PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga

BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Propis 1999-01-3-34 NN 3/1999

• 17. Ako se godišnje financijsko izvješćivanje i godišnji obračun poreza na dobit razlikuju, rashod od poreza na dobit razdoblja u toku godine odnosnog godišnjeg financijskog izvješćivanja utvrđuje se primjenom prosječne ponderirane porezne stope za svaku poreznu godinu primijenjenu na udjel poreza na dobit prije poreza zarađen u svakoj poreznoj godini.


Propis NN 3/1999

• 18. Za objašnjenje prethodno navedenoga, navedimo da financijska godina nekog poduzeća završava 30. lipnja te da izvješćuje tromjesečno. Porezno razdoblje istoga poduzeća završava 31. prosinca. Za financijsku godinu koja počinje 1. srpnja, 1. godina završava 30. srpnja, a u 2. godini poduzeće je zaradilo 10.000 prije poreza svakoga tromjesečja. Procijenjena prosječna godišnja stopa poreza na dobit je 30% u 1. godini i 40% u 2. godini.


Propis NN 3/1999

• 19. Neka porezna zakonodavstva poreznim obveznicima daju porezne olakšice u odnosu na poreznu obvezu, koja se temelji na visini kapitalnih izdataka, izvozu, izdacima istraživanja i razvoja i druge. Anticipirane porezne olakšice ove vrste za cijelu godinu, obično se odražavaju izračunavanjem procijenjenog učinka godišnje porezne stope, budući da se olakšice odobravaju i izračunavaju godišnje prema većini poreznih zakona i drugih propisa. S druge strane, porezne olakšice koje se odnose na poslovne događaje koji nastanu samo jednom priznaju se u izračunavanju rashoda poreza na dobit u tom razdoblju u toku godine, na isti način da se određena porezna stopa primjenjiva na pojedinu kategoriju dobiti ne uključuje u jednu godišnju poreznu stopu. Međutim, u nekim su zakonodavstvima porezne olakšice i odobrenja, kao što su visina kapitalnih izdataka i visina izvoza, u smislu utvrđivanja porezne prijave poreza na dobit, više slična državnoj potpori i priznaju se razdoblju u toku godine u kojem nastanu.


Propis NN 3/1999

• Porez na gubitak i porezno odobrenje preneseno iz prethodnog razdoblja ili u naredno razdoblje


Propis NN 3/1999
• 20. Koristi od poreznog gubitka prenesenog iz prethodnog razdoblja odražavaju se u razdoblju u toku godine u kojem je nastao porez na gubitak. U MRS-u 12 je utvrđeno da "... korist koja se odnosi na porezni gubitak koji se može prenijeti iz prethodnog r

Propis NN 3/1999
• 21. U MRS-u 12 je utvrđeno da "... odgođeni porez na sredstvo treba se priznati za prenesene nekorištene porezne gubitke i nekorištena porezna odobrenja u visini koja je vjerojatna da će buduća oporeziva dobit biti raspoloživa prema kojima se mogu podržati nekorišteni porezni gubici i nekorištena porezna odobrenja." U MRS-u 12 je dan kriterij za procjenjivanje vjerojatnosti oporezive dobiti prema kojem se mogu podržati nekorišteni porezni gubici i porezna odobrenja. Navedeni se kriterij primjenjuje na kraju svakog razdoblja u toku godine i ako je kriterij zadovoljen, učinak poreznog gubitka prenesen u naredno razdoblje nalazi se u izračunavanju procijenjene prosječne stope poreza na dobit.

Propis NN 3/1999 • 22. Za objašnjenje navedenoga, navodi se da poduzeće koje izvješćuje tromjesečno ima preneseni gubitak iz poslovanja u iznosu 10.000 za porezne svrhe na početku tekuće financijske godine gdje odgođeni porez na sredstvo nije bio priznat. Poduzeće zarađuje 10.000 u prvom tromjesečju tekuće godine i očekuje da će zaraditi 10.000 u svakom preostalom tromjesečju. Bez prenesenog gubitka, procijenjena prosječna godišnja stopa poreza na dobit očekuje se da će biti 40%. Porezni rashod je naveden u donjem pregledu:
Propis NN 3/1999 • 23. Visina rabata ili diskonta i drugih ugovorenih promjena cijena sirovina, rada ili drugih kupljenih roba ili usluga anticipiraju se u međurazdobljima kod isplatitelja i kod primatelja, ako je vjerojatno da su zarađeni ili će imati učinak. Stoga, ugovoreni rabati i diskonti se anticipiraju, međutim, diskrecioni rabati i diskonti se ne anticipiraju budući da dobiveno sredstvo ili obveza ne bi ispunila uvjete Okvira da sredstvo mora biti resurs koje kontrolira poduzeće kao rezultat prošlog poslovnog događaja i da obveza mora biti sadašnja obveza čije se podmirenje očekuje rezultirati u odljevu resursa.
Propis NN 3/1999 • 24. Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine razdoblja u toku godine provodi se samo sredstvima koja se posjeduju tijekom razdoblja u toku godine. Kod nabavki sredstava ili otuđenje koja su planirana kasnije u financijskoj godini ne obavlja se amortizacija.
Propis NN 3/1999 • 25. U financijskom izvješću razdoblja u toku godine zalihe se utvrđuju istim načelima kao na kraju financijske godine. MRS 2, Zalihe, sadrži standarde za priznavanje i mjerenje zaliha. Zalihe predstavljaju posebne probleme na svaki datum izvješćivanja radi potreba da se odrede količina, nabavna vrijednost i neto vrijednost koja se može realizirati. Unatoč tomu, za utvrđivanje zaliha u razdoblju u toku godine primjenjuju se ista načela. Poduzeća često koriste procjene da utvde zalihe na datumima razdoblja u toku godine, veće nego na datumima godišnjeg izvješćivanja, da se uštedi novac i vrijeme. U nastavku se nalaze primjeri kako se primjenjuje test neto vrijednosti koja se može realizirati na datum razdoblja u toku godine, kako se zalihe trebaju odrediti metodom LIFO i kako se treba postupati s proizvodnim razlikama na datumima razdoblja u toku godine.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 3/1999 • 26. Neto utrživa vrijednost zaliha određuje se prema prodajnim cijenama i troškovima za dovršenje i stavljanje na raspolaganje na datumima razdoblja u toku godine. Poduzeće će stornirati otpis zaliha do neto vrijednosti koja se može realizirati u narednom razdoblju u toku godine, samo ako je prikladno tako to provesti na kraju financijske godine.
Propis NN 3/1999 • Procjenjivanje zaliha metodom LIFO na datumima razdoblja u toku godine
Propis NN 3/1999 • 27. Smanjenje količine zalihe prema metodi LIFO ne odražava se na vrijednost zaliha na datum razdoblja u toku godine, ako se očekuje da će se to smanjenje obnoviti na kraju godine. Takvo privremeno smanjenje može proistjeći, primjerice, zbog uobičajenih sezonskih promjena količina zaliha ili zbog svojedobnog događanja nakon što uprava pre-
Propis NN 3/1999 • uzme kontrolu, kao što je štrajk zaposlenih u otpremi. Ako se zanemare učinci privremenog smanjenja zaliha mjerene metodom LIFO smanjenje je u skladu s (a ne s očekivanjem u) odredbom točke 28. ovoga Standarda da učestalost izvješćivanja (godišnje, polugodišnje ili tromjesečno) ne treba utjecati na utvrđivanje godišnjeg rezultata. Ovo je načelo zadovoljeno budući da ulagatelji i vjerovnici mogu na drugi način pogriješiti mogućim značajnim učinkom kod izvješćenih zarada koje bi mogle rezultirati iz privremenog smanjenja zaliha prema metodi LIFO po nižoj cijeni od nabavne koja se očekuje ponovno snabdjeti s mnogo višom nabavnom cijenom od sadašnje. Isto tako mnoga trgovačka društva koriste metodu LIFO za mjerenje troškova zaliha u financijskim izvještajima radi određivanja poreza na dobit. Budući da se porez na dobit u većini zakonodavstava procjenjuje godišnje, mjerenje zaliha po metodi LIFO također se utvrđuje godišnje, pristup je u skladu s primjenom procijenjene prosječne godišnje stope poreza na dobit, kao što je objašnjeno u točki 12. ovoga Dodatka.
Propis NN 3/1999 • 28. Cijena, učinkovitost, potrošnja i visina razlika proizvodnog poduzeća priznaju se u prihodima na datumima izvješćivanja razdoblja u toku godine u istoj visini kao i razlike koje se priznaju u prihodima na kraju financijske godine. Vremensko razgraničenje razlika koje se očekuju absorbirati na kraju godine nije prikladno, budući da bi to moglo imati za posljedicu iskazivanje zaliha na datum razdoblja u toku godine u većem ili manjem iznosu nego je stvarni udjel proizvodnih troškova.
Propis NN 3/1999 • 29. Dobici i gubici kod prevođenja stranih valuta mjere se kod financijskog izvješćivanja u razdoblju u toku godine na istim načelima kao na kraju financijske godine
Propis NN 3/1999 • 30. U MRS-u 21, Učinci promjena tečajeva stranih valuta utvrđeno je kako se prevode financijski izvještaji inozemnih djelatnosti u izvještajnu valutu, a nalazi se i uputa za primjenu povijesnog, prosječnog ili zaključnog tečaja te uputa za uključivanje proisteklih usklađivanja u prihod ili u glavnicu. U skladu s MRS-om 21, u razdoblju u toku godine se koriste stvarni prosječni i zaključni tečajevi. Kod prevođenja inozemnih djelatnosti na datum razdoblja u toku godine poduzeća ne anticipiraju buduće promjene tečajeva stranih valuta u preostatku financijske godine.
Propis NN 3/1999 • 31. Ako MRS 21 zahtijeva da se usklađivanja kod prevođenja trebaju priznati kao prihod ili rashod u razdoblju u kojem nastaju, to se načelo primjenjuje tijekom svakog razdoblja u toku godine. Ako se očekuje da se usklađenje stornira prije kraja financijske godine poduzeća ne razgraničavaju usklađivanja kod prevođenja strane valute na datum razdoblja u toku godine.
Propis NN 3/1999 • Financijsko izvješćivanje za razdoblja u toku godine u hiperinflacijskim gospodarstvima
Propis NN 3/1999 • 32. Financijska izvješća razdoblja u toku godine kod hiperinflacijskih gospodarstava sastavljaju se na istim načelima kao na kraju financijske godine.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 50/02, Broj 73/95, Broj 85/09, Broj 5/04, Broj 173/04, Broj 46/04


LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled