PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 22/1999 • Naime, iz osporavane odredbe proizlazi da građanin, koji u nekom mjestu nema osigurano stalno stanovanje, ne može u tom mjestu prijaviti prebivalište, dakle, ne može slobodno birati svoje prebivalište, što opet znači da se ne može slobodno kretati.
NN 22/1999 • Točno je da se ustavno pravo kretanja može ograničiti ako je to nužno radi zaštite pravnog poretka, ili zdravlja, prava i sloboda drugih, kako to određuje članak 32. stavak 2. Ustava.
NN 22/1999 • Međutim, ne može se zaključiti da bi činjenica neimanja osiguranog stalnog stanovanja mogla ugroziti pravni poredak, zdravlje, prava i slobode drugih, u toj mjeri da bi se građaninu u takvoj situaciji trebalo uskratiti prijavu prebivališta, odnosno, da bi uskrata takve prijave predstavljala zaštitu navedenih dobara od građanina koji u mjestu u kojem želi prijaviti prebivalište nema osigurano trajno stanovanje.
NN 22/1999 • Dakle, može se posumnjati u postojanje ustavne osnove za ograničavanje biranja prebivališta na način da se to uvjetuje osiguranim stalnim stanovanjem, bez obzira što je notorno da građanin u mjestu u kojem želi trajno živjeti mora negdje i stanovati.
NN 22/1999 • Također, nije jasno da li se odbijanjem prijave prebivališta građaninu koji u odnosnom mjestu nema osigurano stalno stanovanje, ograničava pravo na njegovo slobodno kretanje i biranje boravišta iz razloga što bi se prijavom prebivališta kad on nema stal
NN 22/1999 • 2. Što se tiče navoda da građanin ne mora imati osigurano stalno stanovanje, u slučaju kada mu nadležno tijelo određuje prebivalište temeljem odredaba stavka 1. članka 3., smatramo da taj navod nije osnovan jer su tim odredbama samo predviđeni načini utvrđivanja prebivališta hrvatskom državljaninu koji u Republici Hrvatskoj nema prebivalište u smislu članka 2. Zakona. Dakle, ne radi se o prisilnom određivanju prebivališta, kojim bi se vrijeđalo ili ograničavalo neko ustavno pravo, a ni sam predlagatelj ne navodi s kojim ustavnim odredbama osporavana odredba ne bi bila suglasna.
NN 22/1999 • Stoga, Sud ocjenjuje da prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti članka 3. stavka 2. Zakona o prebivalištu i boravištu građana nije osnovan.
NN 22/1999 • 3. U svezi članka 13. stavka 2. Zakona o prebivalištu i boravištu građana, predlagatelj smatra da je suprotan članku 14. i članku 32. Ustava jer da nadležnom tijelu daje diskreciono pravo u određivanju prebivališta građana, vezano uz zaposlenje ili dokaz o drugom prihodu.
NN 22/1999 • Prema toj odredbi, nadležno tijelo može odbiti prijavu prebivališta ako na traženje tog tijela podnositelj ne podnese dokaze o svome zaposlenju ili drugom izvoru prihoda, dakle, nadležno tijelo ima ovlaštenje slobodno ocijeniti hoće li, ili neće, u nekom slučaju zatražiti od podnositelja prijave dokaz o njegovom zaposlenju ili drugom izvoru prihoda pa, ukoliko podnositelj na zahtjev takav dokaz ne podnese, može nadležno tijelo odbiti prijavu.
NN 22/1999 • Iz osporavane odredbe ne može se zaključiti o granicama ovlaštenja, ni u kojem je cilju dano nadležnom tijelu ovlaštenje da donese rješenje, po slobodnoj ocjeni, kojim će odbiti prijavu prebivališta iako građanin ispunjava uvjete iz članka 2. stavka 1. Zakona, ali na traženje nadležnog tijela ne pridonese dokaz o svom zaposlenju ili drugom izvoru prihoda.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 22/1999 • Dakle, sloboda kretanja, odnosno biranja boravišta, mogla bi se primjenom osporavane odredbe ograničiti zbog činjenice da građanin nema dokaza o zaposlenju ili stalnom izvoru prihoda.
NN 22/1999 • Za takvo ograničavanje ustavne slobode kretanja i biranja boravišta, Sud ne nalazi osnove u članku 32. stavku 3. Ustava, a ni u jednoj njegovoj drugoj odredbi.
NN 22/1999 • Naprotiv, Sud izražava sumnju da je osporavana odredba u nesuglasju s odredbom članka 32. stavka 1., odredbama članka 14. i temeljnom vrednotom jednakosti iz članka 3. Ustava.
NN 22/1999 • Stoga je, temeljem odredbe članka 45. stavka 1. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 29/94), odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
NN 22/1999 • Odluka o objavi ovog rješenja temelji se na odredbi članka 20. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91).
NN 22/1999 • Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Mladen Žuvela, dopredsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić i Ivan Marijan Severinac, u povodu prijedloga za ocjenu ustavnosti odredaba članaka 86., 87. i 88. Zakona o državnom pravobraniteljstvu, na sjednici održanoj dana 16. veljače 1999. godine, donio je sljedeće
NN 22/1999 • I. Ne prihvaća se prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredaba članaka 86., 87. i 88. Zakona o državnom pravobraniteljstvu ("Narodne novine", br. 75/95).
NN 22/1999 • Prijedlogom za ocjenu ustavnosti odredaba članaka 86., 87. i 88. Zakona o državnom pravobraniteljstvu, Ustavnom sudu Republike Hrvatske obratio se Petar Vlajčić iz Imotskog, Matije Gupca 7.
NN 22/1999 • Podnositelj prijedloga smatra da su osporene odredbe Zakona o državnom pravobraniteljstvu u nesuglasju s ustavnim odredbama iz članka 14., članka 44. i članka 54. te ustavnim načelima iz odredbe članka 3. Ustava Republike Hrvatske.
NN 22/1999 • Ustav Republike Hrvatske u citiranim ustavnim odredbama propisuje sljedeće: u odredbi članka 14. da svaki čovjek i građanin u Republici Hrvatskoj ima sva prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju i drugim osobinama, te da su svi jednaki pred zakonom; u odredbi članka 44. da svaki građanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe; u odredbi članka 54. da svatko ima pravo na rad i slobodu rada te da svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. Ustav Republike Hrvatske u odredbi članka 3. propisuje da su najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 175/03, Broj 3/08,
Broj 1/02, Broj 73/08,
Broj 124/09, Broj 1/07
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE