PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 97/2003 • Hrvatski sustav obveznog mirovinskog osiguranja na temelju kapitalnog pokrića organiziran je kao sustav osobnih računa korisnika (engl. individual accounts). Naime, svakom se osiguraniku u odabranom mirovinskom fondu odmah otvara osobni račun mirovinske štednje. Osobni računi vode se u obračunskim jedinicama (u njih se preračunavaju uplaćeni doprinosi i ostvareni povrat). Zbog dnevnog izračunavanja vrijednosti obračunske jedinice moguće je svakodnevno utvrditi i novčani iznos mirovinske štednje. Ovisno o kretanju vrijednosti ukupne imovine fonda mijenja se i vrijednost obračunske jedinice. Na dan umirovljenja množenjem broja akumuliranih obračunskih jedinica i vrijednosti obračunske jedinice utvrđuje se iznos sredstava koje je osiguranik akumulirao na svom računu. Tako utvrđeni iznos obvezno mirovinsko društvo prenosi iz obveznog mirovinskog fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo koje će osiguraniku, na temelju tog iznosa isplaćivati mirovinu. Sustav osobnih računa omogućava svakom osiguraniku praćenje kretanja njegove mirovinske štednje (pa stoga i izračunavanje očekivane mirovine) i općenito bolji nadzor nad prikupljanjem doprinosa. S obzirom na “vlasništvo” nad osobnim računom (sredstva prikupljena na ovom računu su nasljediva), u ovom dijelu mirovinskog sustava nema nikakvih socijalnih transfera od dohodovno viših k dohodovno nižim skupinama stanovništva, a niti bilo kakvih drugih pogodnosti (privilegija).
NN 97/2003 • Budući da je drugi dio mirovinskog osiguranja također oblik obveznog (od države nametnutog) osiguranja koji provode privatnopravni subjekti, to je država posebno odgovorna za njegovo provođenje. Državna odgovornost za provođenje ovoga osiguranja dovodi do snažne državne regulatorne i nadzorne intervencije u provođenje ovog oblika mirovinskog osiguranja. Regulatorna državna intervencija ogleda se u propisivanju posebnih uvjeta za poslovanje u ovom području (posebni uvjeti u pogledu temeljnog kapitala, jamstvenog pologa, imenovanja uprave i sl.), posebnih investicijskih ograničenja, državnog jamstva najniže stope povrata i sl. Državna nadzorna intervencija ogleda se u utemeljenju posebne nadzorne agencije (Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja) koja ima određena ovlaštenja u donošenju podzakonskih propisa i stalnom nadzoru poslovanja subjekata koji posluju u području mirovinskog osiguranja.
NN 97/2003 • Osobitost je hrvatskog sustava mirovinskog osiguranja na temelju kapitalizirane štednje postojanje centralne državne institucije za prikupljanje doprinosa i vođenje individualnih računa osiguranika. Ta institucija je Središnji registar osiguranika (REGOS) koji doprinose centralizirano prikuplja od poslodavaca i drugih uplatitelja doprinosa te ih prosljeđuje obveznom mirovinskom fondu koji je odabrao osiguranik. Na temelju podataka dobivenih od obveznih mirovinskih društava i banaka skrbnika Središnji registar osiguranika vodi osobne račune osiguranika i izvještava osiguranike (najmanje jednom godišnje) o stanju sredstava na osobnom računu i o svim transakcijama u svezi s njihovim osobnim računima. Uspostava novog centraliziranog sustava mjesečnog prikupljanja i evidentiranja doprinosa bila je vjerojatno najsloženiji tehnički problem provedbe drugog dijela mirovinskog sustava u Hrvatskoj.
NN 97/2003 • 7. Treći dio hrvats hrvatskog mirovinskog sustava (dobrovoljno kapitalno financirovinsko osiguranje)
NN 97/2003 • S obzirom da se radi o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji i dobrovoljnom osiguranju, pravni odnos osiguranja uspostavlja se sklapanjem ugovora s izabranim dobrovoljnim mirovinskim fondom. S obzirom da mirovinski fond nema posebnu pravnu osobnost, u sklapanju toga ugovora mirovinski fond će zastupati nadležni organi mirovinskog društva. Osiguranik može sklopiti dva ili više ugovora o dobrovoljnom mirovinskom osiguranju. Međutim, državnu potporu može ostvariti samo za članstvo u jednome dobrovoljnom mirovinskom fondu.
NN 97/2003 • U postojećem sustavu mirovinskog osiguranja glavni instrument unutar generacijske redistribucije od osiguranika s višim k osiguranicima s nižim prihodima je najniža mirovina. Osiguranik čija je mirovina (starosna, obiteljska ili invalidska) niža od najniže mirovine, ima pravo na najnižu mirovinu. Pri izračunu najniže mirovine nisu bitna prethodna primanja osiguranika već se ona određuje u iznosu od 0,825 posto prosječne bruto plaće isplaćene u 1998. godini za svaku godinu mirovinskog staža koji je osiguranik ostvario. Iznos najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža ponovno se određuje svakih šest mjeseci (kao i sve mirovine indeksira/usklađuje se s polovicom zbroja stopa porasta troškova života i plaća u prethodnih šest mjeseci). Iako iznos najniže mirovine ovisi o vrsti mirovine (primjenom mirovinskog faktora pravi se razlika između starosne, obiteljske i invalidske mirovine), pri njegovom određivanju nije se primjenjivalo umanjenje koje se primjenjuje pri izračunu prijevremene starosne mirovine (nije se primjenjivao polazni faktor).
NN 97/2003 • Kao instrument socijalne sigurnosti i redistribucije, ovako uređena najniža mirovina dvojbena je s tri stanovišta. Prvo, socijalna sigurnost i redistribucija se ostvaruje samo na teret osiguranika (doprinosa koje oni uplaćuju), a ne svih poreznih obveznika. Takvo financiranje najniže mirovine ima negativan utjecaj na troškove radne snage, pa bi bilo prikladno njezino financiranje prebaciti na državni proračun. Drugo, iznos najniže mirovine izrazito je visok u odnosu na iznos prosječne mirovine za jednu godinu mirovinskog staža (čini čak 96,93% iznosa prosječne mirovine za jednu godinu mirovinskog staža). Osim što se postavlja pitanje opravdanosti tako snažne redistribucije, tako visoki iznos zajamčene najniže mirovine značajno doprinosi evaziji pri uplati doprinosa. Naime, osiguranici se prijavljuju na najniži dopušteni iznos, a ne na stvarni iznos plaće ili drugog primanja, jer znaju da ne mogu dobiti mirovinu u iznosu manjem od najniže mirovine. Treće, bilo je i pitanje neumanjenja najniže mirovine umirovljenicima koji su otišli u prijevremenu starosnu mirovinu.
NN 97/2003 • Zbog načina određivanja, visoke razine u odnosu na prosječnu mirovinu za jednu godinu mirovinskog staža te širenja obračunskog razdoblja, sve više će novih umirovljenika ostvarivati najnižu mirovinu. Od 1. siječnja 1999. godine kada je uvedena, do 31. prosinca 2001. najnižu mirovinu ostvario je 62 191 umirovljenik (35,9% od ukupnog broja mirovina ostvarenih u tom razdoblju). Može se očekivati da će nakon pune primjene ZOMO-a (2008. godine) više od 50 posto umirovljenika ostvarivati pravo na najnižu mirovinu. Zbog toga će rasti redistribucija od osiguranika s višim plaćama (doprinosima) u korist umirovljenika koji su ostvarili plaće niže od prosjeka Republike Hrvatske.
NN 97/2003 • Na temelju podataka o primjeni instituta najniže mirovine u razdoblju od 1. siječnja 1999. do 31. prosinca 2001. može se zaključiti da su na temelju nje osiguranici koji je primaju ostvarili u prosjeku mirovinu veću za 52,5% od mirovine koja bi im inače pripadala na temelju uplaćenih doprinosa. Korisnici najniže mirovine su u prosincu 2001. umjesto stvarno pripadajuće prosječne mirovine od 637,18 kuna ostvarili prosječnu mirovinu od 972,02 kuna. Najniža mirovina je najpovoljnije socijalno primanje za poljoprivrednike koji na temelju njezine primjene ostvaruju 3 puta veće mirovine od mirovina koje bi im inače pripadale. Kod zaposlenika najbrojniji korisnici najniže mirovine su korisnici invalidske mirovine. Na dan 31. prosinca 2001. od ukupnog broja korisnika najniže mirovine iz skupine zaposlenika 50,5% korisnika te mirovine bili su korisnici invalidske mirovine. Kod poljoprivrednika i obrtnika najčešće najnižu mirovinu koriste korisnici starosne mirovine.
NN 97/2003 • Za očekivati je da će visina najniže mirovine i povećanje broja njezinih korisnika stalno utjecati na rast mirovinskih izdataka. Pored toga, najniža mirovina uređena na opisani način stalno će poticati evaziju plaćanja doprinosa, osobito kroz plaćanje doprinosa na najnižu propisanu osnovicu osiguranja.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 97/2003 • Izdaci za isplatu zaštitnog dodatka uz mirovinu, izdaci za minimalnu mirovinu (socijalni instituti prema propisima koji su se primjenjivali do 31. prosinca 1998. godine – obuhvaćeno oko 164 000 osiguranika), te izdaci za najnižu mirovinu iznose preko milijardu kuna godišnje ili preko 5% ukupnih mirovinskih izdataka. Radi usporedbe, ovi izdaci veći su od ukupnih izdataka koji se u okviru drugih socijalnih programa usmjeravaju socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.
NN 97/2003 • Tijekom prijelaznog razdoblja, a naročito nakon 2008. godine, ovi će se izdaci dodatno povećati na oko 8% ukupnih mirovinskih izdataka.
NN 97/2003 • Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 147/02) za nove umirovljenike, koji ostvaruju mirovinu nakon primjene tog Zakona, najniža mirovina se smanjuje na način da je upola manji iznos najniže mirovine za godin
NN 97/2003 • Vezano uz pitanje socijalne redistribucije koja se provodi u mirovinskom sustavu treba upozoriti na činjenicu postojanja najviše mirovine (kojom se mirovina ograničava na prosječno najviše 3,8 vrijednosnih bodova po godini mirovinskog staža, odnosno dvostruko više za zastupnike). Međutim, u hrvatskom mirovinskom sustavu nije postojala najviša osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa. Takvo rješenje doprinosilo je relativno velikoj evaziji pri plaćanju doprinosa dohodovno najviših skupina osiguranika (npr. sportaša, menadžera i sl.). Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja (Narodne novine br. 147/02) od 1. siječnja 2003. uvedena je najviša osnovica za plaćanje doprinosa iz plaće, u visini 6 prosječnih (bruto) plaća iz prethodne godine.
NN 97/2003 • Prema stanju na dan 31. prosinca 2001. najvišu mirovinu prima 3 421 korisnika koji su mirovinu ostvarili prema propisima koji su važili do konca 1998. godine i 462 korisnika koji su mirovinu ostvarili prema propisima važećim od početka 1999. (dakle ukupno 3 883 korisnika). Među korisnicima najviše mirovine nema poljoprivrednika, a samo su tri obrtnika ostvarila najvišu mirovinu prema propisima važećim do kraja 1998. Prosječna mirovina korisnika najviše mirovine iznosi 4.714,24 kuna za korisnike koji su tu mirovinu ostvarili prema propisima važećim do kraja 1998., odnosno 5.878,50 kuna za korisnike koji su tu mirovinu ostvarili od početka 1999.
NN 97/2003 • Bez propisanog ograničenja, korisnici koji su mirovine ostvarili do kraja 1998. ostvarivali bi u prosjeku mirovine veće za 108 kuna. Korisnici koji su mirovine ostvarili nakon 1998. godine bez propisanog ograničenja ostvarivali bi veće mirovine u prosjeku za oko 1.828,05 kunu. Bez ograničenja najviše mirovine, HZMO bi u 2002. imao izdatke veće za oko 14,5 milijuna kuna.
NN 97/2003 • 8. 3. Osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti
NN 97/2003 • Ako je ozljeda na radu ili profesionalna bolest (ili njihova kombinacija) uzrok invalidnosti, tjelesnog oštećenja ili smrti hranitelja obitelji, može se ostvariti pravo na invalidsku mirovinu (zbog opće ili profesionalne nesposobnosti za rad), obiteljsku mirovinu ili naknadu za tjelesno oštećenje. Ako u slučaju profesionalne nesposobnosti za rad kod osiguranika postoji preostala radna sposobnost, on može ostvariti i pravo na profesionalnu rehabilitaciju uz odgovarajuću naknadu plaće. U slučaju da su navedeni socijalni rizici nastupili zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, prava se mogu ostvariti pod povoljnijim uvjetima i u većem iznosu nego kada su uzroci tih rizika ozljeda izvan rada ili obična bolest. Tako se u slučaju kada je osigurani rizik nastupio na radu ne traži uvjet mirovinskog staža za stjecanje prava. U istim se slučajevima prilikom izračuna visine mirovine ili naknade plaće uzima mirovinski staž od najmanje četrdeset godina. Pogodnosti postoje i u slučaju određivanja invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad u slučaju da osiguranik radi ili obavlja samostalnu djelatnost jer mu se umjesto mirovinskog faktora 0,3333 uzima povoljniji mirovinski faktor od 0,5.
NN 97/2003 • Sustavu osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti uklopljenom u opći sustav mirovinskog osiguranja upućuju se kritike da ne ostvaruje funkciju prevencije nastupa navedenih profesionalnih rizika, a koja je snažno izražena kod posebnih sustava osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Naime, u posebnim sustavima osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, poslodavce se kroz diferencirane stope doprinosa (koje su tim veće što je učestalost ozljeđivanja na radu ili profesionalnih bolesti veća) gospodarskim mjerama potiče na unapređenje uvjeta rada. Postojeći hrvatski mirovinski sustav s općom stopom doprinosa iz koje se financiraju svi osigurani rizici, ne ostvaruje ovu funkciju.
NN 97/2003 • Prema raspoloživim podacima, profesionalni uzroci (ozljeda na radu i profesionalna bolest) u relativno malom broju slučajeva su uzroci nastupa osiguranih rizika, a ukupni troškovi financiranja prava proizašlih iz osiguranih socijalnih rizika koji su nastupili zbog profesionalnih rizika kreću se oko 0,7% ukupnih mirovinskih izdataka (oko 145 milijuna kuna godišnje).
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 113/08, Broj 53/94,
Broj 13/08, Broj 36/96,
Broj 77/08, Broj 45/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE