PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 41/1998 • Prema ostalim točkama izreke uklanjanje - rušenje mora se izvesti stručno, uz sve mjere opreza, bez opasnosti po život i zdravlje ljudi, promet i susjedne građevine; ako investitor ne postupi po naredbi iz točke 1. rješenja bit će na izvršenje prisiljen upravnom mjerom u visini desetorostrukog prosječnog osobnog dohotka u Republici Hrvatskoj u proteklom tromjesečju, s tim da se svaka kasnija upravna mjera izriče u istom iznosu, a ukoliko investitor i nakon tri izrečene upravne mjere ne provede naredbu o uklanjanju - rušenju građevine i ne ukloni materijal nakon rušenja, rješenje će se izvršiti putem druge osobe na trošak i odgovornost investitora. Prema petoj točki izreke izjavljena žalba protiv rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.
NN 41/1998 • Osporenom presudom Upravnog suda Republike Hrvatske, kao što je već spomenuto, odbijena je podnositeljeva tužba u upravnom sporu.
NN 41/1998 • Podnositelj ustavne tužbe smatra da mu je presudom Upravnog suda, kao i rješenjima u svezi s kojima je ona donijeta, povrijeđeno pravo iz odredbe članka 26. Ustava, to jest pravo jednakosti svih građana i stranaca pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti.
NN 41/1998 • Pobliže je povreda ustavnog prava obrazlagana time da su vlasnici svih okolnih parcela na njima izgradili građevine istovjetne njegovoj, a prema nijednom od njih nije nadležno upravno tijelo donijelo "... bilo kakav upravni pojedinačni akt sadržaja makar sličnog osporenom.".
NN 41/1998 • Zatim se u ustavnoj tužbi navodi da su predmetni objekt koristili jedna siromašna obitelj te prognanici i izbjeglice iz V., da mu se prijeti mjerom koja je jednaka iznosu njegove jednoipolgodišnje mirovine, te da su upravna tijela primjenjivala stari Pr
NN 41/1998 • Podnositelj je ujedno podnio i prijedlog za privremenu obustavu izvršenja temeljem članka 18. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91); kako je riječ o ustavnoj tužbi odgovarajuća je norma u stvari članak 53. stavak 2. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94).
NN 41/1998 • Prvostupanjsko i drugostupanjsko rješenje, kao i osporena presuda Upravnog suda Republike Hrvatske u ovom predmetu, polaze od odredaba članaka 33. i 58. Zakona o građenju ("Narodne novine", broj 77/82, 82/92 - 26/93 - i 33/95) koje reguliraju zahtjev za građevnu dozvolu za jednostavnu građevinu, što mu treba priložiti, kao i što se smatra jednostavnom građevinom prema tom Zakonu, te polaze od utvrđene činjenice da je tužitelj izveo gradnju jednostavne građevine bez građevne dozvole. Prema Zakonu građevinski inspektor ima pravo i dužnost narediti da se građevina ili njezin dio ukloni - pored ostalog - ako se gradi ili je izgrađena bez građevne dozvole.
NN 41/1998 • Budući da je osporena presuda, kao i rješenja koja su joj prethodila, utemeljena na Zakonu, ovaj Sud je utvrdio da podnositelj neosnovano upućuje na povredu ustavnog prava jer se odluka suda, donijeta sukladno zakonskim odredbama, ne može uzeti za temelj povrede tog prava. Osim toga, podnositelj vlastite propuste u ime ustavne jednakosti ne može opravdavati eventualnim propustima drugih.
NN 41/1998 • Prema odredbi članka 53. stavak 2. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske na prijedlog podnositelja ustavne tužbe Sud može odgoditi izvršenje do donošenja odluke. Kako je ovim odluka donijeta, nisu postojale procesne pretpostavke za odlučivanje o prijedlogu za obustavu izvršenja.
NN 41/1998 • Ova se odluka temelji na odredbama članka 19. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske te na odredbama članaka 59. i 61. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske, a njezina objava na odredbi članka 20. stavak 1. navedenog Ustavnog zakona.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 41/1998 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o prijedlozima Samostalnog sindikata prometno-transportnih radnika Hrvatskih željeznica i Sindikata željezničara Hrvatske za pokretanje postupka ocjene ustavnosti odredaba članka 23. točke 4. Zakona o hrvatskim željeznicama, na sjednici održanoj 11. ožujka 1998. godine, donio je slijedeće
NN 41/1998 • 1. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti odredaba članka 23. točke 4. Zakona o hrvatskim željeznicama ("Narodne novine", broj 53/94) s Ustavom Republike Hrvatske.
NN 41/1998 • Oba predlagatelja smatraju da su predmetne odredbe u nesuglasju s člankom 60. Ustava Republike Hrvatske, čije odredbe glase:
NN 41/1998 • U bitnom ističu da je na način kao u osporenim odredbama, dato diskreciono pravo ministru - pojedincu da donosi odredbe kojima ograničava pravo na štrajk željezničarima, ali ne samo da ministar ograničava pravo na štrajk, već on tim svojim diskrecionim ovlaštenjem može gotovo u potpunosti onemogućiti njihovo pravo na štrajk. Ukazuju da je ranije važećim Zakonom o Hrvatskim željeznicama ("Narodne novine", broj 42/90, 61/91, 19/92 i 109/93 - prestao vrijediti stupanjem na snagu Zakona u kojem se nalaze osporene odredbe) bilo određeno da će Upravni odbor javnog poduzeća uz mišljenje republičkog organa sindikata, odlukom utvrditi vlakove koji moraju prometovati odnosno dionice pruge koje se moraju održavati kako bi se osiguralo funkcioniranje odvijanja prijevoza putnika i stvari (prijevoz međunarodnim vlakovima, prijevoz naftnih derivata, zakrčenost luka i pristaništa, skladište velikih korisnika željezničkog prometa i sl.). Ističu također, da iz odredaba Ustava proizlazi da zakon mora biti u suglasnosti s Ustavom, pa da je u konkretnom slučaju Zakon o hrvatskim željeznicama mogao ograničiti pravo na štrajk, ali ne na način da zakonsko pravo prenese pojedincu kao njegovu diskrecionu ocjenu i time omogući zloupotrebu ustavne norme. Ukazuju i na odgovarajuće norme međunarodnog prava koje je Republika Hrvatska ratificirala, s kojima također da osporene odredbe nisu u skladu. Zaključuju, da ako treba ograničiti željezničarima pravo na štrajk, tada da se to može učiniti zakonom, ali ne na način da se to zakonsko pravo prenese na pojedinca bez ograničenja, kao njegovo diskreciono pravo i da se odredbe koje iznimno dopuštaju ograničenje prava trebaju tumačiti restriktivno vodeći računa da se pri normiranju ograničenja ne smije onemogućiti ili bitno ograničiti pravo na štrajk, kako je to propisano i u članku 212. stavku 3. Zakona o radu. Navode i da je ministar nužno funkcionalno povezan samo s jednom strankom u postupku bez ikakve suradnje sa sindikatom, dakle bez ikakve mogućnosti utjecaja sindikata na utvrđivanje minimuma funkcioniranja željezničkog prometa te da nisu ni na koji način precizirani "vitalni interesi države, drugih pravnih osoba ili građana određenog područja", da nije postavljeno nikakvo ograničenje da se izbjegne makar i nehotično prekoračenje granica objektivno nužnog minimuma funkcioniranja potrebnog prometa, kao i da je narušena ravnopravnost stranaka u kolektivnom radnom sporu u povodu kojega se štrajk najavljuje i organizira.
NN 41/1998 • Predlažu ukinuti osporavane odredbe članka 23. točke 4. Zakona o hrvatskim željeznicama.
NN 41/1998 • Prije pokretanja postupka Sud je dostavio oba prijedloga radi odgovora Hrvatskom državnom saboru, Ministarstvu pomorstva, prometa i veza i "HŽ - Hrvatskim željeznicama".
NN 41/1998 • Ministarstvo pomorstva, prometa i veza dostavilo je odgovor glede predmetnih prijedloga. U bitnom ističe da oblast prometa svakako ulazi u pojam javne službe u smislu odredbe članka 60. stavka 2. Ustava, kao i da je djelatnost koju obavljaju hrvatske željeznice od posebnog društvenog interesa, iz čega se zaključuje da država radi zaštite svojih vitalnih interesa, ali i potreba svojeg stanovništva na određenom području mora osigurati nužni prijevoz osoba i dobara. Također navodi, da kako se vitalni interesi države ne mogu odrediti u postocima, to se u službi tih interesa ne može u postocima određivati ni potrebni broj vlakova u slučaju štrajka. Predlaže odbiti prijedloge.
NN 41/1998 • HŽ - Hrvatske željeznice također su dostavile odgovor u kojem u bitnom prvo naglašavaju da smatraju neosnovanom tvrdnju predlagatelja da željeznička djelatnost ne potpada ni pod jednu kategoriju iz članka 60. stavka 2. Ustava, jer da ni sam predlagatelj ne osporava da se radi o djelatnosti od posebnog državnog interesa, kao i da pri određivanju djelatnosti za koju Ustav propisuje mogućnost ograničenja prava na štrajk nije odlučna forma organiziranja, nego sadržaj djelatnosti. Dalje smatraju neprihvatljivim da se nužno najmanja količina prometa odredi zakonom i da se izrazi postocima od ukupnog broja vlakova, jer da se vitalni interesi države ne mogu izraziti postocima, zbog nemogućnosti predviđanja buduće potrebe za zaštitu državnih interesa te da je stoga potrebno određivanje fleksibilnom odlukom ovlaštenog tijela, odnosno pojedinca. Konačno smatraju neosnovanim prijedlog da stranke u sporu (poslodavac i sindikat) ravnopravno u smislu članka 212. Zakona o radu utvrđuju minimum poslova koji se moraju obavljati u slučaju štrajka, jer da odgovornost za sigurnost željezničkog prometa proizlazi iz Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu, i tu odgovornost snosi isključivo poslodavac, kao i da je trajno i nesmetano obavljanje prijevoza osoba i dobara te provođenje politike razvoja Republike Hrvatske prema Zakonu o hrvatskim željeznicama isključiva zadaća HŽ-a, dakle poslodavca. Predlažu odbiti prijedloge.
NN 41/1998 • U međuvremenu je predlagatelj Sindikat željezničara Hrvatske dostavio Sudu izvješće Odbora za slobodu udruživanja Međunarodne organizacije rada, koje je taj Odbor načinio povodom žalbe predlagatelja protiv Vlade Republike Hrvatske. Prema tom izvješću, Odbor zahtijeva od Vlade Republike Hrvatske da izmijeni i dopuni Zakon o hrvatskim željeznicama, u smislu da se osigura minimum usluga za vrijeme štrajka, ograničen na operacije koje su neophodno potrebne da bi se izbjeglo dovođenje u opasnost života ili normalnih životnih uvjeta cijele ili dijela populacije, i da relevantne radničke i poslodavačke organizacije budu uključene zajedno s javnim vlastima u definiranju minimuma usluga. Odbor također preporučuje da tamo gdje postoji nesporazum s obzirom na minimum usluga koje treba zadržati, zakonodavstvo bi trebalo osigurati uspostavljanje nezavisnog tijela.
NN 41/1998 • Nakon razmatranja prijedloga i osporenih odredaba članka 23. točke 4. Zakona o hrvatskim željeznicama, ovaj Sud utvrđuje nespornim da su "HŽ - Hrvatske željeznice" javna služba u smislu članka 60. stavka 2. Ustava, u kojem je propisano da se u javnim službama pravo na štrajk može ograničiti zakonom.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 54/06, Broj 1/97,
Broj 130/08, Broj 33/95,
Broj 64/92, Broj 33/02
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE