PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 65/2005 • Država štiti znanstvena, kulturna i umjetnička dobra kao duhovne narodne vrednote.
NN 65/2005 • Jamči se zaštita moralnih i materijalnih prava koja proistječu iz znanstvenoga, kulturnog, umjetničkog, intelektulanog i drugog stvaralaštva.«
NN 65/2005 • 6. Iskorištavanje intelektualnih tvorevina –0, objekata autorskog i srodnih prava, u određenim oblicima, karakteristično je po tome što se jedan objekt, npr. jedno autorsko djelo, može istodobno iskorištavati na mnogo različitih i zemljopisno udaljenih mjesta, istodobno raznim sredstvima i na razne načine.
NN 65/2005 • Kolektivno ostvarivanje prava autora predstavlja posebnu ekonomsku i pravnu kategoriju, specifičnu upravo za autorska i srodna prava. Nemogućnost da se od autora za svaki slučaj iskorištavanja autorskog djela pribavi odobrenje dovela je do stvaranja sustava kolektivnog ostvarivanja prava putem asocijacija nositelja prava, koje u ime autora svakom zainteresiranom korisniku, uz naknadu, odobravaju korištenje objekata autorskog i srodnih prava, time mu dajući jamstvo pravne sigurnosti.
NN 65/2005 • Takav razvitak doveo je do toga da u svim suvremenim državama postoji sustav koji je utemeljen na višestranim međunarodnim konvencijama. Takav sustav uspostavljen je i u Republici Hrvatskoj na temelju ZAP-a, na način da jedna udruga kolektivno ostvaruje prava za sve pripadnike jedne skupine nositelja prava (članak 159. stavak 1. ZAP-a). Takva udruga ostvaruje prava ne samo domaćih, nego i svih inozemnih nositelja prava (članak 159. stavak 2. ZAP-a). Predmet zaštite u odnosu na korisnike nisu pojedinačno nabrojena djela, već cjelokupni svjetski repertoar (članak 174. stavak 2. ZAP-a).
NN 65/2005 • Udruga nositelja prava, koja obavlja kolektivno ostvarivanje prava, mora za svoj rad imati odobrenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, koje se izdaje na temelju odredbi članka 157. ZAP-a. Autori načelno mogu individualno ostvarivati svoja prava, a kolektivno se ta prava mogu ostvarivati u područjima navedenim u članku 156. stavku 1. ZAP-a. Stavkom 2. tog članka propisano je da se pravo radiodifuzijskog emitiranja i reemitiranja, pravo na naknadu za radiodifuzijsko emitiranje, pravo iznajmljivanja, i to ako se radi o snimljenim glazbenim djelima, pravo na naknadu za javnu posudbu te pravo na naknadu za reproduciranje za privatno i drugo vlastito korištenje može ostvarivati samo preko udruge za kolektivno ostvarivanje prava.
NN 65/2005 • 7.1. Predlagatelj smatra da su odredbe članka 159. stavaka 2. i 3. ZAP-a posebice suprotne odredbama ZOO-a budući da je, prema njemu, u hrvatskom pravnom sustavu strogo određeno tko i u čije ime smije poduzimati pravne radnje. Smatra da su navedene odredbe suprotne odredbama o punomoći i opunomoćeniku iz svih hrvatskih procesnih zakona (parničnog, kaznenog i upravnog) budući da svi ti propisi traže legitimitet opunomoćene osobe, koji se sastoji u izdavanju pravnog akta punomoći. Predlagatelj smatra da u hrvatskom pravnom sustavu ne postoje odredbe o »presumiranoj« punomoći te da se na temelju takve punomoći ne mogu obavljati pravne radnje za drugoga.
NN 65/2005 • Smatra da su navedene odredbe suprotne članku 68. Ustava jer se njima autorima oduzimaju osnovna prava da se brinu za svoja djela. Ističe da je odredba članka 159. stavka 3. ZAP-a u suprotnosti s odredbom članka 159. stavka 2. ZAP-a. Ako je propisano da udruga zastupa sve nositelje određenog autorskog prava, osim onih koji su izričito zatražili da ih se ne zastupa, onda bi trebala postojati i zakonska obveza da udruga učini dostupnim javnosti podatak o tome koga ne zastupa prema trećim osobama, a ne da je udruga na zahtjev korisnika dužna dati takav podatak, smatra predlagatelj. Takvo normiranje je, prema stajalištu predlagatelja, protuustavno jer se time uskraćuju informacije javnosti. Smatra da bi podaci o osobama koje udruga zastupa trebali biti dostupni javnosti bez ikakvog posebnog zahtjeva, posebice uzevši u obzir da je riječ o podacima važnim za širu javnost.
NN 65/2005 • 7.2. Navedenim odredbama ZAP-a uređuje se institut presumirane punomoći, koji je normiran navedenim Zakonom pretežito iz razloga navedenih u točki 6. obrazloženja ove Odluke. Presumirana punomoć je nužna radi mogućnosti ostvarenja uloge i dužnosti udruge za kolektivno ostvarivanje autorskih prava.
NN 65/2005 • ZAP u članku 155. uređuje pitanje individualnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava, koje se ostvaruje temeljem ugovora između nositelja prava i korisnika predmeta zaštite, dok se u članku 156. ZAP-a propisuje samo mogućnost kolektivnog ostvarivanja autorskog i sličnih prava.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 65/2005 • Institutom presumirane punomoći ne narušava se ustavno pravo autora ili drugog nositelja prava da sam ostvaruje ta prava, kako je naprijed navedeno. Isto tako, ako autor ne želi da ga udruga zastupa pri iskorištavanju i zaštiti autorskog i srodnih prava, ima pravnu mogućnost da izrijekom, u pisanom obliku, obavijesti udrugu da ne želi da to ona čini u njegovo ime.
NN 65/2005 • U odnosu na navode predlagatelja kojim uspoređuje navedeni institut s institutima punomoći iz Zakona o obveznim odnosima i drugim procesnim zakonima, Ustavni sud napominje da je ZAP poseban upravni zakon kojim zakonodavac ima ustavno ovlaštenje urediti pojedine pravne institute različito od njihova općeg pravnog uređenja, odnosno urediti pojedina pravna pitanja uvodeći u hrvatski pravni poredak nove pravne institute. U tom smislu nema usporedbe između instituta punomoći u ZOO-u i u ZAP-u.
NN 65/2005 • Isto tako, ne postoji niti nesuglasje između odredbe stavka 3. i stavka 2. članka 159. ZAP-a jer svakome tko ima pravni interes ZAP omogućava da može saznati postoji li koji nositelj prava koji je uskratio zastupanje udruzi. Na taj se način daje mogućnost pojedinom nositelju prava da ne prihvati ostvarivanje svojih prava preko udruge te da svoja prava ostvaruje individualno, osim u dijelu koji se mora ostvarivati kolektivno, sukladno članku 156. stavku 2. ZAP-a.
NN 65/2005 • Stupanj javnosti podataka ovisi o objektu na koji se podatak odnosi, o njegovoj svrsi i namjeni te o važnosti za određenu zajednicu. Ustavni sud utvrđuje da je informacija ZAP-om dostupna svakom zainteresiranom subjektu na njegov zahtjev. Takvim uređenjem zakonodavac, prema ocjeni ovog Suda, nije povrijedio temeljne ustavne vrednote niti je pravo korisnika na informaciju ograničio preko mjere koja bi se mogla smatrati nerazmjernoj svrsi i naravi, koja je predmet uređenja.
NN 65/2005 • Sukladno naprijed navedenom, Ustavni sud utvrđuje da su odredbe članka 159. stavaka 2. i 3. ZAP-a suglasne s odredbom članka 68. stavaka 1., 2. i 4. Ustava.
NN 65/2005 • 8.1. Predlagatelj ističe da je odredba članka 160. stavka 4. ZAP-a suprotna prisilnim pravnim normama o solidarnoj odgovornosti iz ZOO-a. Smatra da je u pravnom poretku svaki pravni subjekt samostalan i da kao takav samostalno odgovara za svoje postupke, što se posebno očituje u odgovornosti prema sudskim i ostalim javnim tijelima.
NN 65/2005 • Smatra da bi u slučajevima na koje se odnosi osporena odredba vlasnici poslovnih prostora odgovarali za nezakonitost poslova koje obavljaju zakupci ili najmoprimci. Smatra da je takvo normiranje odnosa protupravno budući da vlasnici prostora ne mogu ulaziti u način na koji netko obavlja svoju djelatnost. Ističe da vlasnici nemaju inspekcijske ovlasti, odnosno ni na koji način ne smiju nadzirati obavljanje posla i zakonitost rada osobe kojoj su iznajmili prostor te da je takvim normiranjem došlo do povrede odredbi članka 49. stavaka 1. i 2. Ustava.
NN 65/2005 • 8.2. Pri ocjeni suglasnosti osporene odredbe ZAP-a s Ustavom, Ustavni je sud pošao od odredbe članka 68. stavka 3. Ustava, kojom je propisana obveza države da štiti znanstvena, kulturna i umjetnička dobra kao duhovne narodne vrednote.
NN 65/2005 • Osporenom odredbom Zakona, u prvoj rečenici, propisana je obveza pravnoj ili fizičkoj osobi koja omogući korištenje svog poslovnog prostora drugoj osobi da mora provjeriti ima li ta druga osoba odgovarajuće odobrenje za korištenje predmeta zaštite. Drugom rečenicom propisuje se solidarna odgovornost fizičke ili pravne osobe koja omogući korištenje svog poslovnog prostora drugoj osobi koja neovlašteno iskorištava predmete zaštite. Ta osoba odgovara samo ako je znala ili morala znati da će se u njezinom prostoru koristiti predmeti zaštite, o čemu u svakom konkretnom slučaju odlučuje nadležni sud.
NN 65/2005 • Ustavni sud utvrđuje da je navedenom odredbom propisana obveza osobama koje obavljaju profesionalnu djelatnost (ugostiteljima i sl.) da prilikom iznajmljivanja svog prostora provjere ima li osoba kojoj iznajmljuju prostor odgovarajuće odobrenje za izvođenje autorskih djela, ako se iz svih okolnosti slučaja može zaključiti da će ta osoba izvoditi autorska djela. U tom slučaju, takva osoba odgovara i za plaćanje naknade za iskorištavanje predmeta zaštite solidarno s osobom koja je neovlašteno iskorištavala predmete zaštite ako propusti provjeriti ima li ta druga osoba odobrenje za iskorištavanje autorskih djela, koje izdaje udruga za kolektivno ostvarivanje prava, odnosno ako postoje druge okolnosti iz kojih proizlazi da je ta osoba znala ili morala znati da će se u njezinom prostoru iskorištavati predmeti zaštite.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 143/02, Broj 111/99,
Broj 76/09, Broj 142/06,
Broj 85/09, Broj 123/00
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE