znanstveniku, sveučilišnom nastavniku odnosno suradniku. Predlagatelj osporava ustavnost te odredbe zbog, prema njegovom mišljenju, nezgrapnih i nejasnih formulacija pretežito pravopisne i gramatičke prirode (upotreba kondicionala; upotreba riječi »ili« u podstavku 2., ali ne i u drugim podstavcima, i sl.). Sud se može složiti s tim da je formulacija odredaba koju u podnesku predlaže predlagatelj nomotehnički pravilnija, a time i jasnija no što je to formulacija dana u članku 103. Zakona, ali Sud nije ovlašten uređivati zakonsku građu umjesto zakonodavca. Stoga je Sud u odlučivanju o prihvaćanju prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti sporne odredbe našao da nomotehnički propusti zakonodavca nisu takve prirode da bi mogli dovesti do neustavnosti cjelokupnog članka 103. Zakona zbog povrede načela vladavine prava, kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Zbog navedenog razloga Sud nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti članka 103. Zakona, jer se navedenim odredbama neposredno ne ograničava nijedno dobro zaštićeno Ustavom Republike Hrvatske.
Propis NN 14/2000 • 5. Sud utvrđuje da je predlagatelj u pravu kada upozorava da Zakon u članku 106. stavka 6. propisuje da »mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine«, ali da istodobno ne određuje da li i pod kojim uvjetima mandat može prestati i prije isteka tog roka, što dovodi do toga da je najviše upravno tijelo sveučilišta Zakonom ustanovljeno bez pune odgovornosti, jer da njega ili pojedinog njegovog člana ne može smijeniti prije isteka mandata čak ni tijelo koje ga je izabralo (to jest, Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora). Odlučujući o osnovanosti prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe članka 106. stavka 6. Zakona, Sud je utvrdio da propuštanje zakonodavca da uredi pretpostavke za prestanak mandata i prije isteka roka od četiri godine ne može utjecati na nespornu ustavnost same odredbe članka 106. stavka 6. Zakona koja propisuje da mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine. Uređivanje praznina u samom zakonu nije nadležnost ovoga Suda, nego zakonodavnog tijela. Zbog navedenih razloga Sud nije prihvatio prijedlog predlagatelja o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti dotične odredbe. Time Sud ne odriče potrebu podrobnijeg uređenja tog instituta s obzirom na prethodno iznesenu ocjenu ovoga Suda da zakonske odredbe o imenovanju i sastavu upravnog vijeća nisu u suglasnosti s ustavnim jamstvom autonomije sveučilišta.
Propis NN 14/2000 • 6. Sud nije prihvatio ni prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba članaka 123. i 124. Zakona. One propisuju da se odredbe članka 104. do 122. Zakona, koje se odnose na upravu visokim učilištima, odgovarajuće primjenjuju i na upravu privatnim visokim učilištima, osim odredaba o načinu izbora, sastavu i mandatu upravnih tijela i voditelja visokih učilišta, te da u upravno vijeće privatnog visokog učilišta ministar imenuje jednog člana.
Propis NN 14/2000 • Budući da predlagatelj nije naveo razloge zbog kojih smatra da je članak 124. Zakona nesuglasan s Ustavom, ovaj Sud utvrđuje da se Zakonom propisanu obvezu, da u upravno vijeće privatnog visokog učilišta ministar imenuje jednog člana, ne može smatrati ograničenjem autonomije sveučilišta i akademske samouprave. Predstavnik države u upravnom vijeću privatnog sveučilišta standardna je obveza države, jer državna tijela i nad privatnim sveučilištem provode stručni nadzor i (eventualno) ga podupiru.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 14/2000 • Zbog navedenih razloga Sud nije prihvatio prijedlog predlagatelja o pokretanju postupka za ocjenu suglasnosti odredaba članka 123. i 124. Zakona s Ustavom Republike Hrvatske.
Propis NN 14/2000 • Unatoč tome što predlagatelj nije podnio formalni prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona u cijelosti, nego je njegovu opću neustavnost utvrđivao u obrazloženju svoga prijedloga, Sud je razmotrio i razloge zbog kojih predlagatelj smatra da Zakon u cijelosti nije suglasan Ustavu Republike Hrvatske.
Propis NN 14/2000 • Predlagatelj u obrazloženju podneska osporava ustavnost Zakona o visokim učilištima u cijelosti zbog toga što:
Propis NN 14/2000 • - uvjete koje propisuje članak 19. stavak 1. Zakona za djelovanje visokog učilišta ne oblikuje određeno u onoj mjeri koja je moguća i potrebna za vršenje prava zajamčenih člankom 66., člankom 67. i člankom 68. stavkom 1. Ustava.
Propis NN 14/2000 • - ograničava pravo sveučilišta, zajamčeno člancima 67. i 68. stavka 1. Ustava, da bira svoje čelnike;
Propis NN 14/2000 • - ne sadrži posebne odredbe o prestanku ugovora o radu sa sveučilišnim nastavnikom otkazom;
Propis NN 14/2000 • - ne propisuje sudsku kontrolu upravnih akata Ministarstva znanosti i tehnologije o ispunjenju uvjeta za djelovanje visokog učilišta iz članka 19. stavka 1. Zakona zahtijevanu člankom 19. Ustava.
Propis NN 14/2000 • U razmatranju svakog pojedinog od tih razloga, kao i svih razloga zajedno, Sud je došao do sljedećih zaključaka:
Propis NN 14/2000 • Slično prethodnom utvrđenju, Sud smatra da se ustavnost svih odredaba Zakona koje ograničavaju pravo sveučilišta da samostalno bira svoje čelnike također može ocjenjivati zasebno, bez utjecaja na pravnu egzistenciju Zakona u cjelini.
Propis NN 14/2000 • Posljednja dva slučaja, zbog kojih predlagatelj smatra da se Zakon u cijelosti treba ukinuti, odnose se na nepostojanje izričitih odredaba o sredstvima pravne zaštite, odnosno o institutima za koje predlagatelj smatra da ih je Zakon nužno morao regulirati, pa je propuštanjem da to učini uzrokovao neustavnost Zakona u cjelini. Konkretno, radi se o sljedećim slučajevima: prvo, Zakon ne propisuje sudsku kontrolu upravnih akata Ministarstva znanosti i tehnologije o ispunjenju uvjeta za djelovanje visokog učilišta iz članka 19. stavka 1. Zakona; drugo, Zakon ne sadrži posebne odredbe o prestanku ugovora o radu sa sveučilišnim nastavnikom otkazom. U prvom slučaju Sud je zauzeo stajalište da, iako se radi o propustu zakonodavca koji otvara mogućnost pravne nesigurnosti u pojedinačnim slučajevima, propuštanje zakonodavca da spomenuti institut izrijekom uredi u Zakonu još uvijek ne može dovesti do neustavnosti Zakona u cijelosti, jer uvijek kada je u pitanju upravni akt postoji mogućnost supsidijarne primjene drugih općih zakona (Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o upravnim sporovima), koji se primjenjuju onda kada posebni zakon (u konkretnom slučaju: Zakon o visokim učilištima), što drugo ne propisuje. Sud je nastavno utvrdio da se drugi razlog, zbog kojeg predlagatelj osporava ustavnost Zakona u cijelosti, ne može uzeti u razmatranje, jer se u podnesku ne uvažava činjenica da Zakon sadrži posebnu odredbu o prestanku ugovora o radu sa sveučilišnim nastavnikom otkazom (članak 103.).
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 60/94, Broj 31/06, Broj 51/93, Broj 155/09, Broj 78/98, Broj 123/03
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled