PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica 2001-07-67-1117 NN 67/2001

• U razmatranju odgovora na postavljeno pitanje, Ustavni sud je pošao od neosporne činjenice da je propisano mjerilo (6% + 100,00 kuna) utvrđeno na bazi mirovina isplaćenih za lipanj 1998. godine u okvirima zadanog iznosa od ukupno 7.524.856.731 kuna. Drugim riječima, u slučaju da se dodatak uz mirovinu, određivao ovisno o ukupnim primanjima korisnika za razdoblje od 1. rujna 1993. do 30. lipnja 1998. godine, bio bi potreban izračun novog mjerila s drugačijim postotkom i drugačijom visinom paušalnog iznosa, jer se postavljeno mjerilo od 6% + 100,00 kuna u tom slučaju ne bi moglo održati u okvirima zadanog ukupnog iznosa od 7.524.856.731 kuna.

Stranica NN 67/2001

• Nadalje, Ustavni sud uvažio je i činjenicu da je isplata prema postojećem mjerilu već izvršena (konzumirana) za dio 1998., te za 1999., 2000. i dio 2001. godine, tako da za isplatu preostaje još samo dio iznosa određen za drugo polugodište 2001. i 2002. godinu. Eventualno novo mjerilo podjele sredstava na bazi ukupnih primanja korisnika mirovine za razdoblje od 1. rujna 1993. do 30. lipnja 1998. godine (a ne na bazi iznosa mirovine isplaćene za lipanj 1998. godine) moglo bi se, dakle, primijeniti samo na preostali iznos Zakonom doznačenih sredstava. To stoga što bi - u protivnom slučaju – cjelokupni dio sredstava već isplaćen u razdoblju od 1998. do sredine 2001. godine podlijegao reviziji u svakom pojedinačnom slučaju.

Stranica NN 67/2001

• Konačno, uvažavajući svrhu Pravilnikom propisanog mjerila prema kojem se isplata iznosa od 100,00 kuna temelji na načelu solidarnosti, u ustavnosudskom postupku je utvrđeno da primjena postojećeg mjerila na bazi visine mirovine isplaćene za lipanj 1998. godine u konkretnim (pojedinačnim) slučajevima nije dovela i ne dovodi do tolikog stupnja narušavanja prava pojedinih korisnika mirovina da bi se štetne posljedice koje nastaju za njih u pojedinačnim slučajevima mogle ocijeniti nerazmjernima zahtjevima koje pred Republiku Hrvatsku postavlja načelo socijalne države, kao i cilju i legalnoj svrsi zbog kojih je Zakon donesen.

Stranica NN 67/2001

• Sukladno svim prethodnim navodima, Ustavni sud utvrđuje da postoji djelomična neusklađenost između odredbe članka 1. stavka 3. Zakona i dijela odredbe članka 2. Pravilnika. U konkretnom je ustavnosudskom postupku ocijenjeno, međutim, da su zahtjevi koji pred Republiku Hrvatsku proizlaze iz njezinih značajki socijalne države (a koji se očituju u tome da velikom broju korisnika mirovine primjena mjerila od 100,00 kuna uvećana za 6% iznosa mirovine isplaćene za lipanj 1998. godine nije nanijela štetu), kao i zahtjevi pravne sigurnosti koji proizlaze iz načela vladavine prava (a koji se očituju u neospornoj činjenici da je najveći dio proračunskih sredstava iz članka 1. Zakona već isplaćen, te da bi promjena postojećeg mjerila, s retroaktivnim učinkom na već isplaćena sredstva, ugrozila pravnu sigurnost i uzrokovala pravnu neizvjesnost za svakog korisnika mirovine na kojega se Zakon i Pravilnik neposredno primjenjuju), pretpostavljaju prethodno ocjenjivanje (vaganje) težine povrede koju su učinila nadležna tijela u odnosu na značenje i važnost drugih ustavnih vrijednosti koje su nadležna tijela osporenom odredbom Pravilnika štitila.

Internet NN 67/2001
• Razmatrajući dosege značenja i posljedica koje proizlaze iz tih dviju vrijednosti. Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku ocijenio da razmjeri neusklađenosti dijela odredbe članka 2. Pravilnika s člankom 1. stavkom 3. Zakona nisu tolikog intenziteta da bi se zbog njih morale dovesti u pitanje Pravilnikom zaštićene vrijednosti objektivnog ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, a osobito vrijednosti koje proizlaze iz ustavne odrednice Republike Hrvatske kao socijalne države.
Propis NN 67/2001
• Prigovori podnositelja koji se odnose na manji iznos isplaćenog obroka za 1998. godinu ne mogu utjecati na suglasnost odredbe članka 3. stavka 1. Pravilnika s Ustavom i zakonom, jer je vremenski raspored isplate obroka propisan Zakonom, a ne Pravilnikom, te se u tom slučaju može govoriti o problemima u primjeni Zakona, što nije predmet ispitivanja u postupcima pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.
Propis NN 67/2001 • Nadalje, u povodu navoda podnositelja, da odredba članka 3. stavka 1. Pravilnika dovodi do neravnopravnosti između umirovljenika umirovljenih prijašnjih godina i umirovljenika umirovljenih 1998. godine, Sud utvrđuje da se Zakon odnosi na one korisnike mirovine koji su uskraćeni u isplati jednog dijela mirovine kroz određeno obračunsko razdoblje (sukladno članku 1. stavku 3. Zakona, isplata se vrši za razdoblje od 1. rujna 1993. do 30. lipnja 1998. godine), te se na njih osporeni Pravilnik i primjenjuje.
Propis NN 67/2001 • Krug korisnika koji imaju pravo sudjelovati u podjeli spomenutog iznosa nije određen osporenim Pravilnikom, kako to pogrešno navode pojedini prijatelji – nego Zakonom, pa je osporavanje zakonitosti Pravilnika s te osnove neutemeljeno.
Propis NN 67/2001 • 9. U odnosu na osporavajuće navode podnositelja prema kojima isplatu dodatka uz mirovinu nije dopušteno uvjetovati doznakom novčanih sredstava iz državnog proračuna, a što propisuje odredba članka 4. stavka 2. osporenog Pravilnika, Ustavni sud utvrđuje da je ta odredba Pravilnika u cijelosti suglasna s člankom 1. stavkom 2. Zakona. U tom je članku, naime, izrijekom propisano: »Sredstva iz stavka 1. ovog članka doznačit će se fondovima tako da će se u 1998. godini doznačiti sredstva u visini osiguranoj Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 1998. godinu, a preostala sredstva u godinama 1999., 2000., 2001. i 2002. u osam jednakih obroka, po dva u svakoj godini.« Prema tome, nije nesuglasna Zakonu odredba Pravilnika koja tu zakonsku odredbu razrađuje u provedbenom smislu. Ne budu li, naime, sredstva iz državnog proračuna predviđena za određeno polugodište doznačena nadležnim tijelima, ne postoji mogućnost da se ona isplate na način određen stavkom 1. člankom 4. Pravilnika, to jest na način da se dodatak uz mirovinu isplaćuje mjesečno s redovitom isplatom mirovine.
Propis NN 67/2001 • Ustavni sud utvrđuje da se ustavnost i zakonitost odredbe stavka 2. članka 4. Pravilnika ni u kom slučaju ne može osporavati zbog toga što se njome – kako to navodi jedan od predlagatelja – »dovodi u sumnju« provedba zakonske obveze prema kojoj se sredstva iz državnog proračuna moraju doznačiti nadležnim tijelima sukladno članku 1. stavku 2. Zakona. Sud iznova ističe da se odredbom članka 4. stavka 2. Pravilnika propisuje samo to da se dodatak uz mirovinu neće isplaćivati mjesečno s redovitom mirovinom (kako je to propisano stavkom 1. istog članka Pravilnika) ako sredstva iz državnog proračuna predviđena za određeno obračunsko razdoblje ne budu doznačena nadležnim tijelima. Za razliku od osporavajućih navoda predlagatelja, u ovom se slučaju radi o uređivanju načina isplate, a ne o podzakonskom »uvjetovanju« ispunjavanja zakonom propisane obveze.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 67/2001 • 10. Prigovori podnositelja da sredstva odobrena Zakonom trebaju biti doznačena svakom fondu posebno (misli se na mirovinske fondove koji su postojali u smislu Zakona o mirovinskom i invlidskom osiguranju – »Narodne novine«, broj 26/83, 5/86, 42/87, 34/89, 57/89, 40/90, 9/91, 26/93, 96/93, 44/94 i 59/96), nisu od značaja u konkretnom postupku ocjene ustavnosti i zakonitosti osporenog Pravilnika. Navedeno iz razloga što se dana 1. siječnja 1999. godine počeo primjenjivati Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je odredbom članka 187. stavka 1. odredio da danom početka njegove primjene prestaju s radom svi raniji mirovinski fondovi, a zamijenio ih je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Propis NN 67/2001 • 11. U odnosu na osporavajuće navode pojedinih podnositelja, prema kojima su nadležni mirovinski fondovi bili dužni, svaki za sebe, donijeti svoj opći akt za izvršenje članka 1. Zakona, a ne zajednički opći akt (osporeni Pravilnik), Ustavni sud utvrđuje da su na temelju članka 6. točke 11. Statuta Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske (»Narodne novine«, broj 58/90, 21/92, 116/93 i 23/95), članka 6. točke 12. Statuta Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih privrednika Hrvatske (»Narodne novine«, broj 58/90, 21/92, 116/93, 23/95 i 24/97) i članka 6. točke 9. Statuta Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika Hrvatske (»Narodne novine«, broj 58/90, 21/92 i 74/97), Upravni odbor Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Upravni odbor Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih privrednika Hrvatske i Upravni odbor Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika Hrvatske, na zajedničkoj sjednici održanoj 5. listopada 1998. godine, donijeli osporeni Pravilnik. Budući da je nadležno tijelo svakog pojedinog od navedenih fondova taj Pravilnik donijelo pozivom na mjerodavnu odredbu svoga statuta, ima se smatrati da je osporeni Pravilnik opći akt svakog pojedinog fonda, te na njegovu zakonitost nema utjecaja činjenica što su ga nadležna tijela više fondova donijela na zajedničkoj sjednici, niti to što su svi oni istovjetnog sadržaja.
Propis NN 67/2001 • 12. Slijedom navedenog, temeljem odredbe članka 41. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), riješeno je kao u izreci.
Propis NN 67/2001 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, dopredsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Mario Kos, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući o prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana 12. srpnja 2001. godine, donio je
Propis NN 67/2001 • 1. Ne prihvaćaju se prijedlozi za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 106/93, članak 23. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, broj 58/95).
Propis NN 67/2001 • 2. Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-473/1993 od 9. ožujka 1994. godine, objavljeno u »Narodnim novinama«, broj 25/94, stavlja se izvan snage
Propis NN 67/2001 • 1. Prijedloge za pokretanja postupka za ocjenu ustavnosti u izreci navedenog Zakona podnijeli su Nikola Baić iz Zaboka, Ljubomir Slunski i Stanislav Tojčić iz Zagreba, Udruženje deviznih štediša Hrvatske, Zagreb, Atlantida Roje iz Splita, Božidar Peša iz Zagreba, Martin Katičić iz Zagreba te Nijaz Jakupović iz Sanskog Mosta, BiH.
Propis NN 67/2001 • 2. Osporeni Zakon donio je tadašnji Zastupnički dom Sabora, na sjednici 10. studenoga 1993. godine, i od stupanja na snagu na dan 3. prosinca 1993. godine izmijenjen je samo utoliko što je člankom 23. u izreci navedenog drugog Zakona prestala važiti odredba njegova članka 13. stavka 1. alineje prve, prema kojoj su se obveznicama iz članka 9. tog Zakona, po njihovoj nominalnoj vrijednosti pretvorenoj u domaću valutu po tečaju na dan kupnje, mogli »kupovati stanovi u skladu s propisima o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo«.
Propis NN 67/2001 • 3. Osporeni Zakon odredbom svog članka 17. stavio je izvan snage Vladinu Uredbu o pretvaranju deviznih depozita građana kod banaka u javni dug Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 58/93), ona je stavila izvan snage Uredbu iz »Narodnih novina«, broj 71/92, a stupanjem te Uredbe na snagu prestala je važiti Uredba o pretvaranju deviznih depozita građana kod banaka u javni dug Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 71/91, 3/92 i 12/93). Prvu istoimenu Uredbu iz »Narodnih novina«, broj 71/91 donijela je Vlada Republike Hrvatske dana 19. prosinca 1991. godine.
Propis NN 67/2001 • 4. Osporenim Zakonom uređeni su uvjeti i način pretvaranja deviznih depozita građana kod banaka koje posluju na teritoriju Republike Hrvatske na dan 27. travnja 1991. godine u javni dug Republike Hrvatske, te uvjeti i način korištenja tih deviznih depozita. Pobliže se određuje pojam deviznih depozita – koji obuhvaćaju devizne depozite banaka u Hrvatskoj deponirane kod bivše Narodne banke Jugoslavije po osnovi devizne štednje građana i devizne depozite kod banaka u Hrvatskoj koje su građani te banke prenijeli temeljem Uredbe o pretvaranju deviznih depozita građana kod banaka u javni dug Republike Hrvatske. (Riječ je o Uredbi iz »Narodnih novina«, broj 58/93).
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 179/04, Broj 42/09, Broj 28/08, Broj 162/03, Broj 138/09, Broj 4/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled