PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 38/2009 • Na taj način je položaj pritvorenika, po ocjeni Ustavnog suda, slabije pravno uređen čak od položaja »običnih« građana koji nisu sudionici kaznenog postupka, a kojima odredba članka 62. točke 5. Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 150/05., 16/07. i 113/08.) daje mogućnost podnošenja »predstavki« radi odugovlačenja sudskog postupka na koje predsjednik suda mora odgovoriti prema Sudskom poslovniku. Stoga Ustavni sud zaključuje da se pritužba pritvorenika u smislu članka 117. stavka 2. ZKP-a ne može smatrati pravnim sredstvom u standardnom smislu koji mu pridaje hrvatsko pozitivno pravo. To potvrđuju i navodi podnositelja, koji se sucima u obilasku Zatvora u Zagrebu pritužio na uvjete u njegovoj ćeliji, ali su mu oni kratko odgovorili da je to »stvar uprave Zatvora«.
NN 38/2009 • 19. Za razliku od toga, Zakon o izvršavanju kazne zatvora, u propisivanju široke nadležnosti suca izvršenja, kao suca županijskog suda zaduženog za zaštitu prava zatvorenika, nadzor nad zakonitošću postupka izvršavanja kazne zatvora te za osiguranje ravnopravnosti i jednakosti zatvorenika pred zakonom predviđa, uz ostalo, da zatvorenik ima: a) pravo pritužbe na postupak i odluke zaposlenika kaznionice ili zatvora, koja se podnosi upravitelju zatvora ili sucu izvršenja, na koju sudac izvršenja mora pisanim putem odgovoriti u roku od trideset dana (članak 15. stavci 1., 2. i 4. Zakona o izvršavanju kazne zatvora); b) pravo na sudsku zaštitu protiv postupaka i odluke uprave kaznionice ili zatvora, koje se ostvaruje zahtjevom o kojem odlučuje nadležni sudac izvršenja (članci 17., 42. stavak 2. točka 2. Zakona o izvršavanju kazne zatvora). U povodu zahtjeva, sudac izvršenja provodi postupak sa zatvorenikom i kaznionicom odnosno zatvorom kao strankama, u kojem će nakon očitovanja stranaka o važnim činjenicama na posebnom ročištu te nakon pregledavanja svih službenih isprava i posjeta prostorijama kaznionice odnosno zatvora (članak 44. Zakona o izvršavanju kazne zatvora) odlučiti o prestanku nezakonitog postupanja sa zatvorenikom odnosno o ukidanju odluke uprave kaznionice ili zatvora kojom se zatvorenik nezakonito prikraćuje u svojim pravima. Ocjenjujući ovaj zahtjev sa stajališta standarda učinkovitog pravnog sredstva prema odredbi članka 13. Europske konvencije, Europski sud za ljudska prava je u ranije spomenutom predmetu Štitić protiv Hrvatske (presuda od 8. studenoga 2007.) izrekao da premda su okolnosti konkretnog predmeta pred tim Sudom, napose pogrešna odluka nadležnog suca izvršenja Županijskog suda u Gospiću, dovele do povrede prava iz članka 13. Europske konvencije, ipak odredbe članaka 15. i 17. Zakona o izvršavanju kazne zatvora »ne dovode u pitanje ni djelotvornost pravnog sredstva kao takvog ni obvezu zatvorenika da nadležnom sucu izvršenja podnese pritužbu« odnosno zahtjev na temelju tih odredbi (presuda od 8. studenoga 2007., § 86), dakle, da takva regulativa Zakona o izvršavanju kazne zatvora udovoljava standardima članka 13. Europske konvencije prema kojima u unutarnjem pravnom poretku mora postojati pravno sredstvo »koje nadležnom državnom tijelu pruža mogućnost da u meritumu odluči o relevantnom prigovoru na temelju Europske konvencije i da osigura odgovarajuću pomoć, s time da države ugovornice imaju diskrecijsko pravo glede načina na koji će udovoljiti svojim konvencijskim obvezama iz te odredbe (Chahal protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 15. studenoga 1996., § 145), pri čemu takvo i u praksi »djelotvorno pravno sredstvo mora biti osigurano samo u pogledu prigovora koji se mogu smatrati »dokazivima« na temelju Konvencije« (presuda od 8. studenoga 2007., § 84).
NN 38/2009 • 20. Polazeći od činjenice da, s jedne strane, Zakon o kaznenom postupku u odredbama navedenim u točki 18. uređuje zaštitu prava pritvorenika u pogledu izdržavanja pritvora manjkavo – a što je nedavno u istovjetnim odredbama članka 141. stavka 3. preuzeo i novi Zakon o kaznenom postupku od 18. prosinca 2008., (»Narodne novine« broj 152/08. – stupa na snagu 1. rujna 2011. godine), a da s druge strane hrvatski pravni poredak, na odgovarajući način štiti brojna prava zatvorenika, navedena u iscrpnom katalogu sadržanom u članku 14. stavku 1. Zakona o izvršavanju kazne zatvora, osiguravajući im uz ostalo i djelotvorna pravna sredstva zaštite, onda ne postoji ustavnopravno prihvatljiv razlog zbog kojeg nadležni sudovi ta sredstva ne bi bili dužni na odgovarajući način primijeniti i tijekom kaznenog postupka u odnosu na pritvorenike.
NN 38/2009 • Ekstenzivno (proširujuće) tumačenje mjerodavnih odredbi Zakona o izvršavanju kazne zatvora predstavlja nesporno dopušteni oblik tumačenja kaznenih zakona u korist počinitelja kaznenog djela (analogia in bonam partem).
NN 38/2009 • Zbog toga, a uvažavajući zahtjev da svako pravno sredstvo koje imaju osobe lišene slobode i smještene u zatvore ili kaznionice mora odgovarati istoj svrsi zakona – učinkovitoj zaštiti prava takvih osoba – Ustavni sud utvrđuje sljedeće obvezujuće pravno stajalište:
NN 38/2009 • – sudovi, primjenjujući ovlasti suca izvršenja u vezi sa zahtjevom za zaštitu prava zatvorenika, dužni su te iste ovlasti primjenjivati i u vezi sa zaštitom prava na pritužbe pritvorenika o dokazivim povredama njihovih prava tijekom pritvora.
NN 38/2009 • Time se otklanjaju nedostaci u uređenju režima pravnih sredstava u sustavu izvršavanja pritvorskih mjera, a pritvorenicima osigurava i podnošenje pritužbi iz članka 15. Zakona o izvršavanju kazne zatvora i podnošenje zahtjeva za zaštitu prava iz članka 17. Zakona o izvršavanju kazne zatvora. O ta dva pravna sredstva odlučivat će, nakon upravitelja zatvora u povodu pritužbe u prvom slučaju, sudac odnosno vijeće nadležno za odlučivanje o pritvoru u sudu pred kojim se vodi kazneni postupak.
NN 38/2009 • Ovim stajalištem Ustavnog suda, koje po odredbi članka 77. stavka 2. Ustavnog zakona obvezuje nadležna sudbena i upravna tijela, pravna zaštita pritvorenika izjednačuje se u pogledu djelotvornih pravnih sredstava sa zaštitom prava zatvorenika. Sukladno tome, ustavna tužba zbog povreda ustavnih prava iz članka 25. stavka 1. Ustava postaje supsidijarno ustavnopravno sredstvo koje je dopušteno podnijeti tek nakon što se iscrpe navedena pravna sredstva zaštite.
NN 38/2009 • Ustavni sud na kraju podsjeća da sudovi štite Ustavom i zakonima utvrđen pravni poredak Republike Hrvatske te osiguravaju jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom (članak 3. stavak 1. Zakona o sudovima). To predstavlja sastavnice načela vladavine prava iz članka 3. Ustava, koje načelo mora poslužiti i u ekstenzivnom tumačenju odredbi Zakona o izvršavanju kazne zatvora u korist pritvorenika jer, kako je to u ranijim odlukama Ustavni sud isticao, načelo vladavine prava traži da zakoni moraju biti opći i jednaki za sve, a zakonske posljedice trebaju biti izvjesne za one na koje će se zakon primijeniti te biti primjerene legitimnim očekivanjima stranaka u svakom konkretnom slučaju u kojem se zakon na njih neposredno primjenjuje (odluka i rješenje broj: U-I-659/1994 od 15. ožujka 2000., »Narodne novine« broj 107/00., 31/00. i 24/06.).
NN 38/2009 • 21. Uslijed dosadašnje prakse, u kojoj se primjena spomenutih pravnih sredstava za zaštitu prava zatvorenika nije šire tumačila u korist pritvorenika, podnositelj se prije podnošenja ustavne tužbe nije koristio niti se mogao koristiti tim sredstvima, što je Ustavni sud uvažio u konkretnom slučaju.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 38/2009 • 22. Ustavni sud je iz razloga navedenih u točkama 12., 15. i 17. ocijenio da su podnositelju uvjetima smještaja i života u zatvoru za izvršavanje pritvora, koji u svojoj ukupnosti predstavljaju ponižavajuće postupanje, povrijeđena ustavna prava zajamčena člankom 23. i 25. stavkom 1. Ustava, kao i odredbom članka 3. Europske konvencije.
NN 38/2009 • Ustavni sud nije razmatrao mogućnost dodjele pravične naknade podnositelju za ove povrede ustavnih odnosno konvencijskih prava, jer u hrvatskom pravnom poretku za to postoji drugo, djelotvorno pravno sredstvo (v. odluku Ustavnog suda broj: U-III-1437/07 od 23. travnja 2008.).
NN 38/2009 • 23. Sva gore navedena utvrđenja razlog su što se u ovoj odluci nalaže Vladi Republike Hrvatske da u primjerenom roku, ne duljem od pet (5) godina, prilagodi kapacitete Zatvora u Zagrebu potrebama smještaja pritvorenika sukladno standardima Vijeća Europe i prakse Europskog suda za ljudska prava koji za pritvorenike i zatvorenike neće biti ponižavajući.
NN 38/2009 • 24. Slijedom navedenoga, na temelju članaka 73. i 76. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama I. i II. izreke ove odluke, a na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.
NN 38/2009 • 25. Odluka o objavi iz točke V. izreke ove odluke temelji se na članku 29. Ustavnog zakona.
NN 38/2009 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Aldo Radolović, zamjenik predsjednice Suda, te suci Marko Babić, Snježana Bagić, Mario Jelušić, Mario Kos, Davor Krapac, Ivan Matija, Željko Potočnjak, Agata Račan, Duška Šarin i Nevenka Šernhorst, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj 17. ožujka 2009. godine, donio je
NN 38/2009 • I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom Zakona o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 29/94. i 35/94. – ispravak).
NN 38/2009 • 1. Ksenija Mikuličić iz Zagreba (u daljnjem tekstu: podnositeljica prijedloga), po svojem punomoćniku Milivoju Žugiću, odvjetniku iz Zagreba, podnijela je prijedlog za pokretanje postupka suglasnosti s Ustavom Zakona o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 29/94. i 35/94. – ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon).
NN 38/2009 • 2. Podnositeljica prijedloga smatra da je osporeni Zakon u suprotnosti s odredbama članaka 14. stavka 2., 16. stavka 2., 18. i 49. stavaka 5. i 6. Ustava Republike Hrvatske, kao i odredbama Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i SRJ (»Narodne novine« 19/96., u daljnjem tekstu: Sporazum).
NN 38/2009 • Pobliže obrazlažući nesuglasnost odredbi osporenog Zakona s naprijed navedenim ustavnim odredbama, podnositeljica prijedloga iznosi kronologiju donošenja propisa, materijalnopravno identičnih osporenom Zakonu, od strane novonastalih država na prostoru bivše SFRJ (SRJ, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Slovenija).
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 63/07, Broj 9/07,
Broj 131/97, Broj 135/05,
Broj 82/09, Broj 112/04
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE