PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 38/2009 • Konačno, podnositelj navodi da su opći uvjeti boravka pritvorenika u Zatvoru teški, da se žalio zapovjednicima straže i zatvorskom osoblju, ali mu je rečeno da nema objektivnih mogućnosti za nešto bolje, jer je Zatvor prenatrpan i da ima 30% više zatvorenika i pritvorenika nego što je kapacitet Zatvora. Tijekom svibnja 2008. godine u Zatvoru je, zbog izuzetno teških uvjeta, bio štrajk glađu u kojem je i podnositelj sudjelovao.
NN 38/2009 • Pravna sredstva koja je podnositelj koristio. Upozoravajući na to da je o svojoj situaciji redovito obavještavao suce Županijskog suda u Zagrebu, koji jednom tjedno dolaze u obilazak Zatvora, podnositelj iznosi da mu je u takvoj situaciji rečeno da to nema veze sa sudom te da takvi problemi spadaju u nadležnost zatvorske uprave. Zaključujući da loši uvjeti u pritvoru, u što ulazi pretrpanost prostorije, neosiguravanje uvjeta za spavanje, neodgovarajuće grijanje, sanitarni uvjeti, ishrana, rekreacija i kontakti s vanjskim svijetom (presude Suda u predmetima Dougoz protiv Grčke iz 2001., Kalashnikov protiv Rusije iz 2002., Ostrov protiv Moldavije iz 2005. i dr.), po standardu Europskog suda za ljudska prava ulaze u kategoriju nečovječnog i ponižavajućeg postupanja, jer država ima pozitivnu obvezu osigurati osobi lišenoj slobode uvjete života koji osiguravaju poštovanje ljudskog dostojanstva, podnositelj upozorava da su prava pritvorenika u Republici Hrvatskoj slabije zaštićena od prava zatvorenika kojima Zakon o izvršavanju kazne zatvora (»Narodne novine« broj 128/99., 55/00., 59/00. – ispravak, 129/00., 59/01., 67/01. – ispravak, 11/02. – ispravak, 190/03. – pročišćeni tekst, 76/07., 27/08.) osigurava puno širi opseg prava (članak 14.) te posebna pravna sredstva njihove zaštite pred sucem izvršenja (članci 42. – 47.).
NN 38/2009 • 2.3. Podnositelj predlaže da Ustavni sud usvoji ustavnu tužbu i ukine osporene akte nadležnih sudbenih i upravnih tijela.
NN 38/2009 • 3. Prema odredbi članka 62. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom (ustavno pravo).
NN 38/2009 • Ustavni sud u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja povrijeđeno njegovo ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li nadležna tijela odnosno sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice o čijem postojanju ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
NN 38/2009 • 4. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-5423/2008 od 28. siječnja 2009. godine usvojena je podnositeljeva ustavna tužba podnesena protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Kž-750/08-3 od 5. prosinca 2008. godine, kojim su odbijene žalbe J. M., R. P. (podnositelja ustavne tužbe) i I. P., podnesene protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj: Kv-I-1099/08 (K-US-5/08) od 19. studenoga 2008. godine. Predmet je u odnosu na podnositelja vraćen Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovno odlučivanje.
NN 38/2009 • U ovdje osporenom rješenju Vrhovni sud Republike Hrvatske, u ponovljenom odlučivanju, ocijenio je da je radnjama opisanima u činjeničnim opisima djela podnositelj kao optuženik, zlorabeći svoju izuzetno važnu ulogu koju je imao u Fondu u postupku privatizacije u kojem je, sukladno propisima, bio dužan štiti imovinske interese Fonda i Republike Hrvatske, motiviran osobnom korišću, postupao koruptivno, suprotno zadaći funkcije koju je obavljao i svrsi postojanja te važne državne ustanove. Takvom djelatnošću, osim što je sebi pribavio značajnu imovinsku korist, on je, s obzirom na važnost i značaj Fonda u gospodarskom životu Republike Hrvatske, narušio ugled Fonda i izazvao sumnju javnosti u pravilnost i zakonitost njegova rada, čime je ugrozio i ugled temeljnih institucija države.
NN 38/2009 • Osim toga, u odnosu na žalbene navode podnositelja o povredi ustavnih i konvencijskih prava, Vrhovni sud Republike Hrvatske u osporenom rješenju navodi da ta prava podnositelju nisu povrijeđena, jer je nesumnjivo ispunjen prvi uvjet za određivanje pritvora kad je na temelju optužnice »nedvojbeno utvrđeno postojanje osnovane sumnje u počinjenje kaznenih djela od strane optuženika, a što je opća pretpostavka određivanja pritvora iz odredbe članka 102. stavka 1. ZKP-a«. Neosnovanim je Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenio i tumačenje pritvorske osnove iz članka 102. stavka 1. točke 4. ZKP-a na način da je njezina svrha osiguranje prisustvovanja optuženika kaznenom postupku i da se može primijeniti samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom.
NN 38/2009 • Konačno, Vrhovni sud Republike Hrvatske nije prihvatio pozivanje podnositelja na povredu načela razmjernosti iz članka 101. stavka 3. ZKP-a, navodeći da to načelo, dosadašnjim boravkom optuženika u pritvoru, »za sada« nije ugroženo. Vrhovni sud Republike Hrvatske, naime, smatra da osim vremena provedenog u pritvoru valja imati na umu i razmjer između konkretne težine te broja kaznenih djela za koja se optuženik tereti, kao i kazne koja se može očekivati prema sadašnjem stanju spisa, ako bude proglašen krivim.
NN 38/2009 • (1) Ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo, pritvor se protiv te osobe može odrediti: (...)
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 38/2009 • 4) ako su u pitanju kaznena djela: ubojstva, razbojništva, silovanja, terorizma, otmice, zlouporabe opojnih droga, iznude, zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, zlouporabe položaja ili ovlasti, udruživanje za počinjenje kaznenog djela ili kojeg drugog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od dvanaest godina ili teža kazna, ako je to neophodno zbog posebno teških okolnosti djela.
NN 38/2009 • 6. U osvrtu na primjenu te odredbe, Ustavni sud je u odluci broj: U-III-1683/2008 od 7. svibnja 2008. godine (»Narodne novine« broj 56/08.) izrazio stajalište da pritvor, kao zakonska mjera oduzimanja temeljnog ljudskog prava na osobnu slobodu, zajamčenog odredbama članka 22. Ustava Republike Hrvatske i članka 5. stavka 1. Europske konvencije, predstavlja posebno osjetljivu mjeru oduzimanja osobne slobode čovjeka, u razdoblju prije donošenja pravomoćne sudske presude o krivnji te nije kazna niti se za pritvorenika smije pretvoriti u kaznu. Stoga je pritvor dopušteno odrediti samo u slučaju u kojem postoji visok stupanj vjerojatnosti utvrđenja krivnje i izricanja kazne, kad postoji »osnovana sumnja« da je osoba počinila kazneno djelo te, načelno, samo u cilju osiguranja pokretanja i provođenja kaznenog postupka.
NN 38/2009 • 7. Pravo na slobodu temeljno je ljudsko pravo. Ustav Republike Hrvatske sadrži načelo nepovredivosti slobode čovjeka, koja se može ograničiti samo pod uvjetima propisanim Ustavom.
NN 38/2009 • Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.
NN 38/2009 • Nikomu se ne smije oduzeti (...) sloboda, osim kada je to određeno zakonom, o čemu odlučuje sud.
NN 38/2009 • Pravo na slobodu zajamčeno je i člankom 5. stavkom 1. Europske konvencije. Članak 5. stavak 1. Europske konvencije propisuje:
NN 38/2009 • Polazeći od navedenih načela pri odlučivanju u ovom ustavnosudskom postupku, Ustavni sud uvažio je činjenicu da s aspekta zaštite ljudskih prava pritvor predstavlja posebno osjetljivu mjeru oduzimanja osobne slobode čovjeka. Pritvor se, naime, određuje prije no što je pravomoćnom sudskom presudom osobi utvrđena krivnja pa u razdoblju pritvora još uvijek u cijelosti važi ustavna predmnijeva nevinosti, zajamčena člankom 28. Ustava, koji propisuje:
NN 38/2009 • Svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.
NN 38/2009 • Pritvor, kao zakonska mjera oduzimanja temeljnog ljudskog prava na osobnu slobodu u razdoblju prije donošenja pravomoćne sudske presude o krivnji, nije kazna niti se za pritvorenika smije pretvoriti u kaznu. Stoga je pritvor dopušteno odrediti samo u slučaju u kojem postoji visok stupanj vjerojatnosti utvrđenja krivnje i izricanja kazne, to jest u kojem postoji »osnovana sumnja« da je osoba počinila kazneno djelo te, načelno, samo u cilju osiguranja pokretanja i provođenja kaznenog postupka. Od te valjane pretpostavke polazi i Vrhovni sud Republike Hrvatske koji za određivanje pritvora uvijek traži kumulativno postojanje »osnovane sumnje« da je osoba počinila kazneno djelo i postojanje barem jednog od pritvorskih razloga (taksativno nabrojanih u članku 102. stavku 1. ZKP-a).
NN 38/2009 • Zbog zakonske svrhe i pravne prirode pritvora, zakonodavac je izrijekom propisao da nakon podnošenja optužnice, optužnog prijedloga ili prijedloga da se optužnica podigne bez istrage nadležno sudsko vijeće ima zakonsku obvezu svaka dva mjeseca, do izricanja nepravomoćne presude, računajući od dana pravomoćnosti prethodnog rješenja o pritvoru, ispitivati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu mjere pritvora te ga rješenjem produljiti ili ukinuti.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 140/03, Broj 167/98,
Broj 68/06, Broj 142/08,
Broj 11/05, Broj 96/93
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE