PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 49/1993 • U potkrijepi ovakvog stava uputiti je i na odredbe Zakona o općem upravnom postupku (dalje u tekstu: ZUP).
NN 49/1993 • Državni organi naime dužni, kada u upravnim stvarima neposredno primjenjuju zakon, rješavajući o pravima građana primjenjivati ZUP. Ali, pojedina pitanja postupka za određenu upravnu oblast mogu se posebnim zakonom urediti i drugačije nego što su uređena ZUP-om, ako je to nužno za postupanje u toj pravnoj oblasti i ako to nije protivno načelima tog zakona (članak 2. ZUP-a).
NN 49/1993 • Time se ZUP ustanovljuje kao sistemski zakon, što on po svojoj naravi i jest.
NN 49/1993 • Prema odredbi članka 206. stavak 3. ZUP-a pisano rješenje sadrži (i) obrazloženje, a u slučajevima propisanim zakonom rješenje ne mora sadržavati (i) obrazloženje.
NN 49/1993 • Obveza obrazlaganja sadrži u sebi i navodenje razloga zbog kojih nije uvažen koji od zahtjeva stranaka (članak 209. stava 2. ZUP-a).
NN 49/1993 • Slijedi dakle da se nenavodenje u rješenju razloga za odbijanje zahtjeva stranke ne može propisati kao pravilo već samo kao iznimka.
NN 49/1993 • Obrazloženje upravnog akta učvršćuje načelo zahonitosti (članak 4. ZUP-a) i uklanja eventualnu samovolju. Ono je važno radi kontrole upravnog akta, bilo u žalbenom postupku ili u upravnom sporu. Pa i u ustavnosudskom sporu, jer se preko obrazloženja najlakše utvrđuje da li se upravni organ rukovodio načelom zakonitosti i postupao tako da, pri vodenju postupka i odbacivanju, strankama omogućuje da što lakše zaštite svoja prava, vodeći dakako računa i o tome da ostvarenje njihovih prava ne bude u suprotnosti sa zakonom utvrdenim javnlim interesom (članak 5. stavak 1. ZUP-a), što bi se u konkretnom slučaju moglo razumijeti, s obzirom na odredbu stavka 2. članak 26. Zakona, da ne bude protivno (i) interesu Republike Hrvatske.
NN 49/1993 • Obaveza obrazlaganja rješenja prinuđuje upravni organ koji ga donosi da dobro promisli o rješenju (odluci) koje ima donijeti. Stranka njime dobiva uporište za svoje opravdane pravne lijekove, ali može i steći uvjerenje o opravdanosti rješenja i bez izglednosti žalbe odnosno tužbe, a time se ostvaruje i načelo efikasnosti (članak 6. ZUP-a) i načelo ekonomičnosti postupka (članak 13. ZUP-a).
NN 49/1993 • Obveza obrazlaganja (i pravo na žalbu odnosno tužbu) nije dato samo u interesu stranke radi zaštite njenih zakonitih prava odnosno interesa već i u interesu društva odnosno države radi zaštite zakonitosti (članak 19. Ustava)
NN 49/1993 • U potkrijepu stava da odredba st. 3. u vezi sa st. l. i 2. čl. 26. Zakona dovodi u sumnju i samo ustavno pravo na žalbu osobe čiji je zahtjev za stjecanje državljanstva odbijen zbog toga što nisu ispunjene pretpostavke za njegovo stjecanje (čl. 76. st. 1) uputiti je i na načela spomenute Opće deklaracije o pravima čovjeka koja u članku 8. govori o pravu svakoga na učinkovito pravno sredstvo protiv činjenja kojima se krše temeljna prava, priznata Ustavom i zakonom, kao i odredbe Europske konvencije o zaštiti prava čovjeka i temeljenih sloboda koja u članku 13. također jamči svakome učinkovito pravno sredstvo u slučaju kršenja prava i sloboda koja su u njoj određena. Ta se učinkovitost dakako najpotpunije postiže ako nadležni organ navede i obrazloži u rješenju koje dostavlja stranci razloge zbog kojih odbija zahtjev za primitak u državljanstvo. Tada stranka može u tužbi u upravnom sporu uspješno pobijati osporeno rješenje, braniti svoja prava i na zakonu zasnovane interese. U protivnom joj je onemogućena ili bitno otežana učinkovlta uporaba ustavnog prava na žalbu odnosno drugu pravnu zaštitu (čl. 18. Ustava).
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 49/1993 • Republika Hrvatska obvezala se Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodarna i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst "Narodne novine", broj 34/92) na poštivanje i zaštitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda čovjeka i građanina, vladavine prava i svih ostalih najviših vrednota svog ustavnog i međunarodnog pravnog poretka, svim svojim državljanima, a u skladu sa medunarodnim dokumentima i sporazumima navedenim u članku 1. istog Zakona, pa tako i već navedenom Općom deklaracijom o pravima čovjeka i Konvencijom za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda, te protokolima uz tu Konvenciju (alineja 3. i 5. članka 1. istog Zakona). Na taj način navedena Opća deklaracija i Konvencija dio su domaćeg pravnog poretka, po pravnoj snazi iznad zakona. Republika Hrvatska kao suverena država prihvaća da ostvarivanje ljudskih prava nije više samo unutrašnja stvar Republike Hrvatske (domaine reserve) nego i zajednička stvar međunarodne zajednice, čime prihvaća ona pravila koja danas vrijede u demokratskom svijetu čiji je član i Republika Hrvatska, pa tako i odredbu čl. 13. Konvencije.
NN 49/1993 • To su bili razlozi zbog kojih je Sud našao da predleži osnovana sumnja u ustavnost,tijela odredbe čl. 26. st. 3. Zakona o hrvatskom državljanstvu pa je stoga riješio kao u izreci (članak 19. Ustavnog Zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske - "Narodne novine", broj 13/91) pod II.
NN 49/1993 • IV. Prijedlog za izdavanje privremene mjere Sud je odbio (toč. III. izreke) jer nije našao da su se stekle pretpostavke propisane u odredbi članka 18. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
NN 49/1993 • V. Točka II/2 izreke utemelj,"na je na odredbi čl. 33. Poslovnika Ustavnog suda ("Narodne novine", broj 29/83 i 13/91 ).
NN 49/1993 • VI. Odluka o objavljivanju (toč. IV. izreke) zasnovana je na odredbi članka 20. stavak 1. Zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
NN 49/1993 • Ustavni sud Republike Hrvatske, odlučujući o ustavnoj tužbi A. J. iz K. K., na sjednici održanoj 28. travnja 1993. donio je ovo
NN 49/1993 • A. J. pok. J. iz K. K., podnio je ovom Sudu ustavnu tužbu u kojoj predlaže da se ukine presuda Upravnog suda Republike Hrvatske br. Us. 397/92 od 11. ožujka 1992. Tužitelj smatra da su ovom presudom povrijeđena njegova prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske. Budući da je ustavna tužba nepotpuna jer nisu navedena ustavna prava koja su osporenom presudom povrijeđena na štetu tužitelja zatražena je dopuna ustavne tužbe. Zatražena dopuna nije uslijedila, a rok za dopunu je istekao 30. siječnja 1993. godine. Ustavna tužba ne sadrži sve potrebno za odlučivanje. Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br.13/91) u odredbi članka 28. propisuje da svatko može podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske ustavnu tužbu, ako smatra da mu je odlukom sudbene, upravne vlasti ili drugih tijela koje imaju javne ovlasti, povrijeđeno jedno od Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina. Iz odredbe članka 125. al. 3. Ustava Republike Hrvatske, temeljem koje je Ustavni sud nadležan štititi ustavne slobode i prava čovjeka i građanina, kao i iz spomenutog članka 28. Ustavnog zakona nedvojbeno proizlazi da Ustavni sud može odlučivati samo ako je povrijedeno ustavno pravo ili sloboda, te da Ustavni sud štiti samo ta, a ne i ona prava građana koja proizlaze iz zakona. Stoga u ustavnoj tužbi trebaju biti navedena ustavna prava i slobode koja su, prema mišljenju tužitelja, osporenim aktom povrijeđena. Nadalje prema članku 4. stavak 5. Poslovnika Ustavrlog suda Republike Hrvatske. koji se primjenjuje temeljem članka 43. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, od podnosioca ustavne tužbe će se - ako se pri ispitivanju te tužbe utvrdi da nedostaju podaci potrebni za vodenje postupke - zatražiti da izvrši dopunu i odrediti mu za to rok. Ako tužitelj u danom roku ne dopuni tužbu, Sud će tužbu odbaciti. Budući da u ovom slučaju, tužba nije dopunjena, stekle su se pretpostavke za primjenu navedene odredbe čl. 4. st. 5. Poslovnika pa je odlučeno kao u točki 1. izreke ovog rješenja. Odredba točke 2. izreke ovog rješenja temelji se na članku 20. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
NN 49/1993 • Ustavni sud Republike Hrvatske, odlučujući o ustavnoj tužbi Javnog vodoprivrednog poduzeća za slivno područje Ilove i Pakre, D., na sjednici 28. travnja 1993. godine, donio je
NN 50/1993 • Na temelju članka 94. st. 2. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90) i članka 32. st. 3. u svezi sa el. 31. st. 2. i čl. 34. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine" br. 90/92), donosim
NN 50/1993 • Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske potvrđujem izbor slijedećih župana i podžupana u Republici Hrvatskoj
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 171/04, Broj 173/03,
Broj 108/95, Broj 121/02,
Broj 11/07, Broj 97/95
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE