PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 98/1995 • 2.3. Da Državno sudbeno vijeće, suprotno odluci Ustavnog suda i odredbi članka 11. stavka 2. Poslovnika Vijeća, nije od predsjednika Vrhovnog suda dobilo pisana mišljenja o kandidatima uz poziv za sjednicu, već se zadovoljilo time da predsjednik Vrhovnog suda na samoj sjednici pročita mišljenja o kandidatima čime je propustilo, objektiviziranu, ujednačenu, otvorenu i kontrolabilnu proceduru, tako da se pobijana odluka, koja nije donesena u takvoj proceduri, ukazuje protustavna.
NN 98/1995 • AD. 2. 1. Materijalno-pravni kriteriji za imenovanje sudaca propisani su odredbama Zakona o sudovima (članci 8. i 46-54.), a procesna pravila odredbama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (članci 16-19.), te Poslovnikom Državnog sudhenog vijeća ("Narodne novine", br. 85/94), temeljem ovlaštenja iz članka 14. Zakona o Državnom sudbenom vijeću koji propisuje da se način rada Vijeća uređuje Poslovnikom. Prema tome, Državno sudbeno vijeće je obvezno osigurati primjenu tih kriterija i procesnih pravila, a nije (izvan Poslovnika) ovlašteno propisivati ih (drugo su, naravno, zajednički dogovorena razrada kriterija ili dopunska pravila postupanja).
NN 98/1995 • Stoga je taj razlog Sud utvrdio neosnovanim. (I sami podnositelji navode u ustavnoj tužbi: "Minimum onoga što načelo strogog legaliteta pretpostavlja jest pridržavanje zakonskih kriterija za imenovanje").
NN 98/1995 • AD. 2.2. i 2.3. Pri ocjeni razloga iz 2.2. i 2.3. potrebno je, između ostaloga, voditi računa o činjenici da je Državno sudbeno vijeće osporenu odluku donijelo u ponovljenom postupku, a povodom odluke ovog Suda broj: U-III-188/1995 od 29. ožujka 1995. godine, kojom je ukinuta ranija odluka Državnog sudbenog vijeća broj: 1-1/95 od 16. veljače 1995. godine i predmet vraćen Državnom sudbenom vijeću na ponovni postupak raspcavljanja i glasovanja o kandidatima i njihovog imenovanja za suce Vrhovnog suda Republike Hrvatske na temelju liste kandidata ministra pravosuda od 19. siječnja 1995. godine i u okviru uvjeta propisanih oglasom Ministarstva pravosuda Republike Hrvatske, s tim da u ponovoljenom postupku Vijeće treba od predsjednika Vrhovnog suda zatražiti pisano mišljenje o svim kandidatima s liste kandidata.
NN 98/1995 • Istom, odlukom Ustavni sud (1. 2.2.) utvrdio je svoja stajališta o sadržaju i značenju mišljenja, prema kojem se mišljenje ne iscrpljuje (samo) u ocjeni formalnih zakonskih pretpostavki za imenovanje suca (članci 49. i 50. Zakona o sudovima), jer su ta pitanja već riješena sastavljanjem liste kandidata; mišljenje se treba prvenstveno odnositi na suštinske kvalitete svakog kandidata posebno (kao što su njegova stručnost, uspješnost u radu i rezultati rada, a po potrebi i druga osobna svojstva - kao posebne odlike, objavljeni znanstveni i stručni radovi), jer se samo takv'hn mišljenjem može osigurati argumentirana rasprava i odlučivanje na sjednici Vijeća. Pravo pod jednakim uvjetima biti primljen u javne službe (članak 44. Ustava) ne znači samo formalnu jednakost u natječaju, već i pravo svakog kandidata da se, na jednak način za sve, uzmu u obzir štručna, moralna i druga svojstva.
NN 98/1995 • Stajalište o sadržaju i značenju mišljenja Ustavni sud izrazio je i u svojim odlukama U-III-185/1995 i U-III-186/1995 od 9. srpnja 1995. godine. Istim odlukama Ustavni sud očitovao se i o načinu davanja mišljenja i procesnim povredama koje su pri donošenju osporenih odluka bile počinjene, posebno naglasivši da iz oskudnih i ne uvijek jasnih odredaba zakona ipak nesumnjivo proizlazi da mišljenja predsjednika sudova u koje se imenuju kandidati i mišljenja predsjednika neposredno viših sudova (u ovom slučaju to su mišljenja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske) iz članka 11. stavak 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću moraju biti dana u pisanom obliku, jer se u Zakonu govori o "traženju" tih mišljenja i o njihovom "dostavljanju" Državnom sudbenozn vijeću (stavak 1. i 3.). Prema tome, ta mišljenja moraju biti dana pismeno i dostavljena Državnom sudbenom vijeću, što znači i svim članovima tog Vijeća. U daljnjoj interpretaciji Zakona nameće se zaključak da ona moraju svim članovima Državnog sudbenog vijeća biti dostavljena u primjerenom roku prije sjednice Vijeća, kako bi ih članovi mogli proučiti. Na taj način omogućuje se da svaki član posebice, a onda i Vijeće kao cjelina, donesu promišljene i utemeljene odluke o imenovanju predsjednika sudova i sudaca.
NN 98/1995 • Zaključak da mišljenja moraju biti dana u pisanom obliku slijedi i iz članka 11. stavak 2. Poslovnika Državnog sudbenog vijeća, u kojem se propisuje da će se uz pisani poziv za sjednicu svim članovima Vijeća dostaviti i materijali za predloženi dnevni red, a mišljenja o suštinskim i osobnim kvalitetama sudaca o kojima treba odlučivati nesumnjivo spadaju među materijale za zakazanu sjednicu Vijeća.
NN 98/1995 • Uvidom u spis Državnog sudbenog vijeća, a naročito u mišIjenja predsjednika Vrhovnog suda za kandidate i zapisnik sa sjednice Vrhovnog suda od 27. travnja 1995. godine, na kojoj je izvršeno imenovanje sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, utvrđeno je da su podnositeljima ustavne tužbe povrijeđena naprijed citirana ustavna prava.
NN 98/1995 • Zakon o Državnom sudbenom vijeću u glavi IV. određuje postupak imenovanja sudaca svih sudova, ali ne određuje uvjete koje moraju ispunjavati kandidati da bi bili izabrani za suce određenog suda.
NN 98/1995 • Uvjeti koje mora ispunjavati određena osoba da bi bila imenovana za suca određenog suda utvrđeni su u Zakonu o sudovima i to odredbama članaka 8. i 46-54. To ne dovodi u pitanje niti Državno sudbeno vijeće, koje je u svom izjašnjenju istaklo da se suci imenuju u skladu s odredbama članaka 46-54. Zakona o sudovima, te da Državno sudbeno vijeće nije vezano mišljenjem predsjednika Vrhovnog suda.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 98/1995 • Točno je da Državno sudbeno vijeće nije vezano u odlučivanju mišljenjem predsjednika Vrhovnog suda, medutim to ne znaći apsolutnu slobodu Državnog sudbenog vijeća prilikom imenovanja sudaca, jer je isto vezano citiranim odredbama Zakona o sudovima, postupovnim odredbama Zakona o Državnom sudbenom Vijeću i svog Poslovnika.
NN 98/1995 • Samo pridržavanjem navedenih propisa osiguravaju se u postupku imenovanja jednakost svih kandidata i zaštita njihovih ustavnih prava iz članaka 14, 26. i 44. Ustava.
NN 98/1995 • U konkretnom slučaju, u postupku imenovanja sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske pročitana su mišljenja predsjednika Vrhovnog suda, pa je djelomično otklonjena povreda učinjena u prvotnom imenovanju, koje je bilo izvršeno samo na temelju prijedloga predsjednika Vrhovnog suda.
NN 98/1995 • Međutim, imenovanjem sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske na temelju mišljenja koja nisu sastavljena u skladu sa Zakonom o sudovima i odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III-188/1995 o tome što mišljenje treba sadržavati a koja osim toga nisu članovima Državnog sudbenog vijeća dostavljena uz poziv za sjednicu od 27. travnja 1995. godine, učinjena je bitna povreda procedure, koja je podnositelje ustavnih tužbi stavila u neravnopravan položaj.
NN 98/1995 • Razmatrajući mišljenja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, na temelju kojih je izvršeno imenovanje 25 sudaca vrhovnog suda, te mišljenja data za podnositelje ustavnih tužbi, kao i mišljenja za ostale sudionike u postupku, nesporno je da svi sudionici u postupku nisu imali jednak položaj, jer za sve kandidate nisu primijenjeni isti kriteriji. U već citiranoj odluci Ustavnog suda naglašeno je da pravo iz članka 44. Ustava ne znači samo normalnu jednakost u natječaju, već i pravo svakog kandidata da mu se, na jednak način za sve, uzmu u obzir stručna, moralna i druga svojstva. Samo mišljenje, koje je sastavljeno na takav način, može biti podloga za jednu argumentiranu raspravu i odlučivanje o kandidatima.
NN 98/1995 • Pri tome treba naglasiti i da su svi podnositelji ustavnih tužbi u vrijeme imenovanja obavljali ili dužnost suca Vrhovnog suda (G, H, P, D, K, M, N.), ili suca Županijskog suda (R. u S, P. u B.), ili stručnog suradnika u Vrhovnom sudu (T.) dugi niz godina, pa je mišljenje o njihovom radu trebalo obuhvatiti ćitav njihov radni vijek, tj. cjelokupni njihov rad i djelovanje. Ovo tim prije što su u svim sudovima i prije stupanja na snagu novog Zakona o sudovima ("Nacodne novine", br. 3/94), postojali kriteriji za ocjenjivanje rada sudaca i to kako u kantitativnom, tako i u kvalitativnom smislu, pa su i mišljenja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske trebala sadržavati sve te elemente koji će, uostalom, činiti bitne sadržaje ocjene obnašanje sudačke dužnosti sukladno članku 52. Zakona o sudovima.
NN 98/1995 • Umjesto ocjene cjelokupnog rada i djelovanja iz rada pojedinih sudaca izdvojene su jedna ili dvije presude na čijoj ocjeni se temeljilo mišljenje o njihovoj nepodobnosti za obnašanje sudačke dužnosti (G, H, P, R, D, K, M.). Presuda koju je donijelo vijeće nadležnog suda, nije odluka pojedinca iz sastava tog vijeća, te se ne može takvom ni smatrati. Na njoj se ne može temeljiti prosudba o radu pojedinog člana odnosnog vijeća. Naime, nitko izvan tog vijeća i nadležnog višeg suda, ali i tada samo u postupku po pravnom lijeku, ne može zakonito saznati tko je od članova vijeća glasovao za ili protiv takve odluke. Iznošenje pretpostavki o glasu pojedinog člana viječa ili pak onih o izdvajanju mišljenja (a to je pravo svakog suca utemeljeno u osnovi na utemeljenim odredbama o samostalnosti i neovisnosti suda, dakle i svakog suca), kakve su dane u pojedinim mišljenjima o radu kandidata, suprotno je zakonu. U svakom konačnom rezultatu ono stavlja takvog izcičito navedenog kandidata u nejednak položaj u postupku imenovanja u odnosu na druge kandidate o čijem se sudjelovanju i glasovanju u pojedinim predmetima nije (što je u skladu sa zakonom i Ustavom) iznosilo niz pretpostavki koje su mogle služiti za raspravu i za zaključivanje o prednostima ili nedostacima u pogledu odlučnih činjenica na kojima se temelji odluka pojedinog člana Državnog sudbenog vijeća i cijelog Državnog sudbenog vijeća.
NN 98/1995 • Takoder je bez kriterija i argumenata, ,samo za neke suce, u mišljenju istaknut kao razlog za nepodobnost njihovo sudjelovanje u političkim procesima prije 1990. godine (D, M).
NN 98/1995 • Nedostatak kriterija očit je i u mišljenjima o drugim kandi datima - podnositeljima ustavnih tužbi (R, T, N, P.) u kojima nema gotovo nikakvih navoda temeljem kojih je moguće objektivno ocijeniti njihovu stručnost, neovisnost i dostojnost za obnašanje suciačke dužnosti (članak 8. Zakona o sudovima).
NN 98/1995 • Da su i takva mišljenja, sukladno članku 11. stavak 2. Pn slovnika, bila unaprijed dostavljena članovima Državnog sudbe nog vijeća, članovi Državnog sudbenog vijeća bi imali mogućnost uočiti nejednakosti i neravnopravnosti u isticanju (ili pomanjkanju) kriterija za pojedine kandidate u postupku.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 40/08, Broj 5/07,
Broj 38/02, Broj 162/04,
Broj 30/08, Broj 83/02
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE