PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 65/2005 • Stajalište je Ustavnog suda da je osporena odredba ZAP-a u suglasnosti s odredbom članka 68. stavka 3. Ustava te da propisana obveza osobi koja drugome omogući korištenje svog prostora, na način kako je naprijed opisano, ne vrijeđa poduzetnička prava i slobode, kako su ona propisana odredbama članaka 49. stavaka 1. i 2. Ustava.
NN 65/2005 • 9.1. Predlagatelj smatra da je odredba članka 174. stavka 2. ZAP-a neposredno suprotna odredbi članka 29. stavka 2. alineje 1. Ustava jer je utvrđivanje povrede prava pojedinog nositelja temelj za dosudu naknade štete. Isto tako, navodi da je osobito važno u sudskom postupku dokazati pojedinačno pravo pojedinog autora koje je povrijeđeno.
NN 65/2005 • 9.2. U sporu zbog povrede prava, koja se kolektivno ostvaruju kad se ustanovi povreda, dostatno je utvrditi njezino postojanje, a nije potrebno utvrđivati pojedinačna djela i prava pojedinih nositelja koja su povrijeđena. Osoba koja neovlašteno koristi autorska djela, u pravilu, dnevno koristi stotine različitih autorskih djela (npr. kafići i disco clubovi) te bi bilo neoportuno i protivno kolektivnoj zaštiti i ostvarenju autorskih i srodnih prava propisivanje da se svaka povreda nekog individualnog autorskog prava mora posebno utvrditi.
NN 65/2005 • Naime, prilikom uređivanja kolektivne zaštite autorskih i sličnih prava, zakonodavac mora uzeti u obzir tehnički napredak i mogućnost korištenja određenih autorskih djela (npr. glazbenih i filmskih) na nekoliko tisuća različitih mjesta u isto vrijeme, tako da je način zaštite tih prava od neovlaštene uporabe pravilno utvrđena u osporenoj odredbi, kojom se pojednostavljuje položaj udruga za kolektivno ostvarenje prava u sudskim postupcima.
NN 65/2005 • Pozivanje predlagatelja na odredbu članka 29. stavka 2. alineje 1. Ustava, kojom je propisano da u slučaju sumnje ili optužbe zbog kažnjivog djela osoba ima pravo da u najkraćem roku bude obaviještena o naravi i razlozima optužbe, u ovom se slučaju ne može povezivati s osporenom odredbom te nije mjerodavna za ocjenu njezine suglasnosti s Ustavom.
NN 65/2005 • 10.1. Predlagatelj navodi da je odredba članka 183. ZAP-a u cijelosti suprotna odredbama članka 49. stavaka 1. i 2. Ustava jer je jedno od bitnijih obilježja poduzetničke slobode i načelo slobodnog ugovaranja penala, uz poštivanje prisilnih normi ZOO-a. Za razliku od toga, osporenom odredbom utvrđuje se maksimalni iznos penala, što je u suprotnosti sa slobodom ugovornih strana da same ugovore ugovornu kaznu. Smatra da je stavak 2. osporenog članka ZAP-a suprotan odredbi članka 29. stavka 1. Ustava, kojom se jamči pravično suđenje. Smatra da je protuustavno propisivanje da nije potrebno dokazati da šteta nije nastala jer se o tome treba odlučivati u sudskom postupku, u kojemu svatko može dokazivati suprotno te dokazima iznijeti svoju obranu. Smatra da navedena odredba uskraćuje bilo kakve aktivnosti tuženika da snizi iznos štete, odnosno da dokaže da šteta nije nastala. Isto tako, navodi da je time poremećeno načelo ravnopravnosti stranaka u postupku te time i odredba članka 28. Ustava.
NN 65/2005 • 10.2. Osporenim odredbama članka 183. ZAP-a, uređena je deliktna odgovornost za štetu, pri čemu je sam Zakon odredio mjerila za iznos naknade štete u slučaju kad se u sudskom postupku utvrdi da je šteta počinjena namjerno ili krajnjom nepažnjom. Posebnosti autorskopravnih povreda često su takve da je uobičajenim građanskopravnim ili prekršajnim sankcijama teško moguće postići učinak, posebice ako se radi o potrebi npr. uništenja piratskih računalnih programa ili nosača zvuka i sl., koji su već distribuirani tisućama kupaca ili korisnika.
NN 65/2005 • Jedino se, dakle, na način kako je to učinjeno u osporenim odredbama može osigurati naknađivanje štete, no, s druge strane, navedene odredbe imaju i preventivni učinak jer bi trebale utjecati na osobe koje neovlašteno koriste predmete zaštite da s tom praksom prestanu zbog veće naknade štete koju će trebati platiti.
NN 65/2005 • Ustavni sud utvrđuje da osporene odredbe nisu nesuglasne odredbama članka 49. stavaka 1. i 2. Ustava jer se njima ni na koji način ne uređuje ili smanjuje sloboda poduzetničkog djelovanja, već se propisuje odgovornost građanskopravne prirode za povredu autorskih ili sličnih prava, odnosno za neovlašteno ili prekomjerno korištenje predmeta zaštite.
NN 65/2005 • Isto tako, Ustavni sud utvrđuje da osporene odredbe nisu u nesuglasju s odredbom članka 29. stavka 1. Ustava, kojom se jamči pravo na pravično suđenje budući da svaka odgovorna osoba, koja je povrijedila neko autorsko pravo, ima pravo dokazivati da to nije učinila namjerno ili krajnjom nepažnjom te u tom slučaju neće morati naknaditi štetu prema mjerilima koje propisuje zakon. Propisivanje visine štete nije učinjeno na način suprotan Ustavu jer je visina štete vezana uz uobičajenu visinu štete ili uz onu ugovorenu. Odredba, po kojoj se ne može dokazivati da šteta nije nastala, vezana je uz samu bit kolektivne zaštite autorskih prava i uz tehnički napredak, o čemu je već iznesen stav u točki 9.2. obrazloženja ove odluke te u istoj nema elemenata protuustavnosti na način na koji to obrazlaže predlagatelj.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 65/2005 • Odredba članka 28. Ustava, kojom je propisana presumpcija nevinosti u kaznenim stvarima, nije mjerodavna za ocjenu ustavnosti navedene zakonske odredbe.
NN 65/2005 • 11.1. Glede odredbe članka 187. ZAP-a, predlagatelj navodi da se ovlasti udruge za kolektivno ostvarenje prava poistovjećuju s ovlastima državnog odvjetništva. Smatra da udruge ne smiju imati ovlasti tražiti od građana obavijesti i dokaze o počinjenim povredama, već to isključivo smije činiti državno odvjetništvo. Smatraju da su udruge neprofitna udruženja građana i da im se ne smiju davati ovlaštenja na razini državnih tijela. Smatraju da su osporene odredbe suprotne odredbama članka 124. Ustava.
NN 65/2005 • 11.2. Odredbama članka 124. Ustava uređeni su ustrojstvo i nadležnost državnih odvjetništava. Državno odvjetništvo obavlja svoje ovlasti na osnovi Ustava, zakona, međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske i drugih propisa koji su donijeti sukladno Ustavu, međunarodnom ugovoru i zakonu Republike Hrvatske (članak 2. stavak 2. Zakona o državnom odvjetništvu - »Narodne novine«, broj 51/01.).
NN 65/2005 • Zbog razloga navedenih u točkama 6. i 9.2. obrazloženja ove odluke, udruga za ostvarivanje prava ne može uvijek sama ustanoviti povredu autorskih i sličnih prava te je ovlaštena podatke o tome zatražiti od osoba koje njima raspolažu. Odredbom članka 187. stavka 3. ZAP-a propisano je da se odredba stavka 1. tog članka ne odnosi na osobe koje bi u parničnom postupku imale pravo uskratiti svjedočenje ili davanje odgovora na pojedina pitanja.
NN 65/2005 • Propisivanje ovlasti udruga za ostvarivanje prava, odnosno autora, nije ni u kakvoj pravnoj svezi s ovlastima državnog odvjetništva, koje su propisane odredbom članka 124. Ustava. Državno odvjetništvo u kaznenim stvarima goni po službenoj dužnosti počinitelje kaznenih djela, što se ZAP-om niti ne uređuje, dok u imovinskopravnim postupcima ono zastupa Republiku Hrvatsku štiteći njezinu imovinu. Stoga, Ustavni sud utvrđuje da osporene odredbe ZAP-a nisu nesuglasne navedenoj ustavnoj odredbi.
NN 65/2005 • Isto tako, skupljanje obavijesti ne mora uvijek obavljati tijelo državne vlasti ili pravna osoba s javnim ovlastima. Postoji li zakonska ovlast, to može obavljati i privatnopravna osoba u granicama danim ovlašću i za namjene propisane zakonom.
NN 65/2005 • 12. S obzirom na navedeno, na temelju članka 43. stavka 1. Ustavnog zakona, riješeno je kao u točki I. izreke, dok se odluka o objavi temelji na odredbi članka 29. Ustavnog zakona.
NN 66/2005 • Na temelju članka 79. Ustava Republike Hrvatske i članka 254. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Hrvatski sabor na sjednici 20. svibnja 2005., donio je
NN 66/2005 • Ovim se Pravilnikom uređuje: nazočnost predstavnika udruga građana, nevladinih organizacija i građana kao promatrača na sjednicama Hrvatskoga sabora (u daljnjem tekstu: Sabor) i sjednicama radnih tijela, posjete organiziranih grupa građana Saboru, način tonskog i slikopisnog snimanja sjednica Sabora i njegovih radnih tijela, izravni radijski i televizijski prijenosi tijeka sjednica, način registriranja domaćih i stranih novinara u Saboru i internetske stranice Sabora.
NN 66/2005 • (1) Predstavnici udruga građana, nevladinih organizacija i građani mogu pratiti tijek sjednica Sabora sa sjeverne galerije u Velikoj vijećnici.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 61/09, Broj 92/09,
Broj 67/09, Broj 37/05,
Broj 22/96, Broj 185/04
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE