• Nadalje, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora ističe da je Upravni sud osporenu presudu donio nakon razmatranja samo natječajne dokumentacije kandidatkinje S. B., a da nije razmatrao dokumentaciju ostalih 18 kandidata, čije je kandidature nadležni Odbor Hrvatskoga sabora također utvrdio pravovaljanima. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora smatra da bi Upravni sud – da je to učinio – utvrdio da je 7 kandidata podnijelo samo izvornike ili preslike radnih knjižica, 7 kandidata samo potvrde poslodavaca, a 5 kandidata podnijelo je i izvornike ili preslike radnih knjižica i sve ili samo neke potvrde poslodavaca. Nadležni Odbor Hrvatskoga sabora sve je takve kandidature utvrdio pravovaljanima.

• Za Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora nije bilo razloga koji bi doveli u sumnju podatke koje je podnositeljica navela u svom životopisu glede poslova koje je obavljala u Z. b. i međunarodnoj humanitarnoj organizaciji, a koje je Upravni sud doveo u pitanje. Da je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora smatrao potrebnim ispitati mogu li se poslovi koje je podnositeljica obavljala u Z. b. i međunarodnoj humanitarnoj organizaciji smatrati radnim iskustvom u pravnoj struci, onda bi zatražio i posebne dokaze o tome.

• Konačno, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora ukazao je i na dokumente Komisije za demokraciju putem prava (Venecijanske komisije) Vijeća Europe, koji sadrže smjernice i preporuke za izbor sudaca ustavnih sudova, a koje je Hrvatski sabor »do sada uvažavao i uvažavat će ubuduće«.

• Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora posebno ističe da je zbog ovog slučaja, u povodu predstojećeg izbora tri suca Ustavnog suda, Hrvatski sabor po prvi put u svojoj parlamentarnoj praksi u Pozivu od 10. veljače 2009. (»Narodne novine«, broj 18/09.) izrijekom i taksativno naveo koju dokumentaciju kandidati moraju priložiti. No, smatra da ta promjena parlamentarne prakse ni na koji način neće utjecati na ovlasti i dužnosti Hrvatskoga sabora da odredbe članka 5. stavka 1. Ustavnog zakona tumači i primjenjuje u skladu sa svrhom ustavnog sudovanja i specifičnim zadaćama ustavnih sudaca.

• 6. Ustavni sud je ustavnu tužbu i dopune dostavio na očitovanje zainteresiranoj osobi mr. sc. M. J. U očitovanju na navode ustavne tužbe mr. sc. M. J. navodi da se podnositeljica neosnovano poziva na povredu ustavnih prava, jer je u postupku pred Upravnom sudom utvrđeno da nije dokazala ispunjavanje jednog od uvjeta za suca Ustavnog suda, propisanog člankom 5. stavkom 1. Ustavnog zakona. Mr. sc. M. J. smatra da su upravo njoj, kao kandidatkinji koja je ušla u uži izbor ali nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda, povrijeđena ustavna prava odlukom Hrvatskoga sabora o izboru kandidatkinje koja nije dokazala ispunjavanje uvjeta. Smatra da je u tom smislu i osporena presuda Upravnog suda bila »jedino moguća«.

• Vezano uz navode ustavne tužbe da je Upravni sud prekoračio svoje ovlasti poništavajući »akt vladanja« Hrvatskoga sabora, mr. sc. M. J. smatra da je Odluka Hrvatskoga sabora pojedinačni akt kojim može biti povrijeđeno neko ustavom zajamčeno pravo ili sloboda te da je prema članku 66. ZUS-a Upravni sud nadležan odlučivati o povredi ustavnog prava počinjenoj pojedinačnim aktom bez obzira na donositelja akta. Pritom smatra da nadležnost Upravnog suda ne može biti ograničena samo na ispitivanje povrede pravila postupka.