PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 67/2001 • Predlagateljica osobito osporava odredbu stavka 1. članka 32.a ZidZS-a, koja propisuje da za predsjednika Vrhovnog suda može biti izabrana osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za suca tog Suda, jer ta odredba ne sadrži jasne kriterije o tome koje kvalitete i sposobnosti mora imati kandidat za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
NN 67/2001 • Nadalje, izrijekom je osporena i odredba stavka 5. članka 32.a ZidZS-a koja propisuje da je Državno sudbeno vijeće (u daljnjem tekstu: DSV) dužno, u slučaju ako je za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske izabrana osoba koja do izbora nije obnašala sudačku dužnost u tom Sudu, tu osobu imenovati i sucem toga Suda. Predlagateljica ističe da »zbog nedvosmislene imperativnosti norme, DSV naprosto mora tu osobu imenovati sucem, i bez obzira na druge kandidate, štoviše i bez natječaja, čak i u slučaju da DSV ocjenjuje kako kandidat po svojim stručnim i radnim sposobnostima ne zadovoljava kriterije imenovanja za Vrhovni sud«. Predlagateljica tvrdi da su u ovom slučaju članovi DSV-a prisiljeni glasovati »za« čak i kada je to suprotno njihovom stavu i njihovoj savjesti, čime se narušava ustavni koncept DSV-a.
NN 67/2001 • Također se izrijekom osporava i odredba stavka 6. članka 32.a ZidZS-a koja propisuje da, ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlukom Hrvatskoga sabora ili na svoj zahtjev bude razriješen dužnosti prije isteka mandata ili ne bude ponovno izabran na tu dužnost, nastavlja obnašati sudačku dužnost u tom sudu. Predlagateljica ističe da ta odredba ne sadrži razloge zbog kojih bi Hrvatski sabor imao pravo razriješiti predsjednika Vrhovnog suda s te dužnosti prije isteka mandata (slučaj razrješenja na vlastiti zahtjev predlagateljica ne osporava), čime akt razrješenja postaje »akt potpune arbitrarnosti«. Nesuglasnost s načelom vladavine prava potencirana je »potpunim izostankom normiranja bilo kakve procedure, izvođenja dokaza, prava na očitovanje i iznošenje kontraargumentacije, prava na podnošenje pravnog lijeka, itd.«, iz čega predlagateljica zaključuje da je čelnik sudbene vlasti zapravo u odnosu političke odgovornosti spram predsjednika Republike i parlamenta, čime je narušen ustavni princip trodiobe vlasti.
NN 67/2001 • 5. U prijedlogu se nadalje osporavaju odredbe članaka 28., 29. i 30. ZidZS-a. Te odredbe propisuju mjerila za ocjenu obnašanja sudačke dužnosti, nadležnost sudačkog vijeća za donošenje ocjene obnašanja sudačke dužnosti, te sadržaj ocjene, postupak nakon donošenja ocjene, sredstva pravne zaštite suca (prigovor) protiv ocjene, kao i nadležnost za rješavanje o prigovoru suca protiv ocjene obnašanja njegove sudačke dužnosti.
NN 67/2001 • Predlagateljica osporava sve navedene odredbe sa stajališta načela vladavine prava »u odnosu na zahtjev preciznosti i jasnoće propisa te primjerenosti učinaka primjene Zakona o legitimnim očekivanjima adresata norme«, kao i sa stajališta načela jednakosti pred zakonom iz članka 14. stavka 2. Ustava, te članka 54. stavka 2. Ustava koji propisuje da je svakomu pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost.
NN 67/2001 • U prijedlogu se navodi da osporene odredbe ne sadrže nikakva jamstva kvalitete i pouzdanosti ocjene suca. Primjerice, ocjena o tome da sudac ne doseže minimalni postavljeni prag znanja, sposobnosti i rezultata, odnosno da prelazi minimalni zahtijevani prag znanja, sposobnosti i rezultata u svim elementima, ali tek neznatno, može rezultirati, prema mišljenju predlagateljice, posvemašnjom arbitrarnošću i raznolikošću prakse. Nadalje se tvrdi da je nejasno određen i pojam prosječnog obnašanja dužnosti, da podaci iz članka 28. ZidZS-a ne predstavljaju »istinosno provjerljive egzaktne činjenične tvrdnje«, te da se svode na vrijednosnu ocjenu. Osim toga, predlagateljica ističe da će se element sudjelovanja u sudačkom vijeću u praksi svoditi »na autopercepciju i autovalorizaciju svakog sudačkog vijeća, što već samo po sebi čini ovu normu nepriličnom«, a da ocjena rada suca kao člana Državnog sudbenog vijeća doslovno znači da sudačko vijeće preispituje valjanost i pravilnost odluka DSV-a, što je posve neprihvatljivo iz načelnih razloga, jer uključuje sankcioniranje (kroz negativnu ocjenu) nečijeg mišljenja i glasovanja u DSV-u na temelju vlastitog uvjerenja i savjesti.
NN 67/2001 • 6. Nadalje, predlagateljica izrijekom osporava članak 36. ZidZS-a u dijelovima koji se odnose na članak 73.a stavak 3., članak 73.c, članak 73.d stavak 1. i članak 73.i stavak 2., a kojima se propisuju nadležnost ministra pravosuđa da imenuje predsjednike sudova, postupak imenovanja predsjednika sudova, ovlast sudačkog vijeća da utvrđuje i predlaže kandidate koji ispunjavaju uvjete za predsjednika suda, te uvjeti za razrješenje predsjednika suda.
NN 67/2001 • Navedene odredbe osporavaju se zbog toga što se njima, prema mišljenju predlagateljice, vrijeđaju načelo vladavine prava (članak 3. Ustava), načelo samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti (članak 117. Ustava), ustavno jamstvo prava na žalbu (članak 18. stavak 1. Ustava), te odredbe Ustava koje uređuju granice ovlasti pojedinih tijela državne vlasti.
NN 67/2001 • Ovlast ministra nadležnog za poslove pravosuđa da imenuje i razrješuje predsjednike sudova predstavlja, prema mišljenju predlagateljice, širenje djelokruga egzekutive izvan granica propisanih Ustavom, jer nema ustavnog uporišta u članku 112. Ustava za ovlast egzekutive da imenuje i razrješava dužnosnike sudbene vlasti.
NN 67/2001 • Predlagateljica tvrdi da osporene odredbe ne sadrže ni kriterije nužne za prosudbu stručne sposobnosti kandidata za obnašanje dužnosti predsjednika suda. Dakle, da nije jasno koji su uvjeti za obavljanje ove dužnosti, da je nejasna razlika između uvjeta za suca i uvjeta za predsjednika suda, da je nerazumljivo koji bi podaci iz evidencije sudaca bili relevantni za utvrđivanje stručne sposobnosti kandidata za predsjednika suda, da se postupak imenovanja svodi na »postavljanje dekretom na osnovi diskrecijske prosudbe«.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 67/2001 • Pritom se posebno ističe slučaj u kojem kandidat za predsjednika suda uopće nije sudac, a traži se da bude istaknuti pravnik koji ispunjava uvjete za suca tog suda. Prema mišljenju predlagateljice, pojam »istaknutosti« je sam po sebi nejasan i neodređen te posve neobjektiviziran bilo kakvim pomoćnim kriterijima. Takav će predsjednik suda (ako ga DSV izabere za suca) biti zapravo sudac na pokusnom roku, jer se radi o prvom imenovanju na sudačku dužnost. Ako je takva osoba ujedno izabrana za predsjednika suda u kojem radi više od 20 sudaca, ona uopće neće obavljati sudačku dužnost, pa je posve neshvatljiva mogućnost kasnijeg imenovanja na trajni mandat, jer je nužna pretpostavka za takvo imenovanje pozitivna ocjena obnašanja sudačke dužnosti, koju predsjednik suda u ovom slučaju nije ni obavljao, pa stoga neće ni moći biti ocijenjen.
NN 67/2001 • Konačno, predlagateljica ističe da članak 73.i stavak 2., kojim se uređuje razrješenje predsjednika suda, nije u skladu s ustavnim jamstvom prava na žalbu, jer je »ministar obvezan akt o razrješenju donijeti u pisanoj formi s obrazloženjem, nakon provedene razrađene procedure, ali bez zajamčenog prava žalbe ili druge redovne pravne zaštite«.
NN 67/2001 • 7. Na kraju svog podneska, predlagateljica iznosi svoje tumačenje statusa predsjednika sudova imenovanih po ranijim propisima nakon stupanja na snagu ZidZS-a. U prijedlogu se tvrdi da prijelazna odredba članka 44. stavka 1. ZidZS-a, koja propisuje da će se izbor članova sudačkih vijeća i imenovanja predsjednika sudova po odredbama tog zakona obaviti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ZidZS-a, nije u suglasnosti s načelom vladavine prava, načelom legaliteta i načelom autonomije sudstva.
NN 67/2001 • »Osobitost ove materije – radi se o novoj zakonskoj regulaciji pitanja nadležnosti za imenovanje i razrješenje predsjednika sudova – upravo nužno zahtijeva, iz razloga pravne sigurnosti, radikalno striktnu prijelaznu normu koja bi jasno regulirala pravnu žsudbinuž dužnosnika imenovanih po ranijim propisima i od strane onih tijela (u ovom slučaju DSV) koja su po tim ranijim propisima bila mjerodavna za takva imenovanja i razrješenja«, navodi predlagateljica. Budući da takve izričite prijelazne odredbe nema, predlagateljica zaključuje da bi osporena odredba članka 44. stavka 1. ZidZS-a, a »s obzirom da žstariž mandati sukladno Ustavnom zakonu i dalje pravovaljano teku«, mogla imati značaj »glede imenovanja u roku od tri mjeseca, samo za one sudove na kojima nije popunjeno slobodno mjesto predsjednika sudova, odnosno za one sudove u odnosu na koje u tom razdoblju uslijedi akt ministra o razrješenju dužnosti predsjednika suda sukladno odredbi iz čl. 73.i«, a da se u svim ostalim slučajevima mora poštivati pravovaljano stečeni mandat sadašnjih predsjednika sudova.
NN 67/2001 • 8. U istom podnesku predlagateljica je predložila i ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka 66. ZS, a koja odredba ZidZS-om nije sadržajno izmijenjena, jer je u članku 34. ZidZS-a propisano samo to da se u članku 66. stavku 3. riječi »prethodnog stavka« zamjenjuju riječima »stavka 1. i 2.« Razvidno je stoga da predlagateljica zapravo osporava neizmijenjene odredbe članka 66. stavaka 2. i 3. ZS-a, koje propisuju mirovanje sudačke dužnosti u slučaju ako sudac bude imenovan za ministra ili za zamjenika ministra pravosuđa, odnosno za drugog dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa. Budući da se taj dio prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti ne odnosi na ZidZS, prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu članka 66. ZS-a izdvojen je u zaseban predmet.
NN 67/2001 • 9. Temeljem članka 24. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), tijekom ustavnosudskog postupka zatraženo je i zaprimljeno stručno mišljenje Vlade Republike Hrvatske o osporenim odredbama ZidZS-a, klasa: 700-01/00-02/01, ur. broj: 5030109-01-3 od 26. travnja 2001. godine.
NN 67/2001 • U opsežnom stručnom mišljenju Vlada Republike Hrvatske razmatra prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom predlagateljice u odnosu na svaku pojedinu osporavajuću odredbu ZidZS-a, očitujući se istodobno na svaki od osporavajućih navoda predlagateljice.
NN 67/2001 • Vlada Republike Hrvatske ne smatra nijedan osporavajući navod predlagateljice osnovanim, te iznosi stajalište da su sve osporene odredbe ZidZS-a u suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske.
NN 67/2001 • 10. Za utvrđivanje osnovanosti pokretanja postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom osporenih odredaba ZidZS-a mjerodavne su odredbe članka 3., članka 4. i članka 117. Ustava.
NN 67/2001 • 11. Odredba članka 3. Ustava propisuje da je vladavina prava najviša vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 2/06, Broj 136/08,
Broj 147/08, Broj 144/05,
Broj 80/97, Broj 156/09
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE